Većina općina i gradova u FBiH, građevinske dozvole ne izdaju u predviđenim rokovima. Svaki drugi investitor čeka na izdavanje građevinske dozvole duže od zakonom utvrđenog roka, a postupak je komplikovan za investitora zbog mnogobrojnih administrativnih procedura, jedan je od zaključaka Ured za reviziju institucija u FBiH.
Rezultati revizije pokazuju, da se u većini općina građevinske dozvole ne izdaju u zakonom propisanim rokovima. Svaki drugi investitor čeka na izdavanje građevinske dozvole duže od utvrđenog roka, a izdavanje građevinskih dozvola može trajati i do 320 dana.
Analiza je pokazala da prosječno trajanje postupaka izdavanja iste vrste građevinske dozvole značajno varira između općina/gradova. Tako na primjer, izdavanje urbanističke saglasnosti, u ovisnosti od općine/grada, traje od 4 do 167 dana, izdavanje odobrenja za građenje od 3 do 135 dana, dok izdavanje upotrebne dozvole traje od 9 do 201 dan.
U zavisnosti od kantona i rokovi za izdavanje kreću se od 10 do 45 dana za urbanističku saglasnost i od 10 do 60 dana za odobrenje za građenje.
“Postupak izdavanja građevinskih dozvola je komplikovan, zbog mnogobrojne dokumentacije, koju investitor najčešće samostalno pribavlja. Često se ovaj postupak navodi i kao primjer neefikasnosti javne uprave. U nekim slučajevima investitor je obavezan pribaviti i do 30 dokumenata od različitih javnih institucija. Između ostaloga, investitori su obavezni prikupiti i dokumente o činjenicama o kojima općina/grad vodi službenu evidenciju. Ovaj postupak karakteriše dugo trajanje koje je neprihvatljivo za investitore, tu su još nepredvidive i komplikovane procedure sa mnogobrojnim koracima. Ishod postupka jeuvijek neizvjestan, stoga investitor koji ulazi u ovaj postupak ne može sa sigurnošću znati da li će gradnja biti odobrena”, navedeno je u Izvještaju.
DUGOTRAJNE PROCEDURE
Investitori navode da procedure dobivanja građevinskih dozvola u velikom broju općina nisu u potpunosti unaprijed poznate, pa nisu rijetke situacije da investitor pokrene postupak dobivanja dozvola za građenje i u toku njega odustane.
Takođe, navode da je višemjesečno trajanje postupka dobivanja građevinskih dozvola neprihvatljivo za bilo kojeg investitora, bilo domaćeg ili stranog. U globalnom smislu, Bosna i Hercegovina je u 2017. godini, po lakoći dobivanja građevinske dozvole, rangirana na 170. mjesto od 190 svjetskih ekonomija.
BiH je najlošije rangirana u odnosu na zemlje regiona kao što su Makedonija koja je rang 4., Srbija rang 96., Crna gora -rang 93., Albanija rang 106., ili Hrvatska rang 128.
U odnosu na 2010. godinu, BiH je po lakoći dobivanja građevinskih dozvola zabilježila pogoršanje ranga za 34 mjesta.
Neefikasnost postupka izdavanja građevinskih dozvola, prema mišljenju stručnjaka iz predmetne oblasti, usporava ekonomski razvoj, obzirom da komplikovane i skupe procedure postupka demotivišu domaće i strane investitore. Tamo gdje postoji lakši postupak dobijanja dozvola za građenje, jednostavnost i niži troškovi, postoji i veći interes za investiciona ulaganja.
U jednom od zaključaka stoji da općine nisu osigurale da se kroz postupak izdavanja građevinskih dozvola preventivno djeluje na sprečavanje nelegalne gradnje, što za posljedicu ima gradnju velikog broja objekata bez neophodnih građevinskih dozvola.
NELEGALNA GRADNJA
Procjenjuje se da je u većini općina i gradova više od 20 posto nelegalno izgrađenih objekata.
