Elektronsko državljanstvo odlična prilika za privlačenje stranih ulagača – Svijet se sve više okreće ka digitalnim nomadima i elektronskom poslovanju. Tako recimo Čile, kako bi privukao što više startupa, daje 40.000 dolara potpore za one koji se odluče doći pokrenuti poslovanje u njihovoj zemlji.
Europska država Estonija je također 2014. pokrenula e-Residency program koji omogućava svima koji žele osnovati tvrtku u ovoj zemlju, a nisu državljani Estonije, to urade elektronskim putem. Do danas je tu mogućnost iskoristilo preko 10.000 ljudi, a ovaj broj se stalno povećava.
Estonija, mala zemlja koja je visoko tehnološki razvijena, vidjela je svoju šansu da na ovaj način iskoristi svoje komparativne prednosti. U Estoniji je od 1,3 milijuna stanovnika samo 650.000 radno sposobnih, a očekuje se da će brojka sljedeće decenije padati zbog starenja stanovništva i iseljavanja.
Kada se pogledaju ove brojke može se reći da je i BiH u sličnoj situaciji, naravno ako se izuzme činjenica da je naša zemlja, što se tiče tehnološkog napretka i elektronske uvezanosti institucija kao i složenosti procedura, pri kraju liste tehnološki naprednih zemalja.
Srđan Rajčević, direktor Agencije za informaciono društvo Republike Srpske, za Akta.ba kaže da dobijanje e-Residency kartice ne znači da dobijate državljastvo Estonije i ostala prava koja bi vam time pripadala.
”To je više marketinški potez estonske Vlade. Oni potencijalnim stranim investitorima, koji žele osnovati tvrtku u njihovoj zemlji, daju mogućnost da dobiju smart karticu na kojoj se nalazi digitalni certifikat”, objašnjava Rajčević.
Svi koji žele postati e-residenti, prvo se moraju izvršiti prijavu na njihovoj web stranici. Nakon prijave dobiju ID karticu mogu preuzeti u konzulatima Estonije.
Pravno lice iz BiH želi osnovati kompaniju u Estoniji nakon registracije karticu može preuzeti u Beču jer se tamo nalazi konzularno predstavništvo ove države koje pokriva BiH.
Nakon aktivacije kartice možete komunicirati s elektronskom i poreznom upravom Estonije koja ima jedan od najrazvijenih programa elektronske uprave u svijetu.
”Sa tom karticom bilo koji strani državljanin može, po estonskim propisima, osnovati kompaniju. On dobiva estonsku adresu i poštanski pretinac. Naravno, porez na promet koji on ostvari putem tog pravnog lica ide u proračun Estonije. To je suština svega”, navodi Rajčević.
Što se tiče poreza na dobit on se plaća jedino ako se isplaćuje dividenda ili plaća, a ukoliko se dobit reinvestira ne plaća se porez na dobit.
UKOLIKO BIH BUDE IŠLA U TOM PRAVCU ŠTO MORA URADITI?
Prva stvar koja se mora uraditi je da se procedure potrebna za registraciju kompanija pojednostave te razvije kompletna infrastruktura elektronske uprave, navodi Rajčević. Potrebno je i uvođenje u upotrebu elektronskog potpisa ili nekog od naprednijih modela elektronske identifikacije.
Stručnjaci ističu da bi bilo potrebno uraditi izmjenu brojnih tehnoloških i pravnih propisa ukoliko bi se krenulo u realizaciju ovakvog modela. Osim operativnog modela elektronske uprave bila bi potrebna i dobra koordinacija među institucijama koje bi bile uključne u ovaj proces te uspostava jedinstvenih registara.
“U RS-u smo uradili dosta posla u oblasti uvođenja elektronske uprave, ali ostaje još dosta toga za uraditi ukoliko bi željeli ponuditi takve usluge. U sklopu prve faze reforme registracije poslovanja koje smo radili 2013. uveli smo jedinstveni informacijski sustav čime smo dobili jedinstvenu evidenciju svih poslovnih subjekata koji posluju u RS-u.To je veliki pomak u odnosu na prijašnje stanje kada su evidencije bile rascjepkane po sudovima, Poreznoj i drugim institucijama”, navodi Rajčević.
Dodaje da je to jedan od osnova za dalje usavršavanje usluga u ovoj oblasti. Sljedeće faza na kojoj rade je, navodi naš sugovornik, pružanje mogućnosti poslovnim subjektima da elektronskim putem registriraju svoju kompaniju.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010