Rusmir Hrvić: Zamislite kada bi svakog petka na hutbi svi imami u zemlji i dijaspori naglasili koliko je važno kupovati halal i domaće proizvode – Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave AS Holdinga, lidera u proizvodnji hrane u BiH, dao je intervju za Islamske informativne novine Preporod, koji u cjelosti prenosimo.
Zamislite kada bi svakog petka na hutbi svi imami u zemlji i dijaspori naglasili da je za život svakog muslimana važno da kupuju halal i domaće proizvode. Ali, ponavljam, svakog petka! Veliki bi to uspjeh bio.
Jedna od domaćih kompanija koja je u vanrednim okolnostima ulila samopouzdanje cijeloj naciji jeste AS grupacija. Vi ste čak direktno izjavili da neće doći do nestašice, a pri tome niste ni naznačili da trebate podići cijene dok su mediji o tome pisali. Iako nije još kraj pandemije, možemo li se osvrnuti u tom kontekstu na radnu teoriju i praksu ove kompanije tokom proteklih mjeseci, ali i općenito?
Bili smo prvi koji su osjetili udar krize. Znali smo da trebamo reagirati odgovorno u vanrednim okolnostima. Integrirali smo naše snage, sve naše kapacitete stavili smo u pogon i radili 24 sata dnevno. Naši godišnji kapaciteti, uzevši u obzir sve naše kompanije, je proizvodnja oko 300.000 tona hrane, gotovih proizvoda i dodataka hrani bez kojih se ne može. Hiljade naših radnika radili su kao jedan. Mislim da smo opravdali povjerenje i da smo odgovorili ovom neizmjerno važnom i istodobno teškom zadatku. Sve naše kapacitete smo stavili u puni pogon. U kratkom roku smo isporučili desetine hjiljada tona brašna, soli, tjestenine, keksa, supa, začina, namaza, itd. Pokazali smo da smo kao sistem koji brine o svojim potrošačima u ovom trenutku od strateškog značaja. Na početku smo kazali da nema potrebne za prekomjernom i paničnom kupovinom, te da imamo dovoljno velike kapacitete da bitno utičemo na stabilnost tržišta. Tako je i bilo. Također, smatrali smo da u tom trenutku nije trebalo dizati cijene, i pored toga što smo imali povećane, prije svega logističke troškove. I to smo obećanje ispunili.
S obzirom na kapacitete i portfolio kojim raspolažete, postajete sve značajniji regionalni igrač.
Tiha voda brijege valja, rekao bi naš narod. Godinama smo strpljivo radili, pametno investirali, strateški se širili upravo na ona područja u kojima je Bosna i Hercegovina tradicionalno vodeća. U našem sistemu danas posluju kompanije sa najdužom tradicijom i respektabilnim kapacitetima u segmentu prehrane kao što su npr. Klas i Solana Tuzla, a koje su sada došle do punog izražaja. Uz postrojenja u Ljubačama, Sprindu, zatim, pogonima u AS-u, Kentu, Vispaku, AC Foodu, Oazi, ZIM-u i drugim kompanijama koje svi zajedno proizvode praktično sve što je potrebno za ishranu ljudi, AS Holding je uistinu pokazao svoju stratešku snagu. Inetgrirali smo naš poslovni sistem, a probleme nastojali rješavati preventivno. Stvorili smo okvirne uvjete da spremni dočekamo ovu najnoviju krizu shvativši je kao izazov.
Koliko ste bili u prilici pratiti ekonomska kretanja da li će ova kriza dovesti do posljedica kao u vrijeme zadnje recesije ili gore te šta je ono što se posljedično može kao dobar i loš scenarij očekivati u BiH?
Dio privrede se nalazi u teškoj situaciji, dok je drugi njen dio kao što je proizvodnja hrane, rudnici i proizvodnja električne energije, proizvodnja lijekova i higijenskih sredstava, pokazao izvanrednu vitalnost i odgovornost u ovom važnom trenutku, organizirao se i postigao maksimum. Zahvaljujući ovom dijelu domaće proizvodnje stabilizirano je tržište i nije došlo do većih poremećaja u njegovom snabdijevanju.
Privredi se mora pomoći sistemski, jasno i precizno bez bilo kakvih uvjeta. Jer će se, ukoliko se kriza nastavi, prije ili kasnije sve firme naći u problemu solventnosti, likvidnosti ili uspješnosti poslovanja. Bitno je održati domaću proizvodnju, radna mjesta te nakon što završe vanredne mjere čim prije ekonomske tokove stabilizirati i ponovo krenuti u nove cikluse proizvodnje, inovacija i investicija. Ukoliko uspijemo održati potrošnju i pri tome kupovati domaće proizvode i usluge, a s druge strane nastavimo s izvozom ili pronađemo nova inozemna tržišta, imat ćemo šansu da se izvučemo iz krize.
