Šume- slamka spasa za planet- Svjedoci smo katastrofalnih požara širom planete, koji gutaju stoljetne šume po Aljasci, Sibiru, USA, Europi, Amazonu,…Nažalost, ova spirala devastacije okoliša samo pogoršava ukupnu situaciju na planeti. Više opožarenih područja znači i više suhih, tamnih površina pod pepelom i prašinom, veće zagrijavanje tla i zraka, manje vode u tlu, veću eroziju tla i pojavu bujičnih poplava, manju proizvodnju kisika, veću CO2 i tako još brže i intenzivnije promjene – na gore. Američka agencija za zaštitu okoliša je nakon ispitivanja dokazala da su gradovi, sa betonom, crnim površinama zgrada i saobračajnica, postali temperaturni otoci u kojima je i do 20 % veća temperatura zraka nego na prostoru šuma i zelenih površina.
Da bi shvatili važnost svakog drveta i pogotovo šuma, samo nekoliko napomena:
– šume su glavni izvor prerađenog kiseonika na planeti. Sve svjetske šume proizvedu 86 milijardi tona kiseonika, a apsorbuju 119 milijardi tona ugljen dioksida.
– 4 bukova stabla za 100 godina rasta obezbijede kiseonik za 1 čovjeka u 80 g. njegovog života, ili 1 ha šume proizvede oko 800 tona kiseonika.
– visoke šume površine 1 hektara procesom fotosinteze oslobode 3 tone kiseonika i apsorbuju 4 tone CO2.
– borova šuma površine 1 ha apsorbuje 68 tona čađi,
– jedno stablo divljeg kestena starosti 30 god. zadržava 120 kg prašine i 80 kg aerosola/ godišnje.
– jedno stablo bukve upije do 500 l vode, ili bukova šuma površine 1 ha zadrži do 500 tona vode.
– zavisno od vrste šume, tlo ispod šume može apsorbovati od 500 do 2500 m3 vode po hektaru.
– 1 ha šume od kleka emituje u amosferu cca 30 kg materije sa antibaktericidnim dejstvom,što je dovoljno za dezinfekciju manjeg grada.
– šume značajno smanjuju i buku zavisno od visine i gustoće drveća, regulišu i smanjuju temperature zraka i okoline, povečavaju vlagu i stvaraju uslove za nastanak padavina i kiše, poboljšavaju kretanje zračnih masa, vrše ublažavanje klimatskih fenomena svake vrste.
Uz napomenu, da je šuma i drveće proizvođač hrane i voća, izvor građevinsko materijala, gorivo, sirovina za papir i niz proizvoda u ljudskoj upotrebi, regulator cirkulacije nadzemnih i podzemnih voda, rezervoar za vodu, korektivni faktor u eroziji tla, samo ovo nabrojano nam kazuje da se radi o jednom od najvažnijih prirodnih resursa na planeti. Ostala dva, voda i tlo su najdirektnije povezani sa postojanjem šuma. Tamo gdje nema šuma, u pravilu nema ni vode a onda na tlu ništa i ne uspijeva rasti. Zbog sve većeg širenja pustinja na planeti gdje je nemoguće živjeti problem obezbijeđenja osnovnih preduslova za život za veliki broj stanovnika praktično postaje limitirajući faktor boravka na planeti.
Malo zanimljivosti o drveću
– Drveće je najstariji oblik života na planeti. Najstarije drvo na svijetu je jedna vrsta jele u oblasti Tjikko u Švedskoj, koje je staro 9000 god. i doseže period zadnjeg ledenog doba.
– Prosječno, najstarije vrste drveća su vrsta borova ( Pinus longaeua ) u Stjenovitim planinama, koje su starosti preko 4000 godina.
– Najstariji kesten je pronađen krajem 18 vijeka na Etni-Sicilija i imalo je najveći obim stabla po Ginisu od 58 m.
– Takođe, jedan od najvećih obima stabla je imala vrsta montezumanskog čempresa El Tole u državi Oaxaca-Meksiko od 46 m.
– Jedno od najviših drveta je mamutovac ili sekvoja ( Segoiola semper virena ) u rezervatu Montgomery-Kalifornija sa visinom od 112 m.
– Najviše drvo na svijetu je izmjereno 1872.g. u pokrajini Viktoria – Australija i bio je eukaliptus ( Eucalyptus regana ) visine 133 m.
– Najteže drvo je bila sekvoja General Sherman u Kaliforniji, sa težinom od cca 2500 t, visoko 84m i obima 25m.
– Drvo koje najbrže raste je bela albicija ( Albizia falcata ) na Borneu koje raste brzinom od 2,5 cm na dan.
– Najdublji korjen je imala smokva ( Ficus spp) u Južnoj Africi ćiji je korjen narastao u dubinu od 120 m.
– Drveće kišnih šuma ima površinu lišća od 10 do 16 hektara po drvetu.
Za kraj, malo onih loših rekorda
– svake sekunde nestaje cca 1 hektar tropskih šuma.
– pri tome nestaje 137 različitih vrsta biljaka, životinja i insekata dnevno.
– od 2002.g od kada se vrši praćenje uništavanja šuma, uzastopno su tri posljednje najgore po tom pitanju. U 2020.g. je uništeno preko 42.000 km2 šume što odgovara površini Nizozemske.
– Enormno je povečanje devastacije šuma u Sibiru, Aljasci, Australiji Brazilu, Europi, sa strahovitim porastom CO2 i metana iz Sibira i Aljaske,koji se oslobađa iz otopljenog tla.
– prašume u Amazoniji-Brazil su bile glavni regenerator obnove kisika u atmosferi planete. U 2020.g.zbog masovnog uništavanja šuma su prvi put emitovale preko 1,3 milijarde tona CO2 više nego kiseonika.
Hoćemo li preživjeti klimatske promjene koje su uveliko pokucale na naša vrata uveliko zavisi i od našeg odnosa doslovno prema svakom drvetu a šumama pogotovo. Ako radikalno ne promijenimo odnos prema ovom životno važnom resursu, ne počnemo sistematsko i radikalno pošumljavanje svih golih i opožarenih površina, unaprijed smo izgubili bitku.
Zlatan Alibegović za ZB
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
