Sve više bračnih parova odlučuje se dijete roditi van BiH ili u onom dijelu države gdje porodilje imaju veća prava.
Natalitet je u Bosni i Hercegovini je sve manji, a prava porodilja generalno su loša i nisu jednaka u svim dijelovima države. U nekim dijelovima se porodiljska naknada uopće ne isplaćuje. U BiH godišnje budu rođene tek 83 bebe na 10.000 stanovnika, po natalitetu zauzima posljednje mjesto u regiji.
Prema nekim podacima, sve više mladih bračnih parova odlučuje se da dijete rodi van BiH ili bar u onom dijelu države gdje porodilje imaju veća prava. Za to vrijeme demografi upozoravaju, a nadležni očekuju, da bi reforme mogle nešto da poprave.
Mostarka Merima Šator je rodila prije dva mjeseca. Ovo je njeno drugo dijete. Od države, kaže, ne dobija nikakvu podršku, iako bi prema važećim zakonima, trebala dobijati porodiljsku naknadu.
„U Hercegovačko-neretvanskom kantonu se svakodnevno od vlasti mogu čuti pozivi na povećanje nataliteta, a zapravo se jako malo čini na pomoći porodiljama“, navodi ova diplomirana novinarka.
Od 50 do 120 eura naknade
Prema podacima državne Agencije za statistiku, u 1996. godini u Bosni i Hercegovini rođeno je 46.594 beba. Prošle godine broj rođenih iznosio je blizu 29.000.
Nezaposlene majke u BiH dobijaju mjesečnu porodiljsku naknadu koja, u zavisnosti od kantona i entiteta, iznosi od 50 do 120 eura. Međutim, u Hercegovačko-neretvanskom kantonu zaposlene i nezaposlene majke dobijaju jedino jednokratnu pomoć. Taj kanton nema usvojen ni Zakon o zaštiti porodice.
„Iz Hercegovačko-neretvanskog žene se prijavljuju u Sarajevski kanton, ako imaju prijatelje, poznanike, rodbinu, kako bi mogle ostvariti ta prava. A ovaj, nazovimo ga hrvatski dio kantona, prijavljuje se u Zapadno hercegovački kanton, da ne govorim svojevremeno u Republiku Hrvatsku“, ističe Mirjana Penava iz udruženja Forma F.
Izjavom Predsjedništva BiH i državnog Parlamenta, kao i potpisima čelnika 14 stranaka o europskim reformama, bh. vlasti obavezale su se na unapređenje sistema porodiljskih naknada. No, ne postoji jasna državna politika za zaštitu roditeljstva, porodice i djece.
„Mi (u BiH) na godišnjem nivou gubimo jedan cijeli grad! Stopa nataliteta u BiH u regiji je na najnižem nivou. A reformska agenda podrazumijeva da se ujednače porodiljna naknada, da se stimulišu mladi bračni parovi koji žele više od jednog djeteta“, kaže Maja Gasal Vražalica, zastupnica u Parlamentu BiH.
Nekoliko opcija pomoći
Stručnjaci tvrde kako ima nekoliko opcija kojima bi se mogla poboljšati socijalna zaštita porodica sa djecom:
– Finansiranje dječjeg doplatka na nivou FBiH
– Izmještanje finansiranja naknada tokom roditeljskog odsustva za zaposlene majke ili očeve iz sistema socijalne zaštite u drugi adekvatniji sistem
– Utvrđivanje jedinstvene osnove za obračun naknada po osnovu zaštite porodice sa djecom u FBiH
– Preusmjeravanje davanja na osobe i porodice u socijalnoj potrebi.
„Zbog niske socijalne sigurnosti i diskriminacije porodilja, veliki broj mladih bračnih parova odlučuje se dijete roditi izvan granica BiH, što zbog nepovoljne poticajne klime za mlade porodice u BiH, što i zbog činjenice da u drugim zemljama ostvaruju pogodnosti koje u Bosni i Hercegovini nemaju“, iz Mostara javlja novinar Al Jazeere Sanel Kajan.
Izvor: Al Jazeera
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