Iako se ne bavite politikom šta očekujete od vlasti, odnosno šta bi trebalo što prije učiniti i za privredne subjekte, ali i obične građane?
U prethodnom odgovoru sam već dosta toga kazao. Dodao bih da je važno pokazati solidarnost, pogotovo sa onima koji su izgubli posao. Kao društvo ne smijemo dozvoliti da bilo kome bude ugrožena egzistencija i čast. Humanost mora doći u prvi plan.
Šta mislite kako će se situacija dalje odvijati?
Kriza će vjerovatno potrajati. Neka ograničenja će možda u dogledno vrijeme popustiti u izvjesnoj mjeri, ali i dalje će biti potrebne mjere opreza. Virus se brzo prenosi i ugrožava sve kategorije stanovništva. U tom smislu, mi smo poduzeli sve potrebne mjere opreza u svim našim kompanijama. Istina je da poslujemo u krajnje otežanim uvjetima, ali dajemo maksimum. Mogu poručiti da ćemo i u vremenu koje je ispred nas sve naše kapacitete staviti u puni pogon kako niko od naših kupaca na domaćem i na inozemnim tržištima, prije svega naši susjedi, ne bi osjetili nestašicu onih roba koje mi proizvodimo, a tu prije svega mislim na so, brašno i pekarske proizvode.
Kako gledate na ove pozive Islamske zajednice upućene građanima na sadnju, pri čemu su čak i medžlisi lično posijali, te inače šta preporučiti građanima koji su ostali bez posla? Ako bismo se stavili u njihovu poziciju šta bismo radili?
To je za svaku pohvalu. Islamska zajednica u BiH je ovaj put na vlastitiom primjeru pokazala svima kako treba djelovati. Što više zasijemo, više ćemo i požnjeti. Svako zlo za poneko dobro. Kriza je mnogima otvorila oči. Nije bilo normalno da nam svake godine ostane milion hektara neobrađene zemlje. To se mora promijeniti. Kada krenete na Zapad, možete vidjeti nepregledna polja zasađena pšenicom, kukuruzom, i drugim žitaricama, povrćem i voćem. Koliko proizvedemo toliko vrijedimo. Ekonomski najrazvijenije zemlje svijeta su ujedno i najveći proizvođači hrane. Mi smo na žalost previše uvozili do sada. Red je da se to sada promijeni u korist domaće proizvodnje.
Kada je riječ o proizvodnji hrane, konkretno pšenice, koliko smo oslonjeni na uvoz? Mogu li se osnovne sirovine proizvesti u BiH, ali ujedno i biti cijenom prihvatljive Vama kao proizvođačima?
Većina ovoga što se sada uvozi može se proizvesti u Bosni i Hercegovini. Moguće je postići i kvalitet. Mi smo to i ranije naglašavali, a evo još jednom da ponovim: spremni smo otkupiti sve poljoprivredne proizvode u kapacitetima koji su potrebni za našu vlastitu proizvodnju. A kazao sam na početku ovog razgovora kolika je. Mislim tu u prvom redu na pšenicu. Naše godišnje potrebe su tu oko 100.000 tona. Isto vrijedi i za ostale žitarice, te voće i povrće.
Na čemu, shodno dosadašnjem iskustvu, treba i može se realno bazirati ekonomija ove zemlje: na turizmu, proizvodnji hrane ili možda drugih proizvoda ili pak biti karika u lancu i proizvoditi poluproizvode za EU tržište…?
Mislim da je proizvodnja hrane ‘van konkurencije’. Proizvodnja hrane mora biti od strateškog značaja za našu državu. Koliko je važno ulagati u namjensku industriju, još je važnije imati vlastite kapacitete za proizvodnju hrane. Mogli smo se svi uvjeriti da kada su početkom marta granice odjednom postale neprohodne, a tokovi snabdijevanja otežani, police su na kratko ostale dobrim dijelom prazne jer su prije toga bile pretežno popunjene uvoznim proizvodima. Domaći proizvođači su vrlo brzo reagirali i stavili sve svoje kapacitete u puni pogon. Desetak dana imali smo neku vrstu “panične” kupovine. Situacija na tržištu je sada normalizirana. To ne bi bilo moguće da domaći proizvođači nisu od ranije imali kvalitetan asortiman i kapacitete koji mogu zadovoljiti potrebe stanovništva.
