Primaj prvi vijesti na viber - besplatno - PRIJAVI SE NA OVOM LINKU
Kako zaštiti proizvode i dobiti oznaku geografskog porijekla u BiH? – viša cijena i olakšan plasman – Početkom juna BiH je dobila prve prehrambene proizvode koji nose oznaku geografskog porijekla, a prema evropskoj legislativi u ovoj oblasti.
Livanjski sir, Visočka pečenica i Nevesinjski krompir su zaštićeni oznakom geografskog dok je Livanjski izvorni sir zaštićen oznakom porijekla. Ovim činom učinjen je pionirski poduhvat u približavanju evropskom trendu zaštite domaćih proizvoda i proizvođača.
Evropski proizvođači su dobro svjesni prednosti koje prodaja i promocija prehrambenih proizvoda dobija zaštitom geografskog porijekla. Naime, poljoprivredno-prehrambeni proizvodi i pića čija su imena zaštićena oznakom geografskog porijekla imaju jaku ekonomsku korist za proizvođače i to ponajviše u marketingu, pokazalo je istraživanje koje je ranije objavila Evropska komisija.
Ove su oznake dio evropskog sistema prava intelektualnog vlasništva, a pomoću njih se na zakonit način ono štiti od imitacije i zloupotrebe.
Studija sprovedena na 3.207 proizvoda, koliko ih je bilo zaštićeno krajem 2017. godine u EU, otkrila je da oni zajedno predstavljaju prodajnu vrijednost od 74,76 mlrd EUR što je u prosjeku dvostruko više nego za slične proizvode bez certifikata.
Od ukupnog broja ovih proizvoda 49% su bila vina, 43% poljoprivredno-prehrambeni proizvodi i 8% alkoholna pića.
U BiH sam postupak zaštite proizvoda podrazumijeva određeni utrošak vremena, čija dužina zavisi od kvaliteta same prijave, dok ukupan iznos naknada se kreće oko 560 KM.
Put do oznake geografskog porijekla u BiH
Postupak za registraciju oznake geografskog prijekla pokreće se zahtjevom koji se podnosi Agenciji za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.
– Postupak provodi Povjerenstvo za registraciju oznaka koje osniva Vijeće ministara BiH, na prijedlog Agencije, u suradnji s nadležnim tijelima entiteta i Brčko distrikta BiH. Samom podnošenju zahtjeva prethodi formiranje udruženja i izrada proizvođačke specifikacije za proizvod koji se želi registrirati oznakom zemljopisnog podrijetla. Nakon formalno-pravnog ispitivanja zahtjeva koje provodi Agencija, sažetak zahtjeva objavljuje se u Službenom glasniku BiH i na veb stranici Agencije i danom objavljivanja započinje rok od dva mjeseca za ulaganje prigovora na objavljeni zahtjev. Po isteku navedenog roka rješava se o eventualno pristiglim prigovorima. Ako prigovor nije uložen, rješava se o zahtjevu za registraciju – istakli su za eKapiju u Agenciji za sigurnost hrane BiH.
Dodaju da u slučaju pozitivnog rješavanja zahtjeva za registraciju oznake, oznaka se upisuje u odgovarajući registar oznaka te slijedi objavljivanje registrirane oznake u Službenom glasniku BiH.
– Trajanje postupka registracije u najvećoj mjeri ovisi o tomu koliko je kvalitetno pripremljena propisana dokumentacija te da li je bilo uloženih prigovora na zahtjev za registraciju.
Saznali smo i da su troškovi postupka zaštite oznake podrijetla, zaštite oznake zemljopisnog podrijetla i postupka zaštite oznake zajamčeno tradicionalnog specijaliteta prehrambenih proizvoda u BiH propisani Odlukom o visini naknade za postupak zaštite oznaka podrijetla i zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla i postupak zaštite oznaka zajamčeno tradicionalnog specijaliteta prehrambenih proizvoda koju je donijelo Vijeće ministara BiH.
Naknada za podnošenje zahtjeva za registraciju iznosi 30 KM, za provođenje postupka registracije 500 KM te za upis u registar 30 KM.
Bolja pozicioniranost i marketing
– Nakon završenih određenih procedura, provjera, studija, prikupljanja dokumentacije Nevesinjski krompir postao je prvi brendirani proizvod u RS, a oznaka zaštite geografskog porijekla osigurava velike dobrobiti, bolju poziciju na tržištu i veću cijenu – kaže za eKapiju Dragan Šepa iz Privredne komore Republike Srpske.
Kako on ističe, na domaćem i međunarodnom tržištu vlada jaka konkurencija u plasmanu prehrambenih proizvoda.
– U toj borbi za konkurentnost sve više se cijene tradicionalni proizvodi, odnosno proizvodi čije posebne karakteristike proizilaze iz vrijednosti njihovih sastojaka, načina proizvodnje i prerade, te podneblja iz kojeg dolaze. Prehrambeni proizvodi koji nose jednu od oznaka na tržištu spadaju u prehrambene proizvode više cjenovne kategorije i više se cijene zbog njihovih sastojaka, načina proizvodnje i podneblja iz kojeg dolaze. Proizvođačima je olakšan plasman, a potrošači na tržištu lakše prepoznaju tradicionalne proizvode koji na pakovanju imaju posebne oznake – pojašnjava Šepa.
