Izborna godina za pet balkanskih država – Pet država Zapadnog Balkana u ovoj godini očekuju izbori, piše Radio Slobodna Evropa i analizira šta se po tom pitanju može očekivati u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, prenosi Tanjug.
Kako se navodi, Srbiju na proljeće očekuju redovni parlamentarni izbori i podsjeća da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji raspisuje izbore, kao moguće datume pomenuo 26. april ili 3. maj, koji je i krajnji zakonski rok za njihovo održavanje.
U pitanju su prvi parlamentarni izbori koji se, stoji u tekstu, održavaju u redovnom četvorogodišnjem roku od dolaska SNS-a na vlast 2012. godine, a prethodno su 2016. i 2014. održani vanredni parlamentarni izbori. Na izborima se bira 250 poslanika u Skupštini Srbije.
Izbori na proljeće biće opšti, a građani će, osim za saziv Skupštine Srbije, glasati i na pokrajinskim i lokalnim izborima.
U prvim danima 2020. godine, 5.januara, biće održan drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj, a glasači će birati između kandidata lijevog centra Zorana Milanovića i aktuelne predsjednice i kandidatkinje desnog centra Kolinde Grabar-Kitarović, koji su osvojili najviše glasova u prvom krugu održanom 22. decembra 2019. godine.
U prvom krugu na birališta je izašlo 51,20 posto glasača, za Milanovića je glasalo 29,55 posto izašlih birača, a za Grabar-Kitarović 26,65 posto.
U Hrvatskoj će početkom jeseni biti održani redovni parlamentarni izbori na kojima se bira 151 zastupnik u 12 izbornih jedinica.
Kako piše RSE, u trci za četvorogodišnji mandat u hrvatskom Saboru očekuje se da će najznačajnije stranke biti Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP).
Desno od HDZ-a je protestno-populistički Most, a okupljanje desnih i suverenističkih snaga najavio je Miroslav Škoro koji je bio treći po broju osvojenih glasova u prvom krugu predsjedničkih izbora.
Tehnička vlada
U Sjevernoj Makedoniji za 12. april su najavljeni prijevremeni parlamentarni izbori, a ta odluka, podsjeća RSE, donesena je u oktobru na sastanku lidera najvećih političkih partija kod predsjednika Steva Pendarovskog, odnosno dva dana nakon samita EU na kome nije određen datum za početak pristupnih pregovora.
Prema zakonskoj regulativi, predviđeno je da se 100 dana prije održavanja izbora formira takozvana tehnička vlada, koja će biti zadužena za sprovođenje izbornog procesa.
Opoziciona VMRO DPMNE imaće ministre unutrašnjih poslova, kao i ministra za rad i socijalnu politiku, te tri zamjenika ministra koji će imati pravo veta na sve odluke.
Kako se ocjenjuje, iako je postignut dogovor između partija, održavanje tih izbora je dovedeno u pitanje posle posljednje izjave Zaeva da “to zavisi od ponašanja opozicije u parlamentu”.
Zaev, naime, vjeruje da izbori mogu biti odloženi i tvrdi da on neće dati ostavku, ako opozicija i dalje blokira donošenje nekoliko zakona koji treba da se primjenjuju od 1. januara, a od kojih zavise plate, penzije i investicije u Sjevernoj Makedoniji.
S druge strane, predsjednik parlamenta Talat Xhaferi je izjavio da su vlast i opozicija postigli sporazum za deblokadu tih zakona što bi, prema ocjenama, značilo da će se prijevremeni parlamentarni izbori najvjerovatnije održati 12. aprila.
Bojkot rada skupštine
U ovoj godini se održavaju redovni parlamentarni izbori u Crnoj Gori, a prve nezvanične prognoze govore da bi mogli biti održani u maju.
U tekstu RSE se navodi da dio crnogorske opozicije nikada nije priznao rezultate posljednjih parlamentarnih izbora održanih 16. oktobra 2016. godine, zbog, kako kažu, neregularne atmosfere koja je stvorena pokušajem državnog udara na izborni dan.
Od tada, demokrate i Ujedinjena reformska akcija bojkotuju rad crnogorske Skupštine.
Ipak, iako ne priznaju rezultate tih izbora, zastupnici Demokratskog fronta su se nakon prvobitnog bojkota, krajem decembra 2017. godine vratili u Skupštinu.
U cilju vraćanja povjerenja u izborni sistem i pripreme narednih parlamentarnih izbora u crnogorskom parlamentu u augustu 2019. godine počeo je sa radom skupštinski Odbor za sveobuhvatnu izmjenu izbornog zakonodavstva, koji treba da pripremi set izbornih zakona.
Međutim, nikakav dogovor vlasti i opozicije nije postignut i pregovori su praktično propali, a nejasno je po kojim izbornim zakonima bi izbori mogli biti održani i da li će opozicija priznati njihov rezultat.
Partija koja je prethodnih godina pojedinačno imala najveći broj zastupnika je Demokratska partija socijalista, a slijede politički savez DF i Demokrate Crne Gore.
Lokalni izbori u BiH
U Bosni i Hercegovini ove godine biće održani redovni lokalni izbori na kojima se biraju 74 opštinska vijeća u Federaciji BiH i 57 skupština opština u Republici Srpskoj.
Osim 131 načelnika i 10 gradonačelnika u BiH, bira se i 3.136 vijećnika, od čega 26 predstavnika nacionalnih manjina.
Po kojim pravilima će biti održani izbori još nije poznato, a prema dosadašnjim pravilima CIK bi početkom maja trebalo da raspiše lokalne izbore.
Izbori u BiH održavaju se svake dvije godine, a sredinom prošle godine pojavili su se zahtjevi da se izborni ciklus objedini i da se jednom u četiri godine izlazi na birališta.
Za taj korak je, kako se navodi, potrebno izmijeniti Ustav BiH i zakone koji se odnose na izborni sistem.
Radna grupa za izmjene izbornog zakonodavstva još nije formirana budući da vlast na nivou BiH kompletirana u decembru 2019. godine, odnosno, 14 mjeseci posle održavanja opštih izbora u BiH.
Izvor: Al Jazeera
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