Naš strateški cilj mora ostati izgradnja jakog lanca proizvodnje od primarne poljoprivredne, preko prerađivačke, do snažnih domaćih brednova. Mi jednostavno moramo proizvoditi najmanje onoliko hrane koliko je potrebno da sami sebe prehranimo. A svaki višak bi naravno dobro došao.
Nadamo se da će se nakon ovog vanrednog stanja podići svijest građana o važnosti domaćih proizvoda. Šta su po Vama ključni razlozi da toliko konzumiramo strane proizvode čak i kada imamo isti kvalitet shodno klasifikaciji proizvoda pri poređenju, ali i kvalitetnije i cijenom pristupačnije? Također, treba li se fokusirati na potrošača – građane ili zakone?
Fokus mora ostati na svijesti potrošača. U tom smislu i Islamska zajednica može učiniti jako puno. Ovo pitanje je previše važno za opstojnost naše ekonomije, svih nas i naše države. Zamislite kada bi svakog petka na hutbi svi imami u zemlji i dijaspori naglasili da je za život svakog muslimana važno da kupuju halal i domaće proizvode. Ali, ponavljam, svakog petka! Veliki bi to uspjeh bio. Također, država treba stati iza ove ideje. Ona jednostavno mora dati prioritet domaćem jer od toga se finansira i razvija. Jer, onoga trenutka kada svi građani budu svjesni značaja ekonomskog patriotizma za izgradnju vlastite budućnosti u vlastitoj domovini, imat ćemo potpuno drugačiju situaciju. Prema sadašnjim potrebama domaćeg tržišta, to bi u finansijskim parametrima značilo najmanje 2 milijarde KM vrijednosti prehrambenih proizvoda koji bi se proizvodili i kupovali u okvirima domaće privrede. Taj novac bi ostao ovdje i multiplicirao bi se unutar našeg ekonomskog prostora. Jednom sam rekao da kada kupite strani proizvod onda nam ostaje 17% PDV-a, a kada kupite domaći proizvod onda nam svima ostaje 17 x 17%, jer se vrijednosti rada umnožavaju kroz prozivodnju, dobavljače, logistiku, prodaju, itd. Uspordbe radi, kada kupimo domaći proizvod u vrijednosti 10 KM, u BiH ostaje oko 8 KM. Dok, kada kupimo strani proizvod u BiH ostaje oko 2 KM.
Zato je ovo idealna prilika sada da se potrošači i proizvođači konačno nađu na istoj strani i podrže bez kalkuliranja jedni druge, na obostranu i korist države, za radna mjesta, plaće, penzije, zdravstvo, školstvo i sve što spada u javno dobro.
Ovih dana ponovno je do izražaja došao ekonomski patriotizam. Kako to objašnjavate?
U vanrednim okolnostima ljudi bolje vide i jasnije razumiju situaciju u kojoj se nalaze. Kada se granice zatvore ili dođe do otežanog snabdijevanja, do izražaja dolaze domaći proizvođači. Ne mogu ni zamisliti šta bi bilo da nismo u našim bosanskohercegovačkim rukama imali jedan Klas, Solanu Tuzla, Violetu, Madi ili Bosnalijek. Neka mi oproste svi koje nisam naveo, ali bitna je poruka. Svi skupa vrijedimo onoliko koliko proizvodimo. Proizvodimo i kupujmo domaće mora ostati koncept našeg života i poslije ove krize, jer je to ono što nam je svima potrebno. Na ovom konceptu je sve i počelo u našoj grupi, jer smo pokretanjem trgovine prije 25 godina shvatili da nama ovdje nema života ako ne budemo sami proizvodili. Sasvim je normalno i poželjeno da volite svoje i da u njemu pronalazite motiv da pobjeđujete. Naš motiv je naša Bosna sa tim našim jedinstvom u različitostima. Danas smo tu gdje jesmo, i danas imamo sistem iza kojeg stoje hiljade radnika, ali i milioni potrošača. I pri tome, imamo snagu koja je regionalno respektabilna.
Znatne količine se uvoze iz Srbije, Hrvatske, ali i Turske. Koliko domaći proizvođači mogu izvoziti u ove zemlje?
Sve više. Kako vrijeme odmiče sve više do izražaja će dolaziti znanje, kvalitet i kapaciteti. Pri tome, mi u Bosni i Herceogvini imamo za ponuditi nešto posebno. A to je ideja jedinstva u različitosti. Ona se manifestira kroz našu kulturu i tradiciju, a najbolji reprezent je naša bosanska kuhinja. Naša bosanska kahva, somuni, čorbe, lokumi, su u tom smislu najbolji ambasadori naše posebnosti.
