Nezir Pivić

Nezir Pivić, zamjenik ministra pravde BIH:  Pod prijetnjom održavanja referenduma, predstavnici RS-a uspjeli su staviti na dnevni red svoj nacrt zakona o sudovima BiH, koji je u suprotnosti sa nacrtom zakona o sudovima BiH iz 2013. Ali, nismo gubili kompas, kaže u intervjuu za Oslobođenje Pivić.

[highlight]• Doktor ste pravnih nauka, predajete na Pravu UNZE i zamjenik ste ministra. Kako sve stižete?[/highlight]

– Dolazim iz radničke porodice i rano sam naučio da se samo vlastitim trudom, predanim radom i disciplinom može uspjeti u životu. Mladost sama po sebi nije prednost ako iza vas ne stoje rad, stručnost i spremnost za preuzimanje odgovornosti. Posebno sam sretan što sam dobio šansu da svoje teorijsko znanje i profesionalno iskustvo testiram u realnoj, političkoj praksi.

Mladi ljudi u BiH imaju sve fizičke i mentalne predispozicije da budu uspješni i ni po čemu nisu lošiji od svojih vršnjaka sa Zapada. Ja to vidim i u radu sa studentima.

[highlight]• Ako je situacija tako dobra među omladinom, zašto onda imamo generalno lošu sliku stanja u BiH?[/highlight]

– U naše se društvo duboko uvukla letargija, odnosno stanje u kojem ljudima nedostaje volje za promjenama. To pogotovo važi za starije generacije. Mora se priznati, mnogi su doživjeli razna negativna iskustva. Ali, isto tako se mora reći da su mnogi i napuhali svoja iskustva i da ih koriste za izgovor za nerad i lijenost. Tako da ne smijemo dozvoliti da svojom pričom truju mlade ljude. Da im uzimaju nadu i obeshrabruju ih. BiH ima perspektivu, samo se za nju moramo izboriti. Svi se mi moramo konstantno truditi i unapređivati. Niti jedan sistem ne može stagnirati. On se uvijek ili pogoršava ili poboljšava. Tako da svi moramo raditi, prvo na sebi, a onda i djelovati na naše okruženje kako bi ono bilo što bolje. To je jedini put ka uspjehu. Zato sam se i uključio u politiku. Ja sam prije izbora na mjesto zamjenika ministra, već imao riješena gotovo sva životna pitanja. Bio sam docent na fakultetu, imao stalni radni odnos. Znao sam da mi politička funkcija može donijeti samo glavobolju. Sa druge strane, bilo bi neodgovorno odbiti takav poziv. Nisam želio da budem jedan od onih koji sve vrijeme samo kukaju, a ništa korisno ne rade.

[highlight]• Na fakultetu ste, dakle, posložili kockice, kakva je situacija u politici?[/highlight]

– Na fakultetu sam imao sreću da budem okružen istinskim stručnjacima i patriotama koje je samo interesovao napredak fakulteta i stvaranje zdravih osnova za budući rad. U politici je naravno sve dosta komplikovanije. Puno je više faktora na koje se ne može uticati. Pri tome akteri često imaju različite ciljeve i ponekad i potpuno drugačije interese.

[highlight]• Kako biste sami ocijenili svoj rad u prvih šest mjeseci mandata?[/highlight]

– Početak je bio izazovan. Odmah u prvim danima bio je važan sastanak u Parizu, gdje sam predvodio delegaciju naše zemlje. Naime, Komitet eksperata Vijeća Evrope za evaluaciju borbe protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti (MONEYVAL) odlučio je BiH uputiti u proceduru Finansijskoj akcionoj grupi (FATF) zbog neuspjeha da se postigne dovoljan napredak u usklađivanju zakona o borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Time smo bili na korak do uvrštavanja na crnu listu, što bi imalo katastrofalne posljedice po privredu BiH. To bi značilo automatsku kontrolu apsolutno svih novčanih transakcija i potpunu ekonomsku i finansijsku izolaciju. Stav vodećih članica FATF-a i i MONEYVAL-a, nije bila nikakva tajna – BiH je trebalo sankcionirati. U Parizu smo, ipak, preokrenuli stvari. Uložili smo ogromne napore i uspjeli ubijediti članice FATF-a u spremnost Vijeća ministara BiH, sa predsjedavajućim Denisom Zvizdićem na čelu, da se bori protiv svih vidova organiziranog kriminala. Na kraju, ne samo da nismo stavljeni na crnu već smo skinuti i sa sive liste MONEYVAL-a, što je sigurno bilo nevjerovatno važan korak u stabilizaciji odnosa u našoj zemlji. U domaćoj javnosti digla se velika prašina, svi su pričali o neradu političara i nesposobnosti domaćih vlasti. A kad smo riješili taj problem, to je slabo medijski popraćeno.