Pojava masovne nelegalne gradnje u posljednim decenijama, predstavlja jedan od gorućih problema nadležnih institucijama. Navode se i podaci da je u FBiH od ukupno izgrađenih objekata, njih 50 posto izgrađeno bez građevinskih dozvola.
S tim u vezi, stručna javnost upozorava na nesagledive društveno-ekonomske posljedice nelegalne gradnje i ukazuje na potrebu za efikasnijim radom nadležnih organa u postupku izdavanja dozvola za građenje. Nadležne vlasti su se kroz strateške i operativne dokumente opredijelile za unapređenje sistema izdavanja građevinskih dozvola.
Praksa pokazuje da nepostojanje ili zastarjelost prostorno-planskih dokumenata koji obuhvataju područje općine/grada također otežava i usporava postupak izdavanja urbanističke saglasnosti, obzirom da su prostorno-planski dokumenti osnova za izdavanje predmetne saglasnosti. U slučaju nepostojanja odgovarajućih prostorno-planskih dokumenata, zahtjev investitora se dostavlja na mišljenje instituciji nadležnoj za planiranje i programiranje prostornog uređenja u kantonu, ili posebno imenovanoj komisiji za davanje stručne ocjene.
Navedena procedura može potrajati i do dva mjeseca što u konačnici utiče na trajanje postupka izdavanja urbanističke saglasnosti. Uzimajući u obzir značaj prostorno-planske dokumentacije za efikasnost postupka izdavanja građevinskih dozvola, revizija je ispitivala stanje prostorno planskih dokumenata, pri čemu je utvrđeno da u 40 posto opština/gradova nije donesen prostorni plan općine/grada.
U općinama/gradovima u kojima su prostorni planovi doneseni utvrđeno je da 33 posto općinskih/gradskih prostornih planova nije usaglašeno sa prostornim planom kantona, 40 posto planova je doneseno prije više od 10 godina.
Aktuelna reforma javne uprave usmjerena je na stvaranje efikasnije, djelotvornije, odgovornije i transparentnije javne uprave, orijentisane ka korisnicima usluga (građanima/preduzetnici) i spremna da odgovori svim evropskim zahtjevima. Jedan od ciljeva reforme je pojednostavljenje upravnih procedura kroz uvođenje principa da državni organi po službenoj dužnosti prikupljaju podatke o činjenicama o kojima javnopravna tijela vode službenu evidenciju.
“Nijedna općina/grad nije postavila vlastite ciljeve u pogledu efikasnosti izdavanja građevinskih dozvola i generalno su izostale inicijative prema nadležnim institucijama, koje mogu uticati na skraćenje i pojednostavljenje postupka izdavanja građevinskih dozvola. Pored, nedovoljnih aktivnosti općina/gradova, revizijom je utvrđeno da je dug i komplikovan postupak izdavanja građevinskih dozvola, uzrokovan i nepostojanjem odgovarajućeg pravnog okvira za oblast prostornog uređenja i građenja, što je neophodna pretpostavka za efikasan postupak izdavanja građevinskih dozvola”, stoji u Izvještaju.
Ono što revizori daju kao preporuke poboljšanja ovog problema jeste da je neophodno osigurati investitorima sveobuhvatne i lako dostupne informacije o mogućnostima i uslovima gradnje, administrativnim koracima i dokumentaciji potrebnoj za izdavanje građevinskih dozvola.
Kazali su da je neophodno poduzeti aktivnosti u cilju izrade nedostajućih prostornih planova i usaglašavanja postojećih planova užeg područja sa planovima šireg područja ali i izraditi operativni plan za prevenciju neplanske gradnje kojim će se utvrditi mjere, aktivnosti, nosioci i dinamika implementacije pojedinačnih aktivnosti.
Potrebno je utvrditi aktivnosti, odnosno interne procedure sa jasno definisanim koracima, zadacima, odgovornostima i rokovima u postupku izdavanja građevinskih dozvola. Jedna od preporuka bila je i izraditi plan unapređenja vlastite efikasnosti u postupku izdavanja građevinskih dozvola.
Izvor: akta.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