Šta je ono što se može očekivati od novih investicija u AS grupaciji i čime se trenutno bavite?
Okolnosti su se bitno promijenile. Čitav svijet se našao u do sada nezapamćenoj situaciji. Kriza je ovaj put globalna i najveća od kako se mjere posljedice eknomskih poremećaja. Jačat ćemo prije svega naš postojeći poslovni sistem. Čim uslijedi stabilizacija prilika nastavljamo dalje sa našim planiranim investicijskim ciklusom.
Kako provodite vaš radni dan u ovim otežanim okolnostima?
Radim više no ikada. Najveći dio dana provodim sa svojim radnicima u pogonima, pokušavam im biti od pomoći. Ostatak dana provodim sa svojom porodicom. I mojoj porodici i radnicima se evo ovako javno i iskreno zahvaljujem što mi pružaju podršku i razumijevanje. AS Holding je i ovaj put pokazao svoju snagu. Nekoliko hiljada radnika je svih ovih dana krize radilo kao jedan. Svi smo se borili da snabdijemo tržište, ispoštujemo kupce i vjerne potrošače, kako na domaćem tako i na inozemnim tržištima. Drago mi je da smo se pokazali kao ozbiljan partner svima. Na početku krize smo obećali da nećemo dozvoliti destabilizaciju tržišta. Obećanje smo ispunili. Evo, kako stvari stoje danas, kriza je još uvijek u toku, ali tržište je stabilizirano.
Nakon dužeg vremena ponovno je pokrenut izvoz na Kosovo, koliko je značajna ova odluka?
Veoma nam je drago zog odluke vlasti Republike Kosovo. Kosovo je nama blisko i veoma značajno tržište. Potrošači na Kosovu vole naše brendove i radi se o jednoj uspješnoj i iskrenoj vezi koja traje već decenijama. Prve količine naših proizvoda su već na putu do polica kosovskih tržnih centara. Mislim da ćemo ubuduće još više i bolje sarađivati sa našim prijateljima na Kosovu.
Vaši proizvodi su, kako znam, većinom halal certificirani. Koliko se može ulagati u takav brend na tržištu van BiH, kao što je Arapski zaljev ili pak EU?
Puno smo investirali u halal proizvodnju. Kompletna proizvodnja Klasa, Solane Tuzla, Vispaka i AC Fooda je halal. AS GROUP je sa najvećim kapacitetima i najvećim brojem proizvoda trenutno najveći proizvođač halal hrane u Bosni i Hercegovini. Za nas su važna, uvjetno kazano, tri halal tržišta. Najprije, nastojimo razviti što je moguće više domaće halal tržište, potom halal tržište u regiji u kojoj je ovakav način proizvodnje i konzumiranja hrane itekako važan zbog miliona muslimana koji žive na ovim prostorima, i treće halal tržište kojem posvećujemo posebnu pažnju su zemlje Bliskog istoka, Evrope i SAD-a. Također, primjetan je još jedan trend, a to je da sve više ljudi kupuje i konzumira halal proizvode ne toliko iz vjerskih razloga, koliko zbog toga jer su sigurni da je hrana sa oznakom halal kvalitetna i zdrava.
Svake godine učestvujete u ramazanskoj akciji s IZ kada se dijele paketi širom BiH. Nastavljate li s ovom akcijom te koliko možete sve uskladiti s ramazanskim ambijentom i porodičnom atmosferom s obzirom na brojna putovanja i obaveze?
Na hiljade ljudi širom BiH bude obradovano paketima hrane koji vrijedni aktivisti Islamske zajednice dostave upravo u mjesecu ramazanu. Ta akcija se reazlira zajedno sa IZ u BiH i BBI bankom, i drago nam je da smo dio ovog velikog projekta, koji je kao takav postao tradicionalan. Ramazan je mjesec kojem se iskreno radujem. Porodica i ja uživamo u njemu. Tako je i ovaj put. Pošto se Preporod čita i uvažava kako u BiH tako i širom svijeta gdje god ima naših ljudi i vjernika, želio bih iskoristiti priliku da svim muslimanima u zemlji i dijaspori čestitam Bajram sa jednim iskrenim Bajram Šerif Mubarek Oslun, sa željom da ga provedemo sa svojim najbližima u zadravlju i rahatluku.
Razgovarao: Elvedin Subašić
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