Oznaka zaštite geografskog porijekla, kaže, daje potrošaču sigurnost da je prizvod prošao dodatne kontrole u vezi sa bezbjednošću i da ima neka svojstva koji takav proizvod na drugom području nema.
– Oznake porijekla i geografskog porijekla takođe doprinose stvaranju identiteta i prepoznatljivosti proizvoda na domaćem i međunarodnom tržištu, kao i podizanju kvaliteta proizvoda.
Osim navedenih benefita za proizvođače, registracija oznake geografskog porijekla ima pozitivan učinak i na područje s kojeg taj proizvod potiče, kažu nam u Agenciji za sigurnost hrane BiH.
– Izravna veza proizvoda s određenim zemljopisnim područjem daje dodatnu vrijednost i prepoznatljivost tom području, te doprinosi ruralnom razvoju, osobito onih udaljenijih i dislociranih područja. Prema rezultatima istraživanja tržišta proizvoda koji su registrirani oznakom zemljopisnog podrijetla navedenim u “Studiji o gospodarskim koristima sustava kvalitete EU-a, oznaka zemljopisnog podrijetla i zajamčenih tradicionalnih specijaliteta” koja je objavljena u 2019. godini, prodajna vrijednost proizvoda obuhvaćenih studijom bila je u prosjeku dvostruko veća od prodajne vrijednosti sličnih proizvoda koji nisu certificirani. Prema ovoj studiji, proizvođači ostvaruju jasnu gospodarsku korist u smislu marketinga i povećanja prodaje zahvaljujući visokoj kvaliteti i ugledu tih proizvoda te spremnosti potrošača da plate više za izvorne proizvode.
Veliki potencijal i zainteresovanost proizvođača
Bosna i Hercegovina ima veliki broj tradicionalnih proizvoda čije posebne karakteristike proizilaze iz vrijednosti njihovih sastojaka, načina proizvodnje i prerade, te podneblja iz kojeg dolaze.
– Međutim, kako bi ti proizvodi bili registrirani oznakom zemljopisnog podrijetla potrebno je i formalno-pravno kroz postupak registracije dokazati da isti zadovoljavaju sve uvjete za registraciju oznaka u skladu s propisima Bosne i Hercegovine. U tom procesu, svaki zainteresirani proizvođač ili udruženje imat će odgovarajuću podršku Agencije u okviru njezinih nadležnosti – kažu u Agenciji i ističu da je na nedavno održanom sastanku Pododbora za poljoprivredu i ribarstvo BiH-EU pozdravljen pomak koji je Agencija za sigurnost hrane BiH, u saradnji s nadležnim entitetskim ministarstvima poljoprivrede, postigla u oblasti izrade zakonodavnog okvira za zaštitu geografskih oznaka prehrambenih proizvoda.
Pravilnik o sistemima kvaliteta za prehrambene proizvode koji je na snazi u BiH usklađen je sa odgovarajućim zakonodavstvom EU, a oni koji žele registrovati oznakom geografskog porijekla svoje proizvode koji ispunjavaju propisane uslove mogu to neometano učiniti. Nakon što se registruje određeni prehrambeni proizvod u Bosni i Hercegovini, u skladu s Pravilnikom o sistemima kvalitete za prehrambene proizvode, može se podnijeti zahtjev za registraciju na nivou Evropske unije. Zahtjev se podnosi Evropskoj komisiji putem Agencije za sigurnost hrane BiH.
– Privredna komora Republike Srpske je, u saradnji sa nadležnim institucijama, u ranijem periodu, organizovala radionice na ovu temu, a kako bi ukazala na činjenicu da bi promovisanje proizvoda, koji imaju određene osobine, moglo značajno doprinijeti ruralnoj privredi, poboljšanju prihoda poljoprivrednika i zadržavanju ruralnog stanovništva na tim područjima – dodaje Šepa, te napominje da značaj domaće proizvodnje i kupovine domaćih proizvoda Privredna komora Republike Srpske promoviše i ističe i putem svog dugogodišnjeg projekta “Naše je bolje”.
Proizvođačima i udruženjima koja su u dilemi u vezi s registracijom oznaka podrijetla, zemljopisnog podrijetla i oznake zajamčeno tradicionalnog specijaliteta preporučujemo da uzmu u obzir sve benefite navedenih oznaka i kapacitete kojima raspolažu, poručuju iz Agencije.
– Prilikom donošenja odluke o tome koja se od oznaka želi registrirati – oznaka podrijetla ili oznaka zemljopisnog podrijetla- potrebno je razmotriti može li se u tom definiranom zemljopisnom području odvijati proizvodnja, prerada i priprema. S obzirom na to da su motivi za registraciju, osim neograničene zaštite, u prvom redu bolji izgledi za plasman danog proizvoda, posebno bi trebalo uzeti u obzir i očekivanja potrošača. Četiri bosanskohercegovačka proizvoda koja su već registrirana oznakama podrijetla i zemljopisnog podrijetla potvrđuju da naša udruženja mogu uspješno odgovoriti na postavljene zahtjeve za registraciju oznaka – navode u Agenciji za sigurnost hrane BiH.
Senka Trivić
Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala su Agencija za promociju PRmedia s.d. i portal Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
