Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein-ef. Kavazović na današnjoj svečanoj inauguraciji u njemačkom gradu Mainzu uručio je Muraselu prvom muftiji Islamske zajednice (IZ) Bošnjaka u Zapadnoj Evropi Osmanu ef. Kozliću, prenosi Anadolu Agency (AA). Ovo imenovanje je historijski iskorak IZ u BiH na polju jačanja institucionalne organizacije bošnjačke dijaspore i njenog povezivanja sa domovinom i matičnom zajednicom, navedeno je u saopćenju iz MINA-e.
U prisustvu velikog broja vjernika, gostiju, te predstavnika IZ iz BiH, Sandžaka, Hrvatske i ostatka Evrope, novoimenovani muftija je podsjetio kako su u zadnjim decenijama prošlog stoljeća muslimani sa Balkana počeli pristizati u zemlje Zapadne Evrope, te da je 1978. godine, prije tačno 40 godina, u Njemačkoj osnovan i registrovan prvi bošnjački džemat u Achenu, gradu u kojem su se kroz druženja i susrete Karla Velikog i Haruna Er-Rešida susreli Istok i Zapad.
“Od tada do današnjih dana u Zapadnoj Evropi stasali su naši džemati i izrasli u prepoznatljive džemate i zajednice koji su čvrsto vezani za svoje duhovno središte u Sarajevu, ali i prepoznatljivi u sredinama u kojima djeluju”, kazao je tokom obraćanja muftija Kozlić. Prema njegovim riječima, rijetki su muslimanski narodi koji se mogu pohvaliti svojim duhovnim bogatstvom kao što je to slučaj sa Bošnjacima.
“Hiljadugodišnja duhovna tradicija dobrih Bošnjana koji su uživali u vlastitoj slobodi sopstvenog svjetonazora, za koji su često morali i ratovati i braniti ga kao svoju najveću vrijednost, najvažnija je odrednica bosanskih muslimana”, dodao je muftija. Poručio je da Bošnjaci nikada više sebi ne smiju dozvoliti da njima zavlada svijest da su sebi dovoljni, da im je dovoljan samo džemat, da ne trebaju brinuti o drugima i biti solidarni sa slabijim, te da im ne treba veza sa maticom u BiH.
“Svi znamo kako pogubne posljedice znaju nastupiti ako sebi dozvolimo tako nešto. Isto tako, valja napomenuti da ova naša IZ Bošnjaka u Zapadnoj Evropi, kao sastavni dio IZ u BiH, nikada sebi ne smije dozvoliti bilo kakva podvajanja, podjele i usitnjavanje, dijeljenje Bošnjaka na Bosance, Hercegovce, Sandžaklije i tome slično. Naše jedinstvo, posebno ono duhovno, ključ je opstanka našeg naroda. Ovom pitanju valja posvetiti dužnu pažnju”, kazao je muftija. Ocijenio je posebno važnim izazov sa kojim se susreću naše zajednice u Zapadnoj Evropi, a koji se tiče sticanja statusa religijske zajednice kojeg priznaje država. Između ostalog, kazao je i da IZ Bošnjaka u Zapadnoj Evropi posjeduje ogroman potencijal na koji se mora ozbiljno računati, jer će to pomoći da se kvalitetno pomogne domovini, matici BiH, “ali i svim drugim krajevima odakle dolazimo i gdje naš narod živi i opstaje”.
“Odgovorni ljudi u zemljama Zapadne Evrope, njihovi rukovodioci, javni radnici i diplomate vide u nama Bošnjacima potencijal, osjećaju da bi s nama mogli zajedno raditi, nude nam saradnju. Mi tu priliku ne smijemo propustiti. Pozivam vas da zajedno radimo s njima, da iskoristimo priliku, jer možda drugu nećemo imati. Uradimo to u ime Allaha, s ciljem da našoj djeci ostavimo u amanet da nastave graditi tamo gdje smo mi stali”, poručio je muftija Kozlić.
Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović je podsjetio na oporuku Poslanika da je Allahova dž.š. pomoć u zajednici i da se od nje ne treba odmetati, jer onaj ko se odmetne, odmetnuo se u džehenemsku vatru.