[highlight]• Može li biti pomaka u radu pravosuđa BiH?[/highlight]

– Odmah poslije aktivnosti oko FATF-a i MONEYVAL-a suočeni smo sa novim međunarodnim incidentom. Srbija je ponovo izdala potjernicu za ratnim komandantom ARBiH Naserom Orićem po kojoj ga je švicarska granična policija uhapsila prilikom putovanja u Genevu. A to se desilo nekoliko dana prije obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici. Mnogi su, kao i obično, okrivljavali nesposobne političare, a Vijeće ministara je nanovo pokazalo maksimalni profesionalizam. Ne bih ni sada da politiziram stvari i dižem tenzije. Radili smo samo svoj posao. Naš rad je urodio plodom i Orić je izručen BiH, kako to i nalaže međunarodno pravo.

[highlight]• Kako ocjenjujete proces reforme pravosuđa u BiH?[/highlight]

– I ovdje smo imali lošu početnu situaciju i pritisak sa svih strana. Opravdano se cjelokupna javnost digla na noge nakon potpisivanja, sada već čuvenog, Briselskog protokola. Pod prijetnjom održavanja referenduma, predstavnici RS-a uspjeli su staviti na dnevni red svoj nacrt zakona o sudovima BiH, koji je u suprotnosti sa nacrtom zakona o sudovima BiH iz 2013, koji je rezultat strukturiranog dijaloga u kojem su učestvovali stručnjaci iz cijele BiH, pa tako i predstavnici RS-a. U ovom slučaju nismo gubili kompas. Ostali smo smireni. Nismo davali ishitrene izjave za medije i uspjeli smo smanjiti nepotrebnu politizaciju, smiriti tenzije, te diskusije vratiti u okvire ekspertskih sastanaka i stručnih dijaloga.

Približili smo stavove, ali je još mnogo otvorenih pitanja vezanih za reformu pravosudnog sistema. Na tome će nastaviti raditi radna grupa koju je imenovalo Ministarstvo pravde BiH i u čijem sastavu su zastupljeni svi relevantni predstavnici. Ubijeđen sam da ćemo i u ovom slučaju kroz dijalog naći najbolja moguća rješenja i da ćemo kroz tri-četiri mjeseca uputiti u parlamentarnu proceduru zakon o sudovima BiH, koji će biti rezultat dogovora svih relevantnih političkih faktora u BiH.

[highlight]• Kakva je situacija na Pravnom fakultetu u Zenici? Obrazovanje u BiH nije na najboljem glasu…[/highlight]

– Mi smo mlad fakultet koji je osnovan prije samo deset godina. Kad se uzme u obzir od čega smo krenuli, moramo biti prezadovoljni ostvarenim rezultatima. Ove godine smo otvorili novu zgradu fakulteta, koja omogućava studentima besprijekorne uslove za rad. Tu su nove učionice, multimedijalna sala, moderno opremljena studentska služba… Na kraju prošlog ljeta smo imali i posjetu Sergea Brammertza, glavnog tužioca iz Haaga, koji je bio iznenađen organizacijom fakulteta. Ta zgrada je ponos cijelog Univerziteta i pravi je dokaz da se i u Bosni stvari mogu mijenjati nabolje. Zahvale pripadaju prvenstveno koncernu Agram, sa Dubravkom Grgićem na čelu i Vladi ZDK-a, koji su prepoznali napore nastavnog osoblja i izdvojili značajna sredstva za izgradnju zgrade.