Idejno rješenje Maje Babić apsolventice Arhitektonskog fakulteta za Željezničku stanicu u Zenici: Kompleks željezničke stanice i tržnog centra. Kao što smo pisali, Željeznička stanica u Zenici radit će se prema idejnom rješenju Maje Babić, apsolventice Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu. Željeznička stanica u Zenici, za razliku od stanica u Mostaru i Sarajevu, ne podliježe procesu interpolacije novog objekta sa starim već se gradi potpuno novi objekat – kompleks željezničke stanice i tržnog centra. Buduća arhitektica objekat je zamislila sa brojnim sadražajima, a mišljenje o njemu će dati stručnjaci iz kantonalnih urbanističkih zavoda.

"Moguće rješenje kompleksa bi sadržavalo staničnu zgradu, tržni centar i hotel. Sami volumeni ovih objekata bi se prožimali te bi komunikacija putnika tj. korisnika hotela kao i tržnog centra bila olakšana. Dakle, putnici koji su u kompleksu na kraće vrijeme imali bi prostor čekaonice te restorane i kafeterije na dohvat ruke dok bi putnici koji bi duži vremenski period proveli na stanici kao i samo stanovništvo Zenice imali širok izbor uslužnih djelatnosti – tržni centar sa prodajnim jedinicama, internet centar, knjižaru, frizeraje, cvjećare te restorane, kafeterije i hotelski smještaj", stoji u opisu idejnog rješenja ove apsolventice.

Ulaz u tržni centar, tj. željezničku stanicu bi bio sa dvije strane – preko staničnog trga i preko dijela tržnog centra interpoliranog u već postojeći stambeni objekat u naselju Blatuša.

Urbanistički, idejno rješenje je urađeno na način da olakša komunikaciju stanovništva Blatuše sa ostatkom grada; (budući da je sada više nego otežano – stanovništvo preskače prugu i dovodi se u opasnost budući da je pješački prelaz predaleko).

"Dakle, tržni centar je povezan preko interpoliranog objekta sa stambenim objektom i putem pothodnika – budući da imamo denivelaciju terena sa strane Blatuše moguće je ući direktno u podzemnu etažu te doći do zajedničkog hola tržnog centra i stanične zgrade ili doći direktno na trg", kazala je Maja za eKapija.ba. Što se tiče mogućih materijala, prema njenim riječima, ideja je bila da se stvore kontrasti: za ulazni hol bio bi korišten korten čelik (kao robusniji materijal) dok bi na staničnoj zgradi imali armiranobetonske zidove i na tržnom centru i hotelu rješenje obješene fasade. Svi volumeni bi imali veće staklene stijene pogodne za osvjetljavanje objekta. Krov bi bio od galvaniziranog čeličnog lima.

Pripremila: S.B. Originalni članak eKapije ovdje