“Dužni smo čuvati ovu Poslanikovu zajednicu, njegov ummet. Kao narod, prihvatili smo šehadet u teškim vremenima i tu žišku imana, vjere nosili su naši očevi, djedovi i preci i donijeli je do nas”, poručio je reisu-l-ulema. On je kazao kako svako od nas ima svoju pojedinačnu kuću, ali da je Islamska zajednica naš zajednički dom.
“Islamska zajednica je uvijek bila majka svim Bošnjacima, okupljala ih u teškim trenucima, a oni su je uvijek, kao dobri sinovi i kćeri, sa sobom nosili gdje god su se kretali”, rekao je reisu-l-ulema. Reisu-l-ulema je između ostalog, pozvao muftiju da uvijek nađe vremena za sve ljude, bez razlike, ali i istovremeno, pozvao je i vjernike da pomognu muftiji u obavljanju ovog časnog poziva.
“Dobili ste jednog od najboljeg među nama, vi ste to naravno i zaslužili. Ali to više obavezuje vas, nego nas, jer vi ovdje gradite budućnost svoju i svoje djece, a Osman ef. sa svojim iskustvom, znanjem, imanom i takvalukom biće vam od koristi. Slušajte ga u onome u čemu ste dužni da ga slušate i savjetujte ga u onom u čemu ste dužni da ga savjetujete, te dvije stvari nemojte razdvojiti. A on kada donese fetvu, ona je obavezujuća za nas muslimane”, zaključio je reisu-l-ulema.
Sabor Islamske zajednice u BiH Osmana ef. Kozlića za muftiju IZ Bošnjaka u Zapadnoj Evropi sa sjedištem u Njemačkoj imenovao je na sjednici 15. decembra 2018.godine. Prethodno je obavljao funkciju muftije banjalučkog. Sa novim imenovanjem, Kozlić obavljati i dužnost glavnog imama IZ Bošnjaka u Njemačkoj. Novoformirano muftijstvo obuhvata područja djelovanja krovnih organizacija IZ Bošnjaka u Njemačkoj, te Austriji, Švicarskoj, Švedskoj, Norveškoj, Danskoj, Francuskoj, Italiji, Velikoj Britaniji, Finskoj, Beneluksu, kao i područja drugih zemalja Zapadne Evrope.
Dr. Osman ef. Kozić rođen je u Vukotićima, općina Zenica, 14.8.1966. god. Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu je završio 1985. godine. Godine 1992. završio je Fakultet šerijatskog prava na Univerzitetu El-Emir Abdul-Kadir za islamske studije u Konstantini (Alžir). Magistarsku diplomu stekao u Maroku na Univerzitetu Muhamed V, odnosno Filozofskom fakultetu u Rabatu, odsjek islamske znanosti, uža specijalizacija fikh i usuli-fikh, 14. 07. 1997 god. Naslov magistarskog rada je Fikhska pravila u djelu El-Hidaje od El-Merginanija.
U periodu 1997-1998. godine je radio kao imam, hatib i muallim u džematu Novo Naselje Solina, Medžlis Islamske zajednice Tuzla. Školske 1998/99. godine je počeo raditi kao profesor predmeta Fikh i Hadis u Behram- begovoj medresi u Tuzli. Godine 2000. izabran je za glavnog i odgovornog urednika lista Hikmet u Tuzli. Od 2001. godine je član Ustavnog suda Islamske zajednice u BiH. Predsjednik je Upravnog odbora Agencije za certificiranje halal kvalitete Islamske zajednice u BiH. 24.12. 2008. godine izabran za predsjednika Ustavnog suda Islamske zajednice u BiH. Doktorirao na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu 2013. godine (Univerzitet u Sarajevu), naslov doktorske teze: Pravna misao Allala al-Fasija Dužnost muftije banjalučkog je preuzeo 29. maja, 2014. godine gdje ostaje do decembra 2018. godine kada je imenovan za muftiju Islamske zajednice za Evropu.
Govori arapski i engleski jezik. Služi se francuskim i španskim jezikom. Oženjen je i otac dvoje djece.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
