Disciplinska komisija Evropske fudbalske asocijacije (UEFA) će 23. jula izreći kazne fudbalskim savezima Hrvatske i Bosne i Hercegovine zbog incidenata od 15. juna. Tada je na splitskom Poljudu (utakmica Hrvatska – Italija) osvanuo nacistički kukasti krst, dok su bh. navijači uoči utakmice sa Izraelom gazili zastavu protivnika, zviždali tokom himne i uzvikivali rasističke komentare.
Lucio Colantuoni, poznati advokat u međunarodnom sportu, profesor sportskog prava u Milanu, te sudija i medijator na Sudu za sportsku arbitražu u Lozani (CAS), smatra kako će biti izrečene žestoke kazne, posebno za Hrvatsku zbog učestalih kazni u proteklom periodu.
Dodaje kako je moguće oduzimanje bodova u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo 2016. godine u Francuskoj.
„Prema mom dosadašnjem iskustvu kao sudije CAS-a, očekujem jake i efektivne sankcije koje će imati za cilj ne samo kažnjavanje odgovornih za navedene incidente, već i da budu efekat upozorenja za sve klubove i saveze, kao i za mase navijača“, rekao je on.
„Međutim, ukoliko se UEFA odluči na neke kazne poput dugih zabrana igranja na nekim terenima ili nešto još izražajnije, sigurno će doći do mnogih žalbi i polemika. Ipak, moramo svi imati u vidu da nijedna od sankcija, govoreći samo o slučajevima Hrvatske i BiH, neće izgledati kao nepoštena ili disproporcionalna u svjetlu hitnosti UEFA-e i nacionalnih saveza da izbore sigurnost i odbrane sportske principe i fair-play, kao i da se izbori sa diskriminacijom.“
Colantuoni ističe kako bilo koje akcije na koje se odluči evropska kuća fudbala neće biti nepoštene niti neproporcionalne.
„Zapravo, treba se prisjetiti, kada već govorimo o kaznama, da UEFA-ino Kontrolno, etičko i disciplinsko tijelo (CEDB) i generalno gledano sva sportska tijela, trebaju donositi svoje odluke u skladu sa principima proporcionalnosti sankcija i poštenog odlučivanja. Ti principi, kao i mogućnost žalbe pred CAS-om u Lozani, su garancija da će svi savezi i klubovi, na koje se neki slučaj odnosi, imati pravo da kažu šta imaju i da se brane“, rekao je ovaj sporski pravnik.
Dodaje kako, „u svjetlu svega ranije navedenog“, UEFA treba raditi najbolje što može da „njene članice u potpunosti djeluju u skladu sa pravilima“.
Balkanske države u posljednje vrijeme su često poprišta incidenata sa rasističkim ili nacionalističkim predznakom. Colantouni navodi da su u Evropi napravljeni veliki koraci u borbi protiv rasizma, nacionalizma i diskriminacije u sportu usvajanjem FARE programa.
„Međutim, druge solucije se mogu uspostaviti kako bi se izborili sa prisutnim problemima. Lista specifičnih presedana je veoma duga i mogu istači da su mnogi od tih slučajeva prošli kroz UEFA-in CEBD i stigli u CAS i odluke koje su donesene bile su tačne i veoma stroge. Bez obzira na ranije navedeno, rezonski je reći da regionalne nadležne institucije moraju pažljivo provjeriti svaku situaciju koja može prijetiti sportskim vrijednostima i ljudskim pravima.“
„Lično se nadam da se ranije okolnosti, koje krše europske (ali i svjetske) sportske scenarije neće ponoviti, a to se nadam zbog želje za dobrim u igri, u sportu.“
Nije odgovornost samo na UEFA-i i CAS-u da izriče kazne, već i na vlastima država u kojima djeluju nacionalni savezi koji se nalaze trenutno pod istragom Evropske fudbalske asocijacije zbog junskih incidenata.
„Smatram veoma korisnim da se preduzmu akcije kao primjeri, a koje neće izreći samo teške, već i veoma efikasne sankcije. Sa druge strane, nepravedno stroga kazna može imati suprotan efekat i dodatno zakomplikovati stanje. Disciplinska pravila UEFA-e osiguravaju razne mjere koje mogu biti izrečene onima za koje se utvrdi da su odgovorni za neprikladno ponašanje ili rasističke istupe, a kazne mogu varirati od novčanih globa do igranja utakmice ili utakmica pred praznim tribinama“, navodi Colantuoni.
On objašnjava da težina mogućih sankcija traži duži period razmatranja argumenata svih strana, pa je to razlog što se o incidentu iz 15. juna odlučuje više od mjesec dana kasnije.
„Crna rupa evropskog fudbala“ jedan je od epiteta koji se često čuje za balkansku fudbalsku regiju zbog incidenata, sukoba (bilo verbalnih ili fizičkih), te petljanja politike u sport. Objašnjenje za takvo stanje, smatra ovaj italijanski profesor, je u samoj balkanskoj naravi i istoriji.
„Balkan je uvijek, kroz historiju gledano, bilo osjetljivo geografsko područje, naročito kada se gleda socijalna tematika zbog geopolitičke pozicije. Nažalost, zbog ovoga je nasilje na javnim mjestima čest problem i takvo stanje je bilo iscrpljujuća tema rasprava u nadležnim institucijama. Veoma je prihvaćeno da fudbal reflektuje društvenu nestabilnost, a primjer toga je globalni problem sa huliganima“, objašnjava Colantuoni.
Dalje kaže kako mnogi eksperti traže jaku intervenciju pravnih instanci i predstavnika saveza kako bi se efikasno izborilo sa nasiljem u sportu, „kako na Balkanu, tako i u ostatku Evrope“.
„Lično, smatram da je važno da se u startu napravi akcija na društvenom nivou tako što se mase upoznaju sa mogućnostima borbe protiv diskriminacije na višem nivou. To se može, na primjer, provoditi kroz školsko obrazovanje, kroz univerzitete, te kroz rad u predgrađima. No, to nije zadatak samo za sportske institucije.“
Colantuoni kaže da je veoma važno, u borbi protiv kriminala, rasizma, diskriminacije i negativnih trendova u sportu, učiniti sve da se to u početku spriječi.
„To se može napraviti samo kada društvo postane svjesno šta je sve u opasnosti od takvih stvari. Kada bude dostupna prava edukacija, sportska tijela (poput UEFA-e) moraju izdati veoma stroga pravila i biti sigurni da se ona provode.“
„Potom države, posljedično, moraju sa svojim državnim savezima pratiti i osigurati sportska borilišta, na efikasan način i u skladu sa europskim standardima. Primjer toga je da je UEFA, između ostalog uvela pravilo da su domaće reprezentacije i klubovi odgovorni za red i sigurnost u i oko stadiona prije, tokom i nakon utakmica. Dodatno uz to, vlade država trebaju se posvetiti ovoj borbi, zajedno sa sportskim i policijskim vlastima“, rekao je sudija CAS-a.
novi.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
