Ko plaća troškove liječenja u inostranstvu oboljelim osobama iz Federacije BiH

Tim povodom razgovarali smo s v.d.direktoricom Zavoda zdravstvenog osiguranja FBiH Vlatkom Martinović, specijalisticom dječije hirurgije. Martinović nam je potvrdila da je dezinformacija u javnosti da se oboljeli u inostranstvu liječe isključivo donacijama kao što je dezinformacija i da se za to ne uplaćuju značajna novčana sredstva Zavoda.

“Radi pravilnog informiranja javnosti, i sprječavanja eventualnih zloupotreba, želim da informiram građane a prvenstveno pacijente o njihovim pravima na liječenje u inostranstvu o trošku Zavoda. Nažalost, sve češće svjedočimo apelima i prikupljanju novca za liječenje najtežih oboljenja, a malo ko zna da sve te troškove Zavod plati“, ističe dr. Martinović, te dodaje:

“Imali smo primjera velikih akcija za prikupljanje sredstava za liječenje pacijenata, a na kraju smo mi platili cjelokupne iznose liječenja. Da Zavod plaća troškove liječenja za pojedina oboljenja svjesno se šuti i govori se samo o prikupljanju sredstava”.

Ona pojašnjava da Zavod snosi cjelokupne troškove liječenja u inostranstvu, kao i troškove putovanja, smještaja i dnevnica za pacijenta, pratioca i eventualnog donora sukladno Pravilniku o upućivanju pacijenata na liječenje u inozemstvo.

Tako je u 2018 godini Zavod donio rješenja za 657 prijedloga kliničkih zdravstvenih ustanova, za liječenje u inostranstvu, gdje će troškovi izositi oko 22 miliona KM.

Prema Pravilniku o upućivanju osiguranih lica na liječenje u inostranstvo na teret sredstava federalnog fonda solidarnosti liječe se urođene srčane mane kod djece, oboljenja iz oblasti dječije onkologije koja se mogu liječiti transplantacijom koštane srži, neurohirurška oboljenja djece i odraslih koja se liječe gamma nožem, embolizacija stentiranje i koilovanje krvnih sudova, tumori oka kod djece i odraslih , ekstezivne opekotine preko 60 posto površine, transplantacija jetre, bubrega, pankreasa ,srca, rožnice kod djece i odraslih ,transplantacija koštane srži odraslih, elektrofiziološka ispitivanja kompleksnih aritmija sa eventualnom radiofrekfentnom ablacijom , rijetke patologije kod djece, osteosarkom koji se može liječiti operativnim putem…

Posebnu pažnju, kaže Martinović, treba posvetiti transplantacionim programima, za koje ovaj Zavod takođe omogućava liječenje u inostranstvu, i snosi troškove cjelokupnog liječenja inostranstvu i pratećih putnih troškova, a za koja se svakodnevno objavljuju apeli za pomoć.

“U zdravstvenim ustanovama u inostranstvu u koje upućujemo pacijente obavljaju se sve vrste transplantacija koštane srži, bubrega, jetre i slično, izuzev kadaveričnih transplantacija organa, obzirom na propise drugih država kojima nije omogućeno doniranje organa stranim pacijentima, dok se presađivanje organa od srodnih i nesrodnih donora sa uspjehom obavlja. Dakle, za ove procedure nisu potrebna dodatna sredstva za plaćanje troškova liječenja u inostranstvu, izuzev pomoći porodici oboljelog koja u takvoj situaciji ima dodatnih troškova. Smatram da solidarnost dobrih ljudi treba usmjeriti i ista je itekako potrebna onim pacijentima oboljelim od oboljenja koja nisu predmetom Pravilnika”, kaže naša sagovornica.

Martinović apeluje da se fokus stavi na buđenje svijesti ljudi o potrebi doniranja organa te da je sama inicirala da u Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBIH donorske kartice potpišu skoro svi uposlenici.

“Samo na dijalizi godišnje umre oko 400 pacijanta. U našoj državi imamo toliko sposobnih i pametnih ljudi, spremnih da rade transplantacijski program, podržimo ih svojom odlukom o doniranju organa i direktno spasimo građane od smrti”, poručila je Martinović.