JESMO LI JEDINA DRŽAVA U KOJOJ VLAST OPSTRUIŠE ODRŽAVANJE IZBORA I ŠTA NAM TO GOVORI?
– Vlast opstruira održavanje izbora. To govori dvije stvari. Prvo, da ih se boje, jer je reakcija naroda na postojeću situaciju prilično predvidiva, a drugo da se stav prijatelja iz Evrope i SAD-a otvoreno opstruira i to, zanimljivo, od onih koji se predstavljaju nosiocima europskih vrijednosti BiH.
TREĆI STUB
Najveći problem koji je ostao neriješen je korupcija. Svaka vlast je korumpirana. Apsolutna vlast je apsolutno korumpirana. Apsolutne vlasti smo se nagledali na ovim prostorima, ne samo na nivou Federacije i države nego još niže, na nivou kantona i općina. Dejtonski pokušaj kombinacije nacionalnog i građanskog nije najsretnije rješenje sa aspekta funkcionalnosti. Međutim, u zadnje vrijeme, prava opasnost je bila ta što je bh. Hrvat formirao internacionalnu, a ne hrvatsku stranku, koja vuče i Hrvate i nehrvate u izborni proces te stranke. Po mom sudu, nije problem u dosadašnjem Izbornom zakonu. Izborni zakoni su u pravilu podložni promjenama. Čak i sistemi glasanja. Ali, uz demokratske principe i poštivanje temeljnih ljudskih prava na šta, na kraju krajeva, ukazuju i presude evropskih sudova.
AMBASADOR SAD-A U BIH MICHAEL MURPHY PORUČIO JE KAKO SU BIH POTREBNE FUNKCIONALNE INSTITUCIJE I ODGOVORNI LIDERI. UMIJEMO LI TAKVE IZABRATI?
Ovdje vlada sistem: Kad ja pobijedim na izborima, onda je zakon dobar, kad izgubim, onda tražim promjene. Koji je to izborni zakon idealan?
– Izabrati umijemo. Neke od institucija su se pokazale i dokazale funkcionalnim. Sistem odbrane je u više navrata navođen. Pogledajte rad Uprave za indirektno oporezivanje koja zaista ispunjava svoju ulogu u društvu. Smeta onaj treći stub vlasti, a to je nefunkcionalno pravosuđe koje nije “zagazilo” uopšte u ozbiljnu reformu. Smeta i kriminal koji se nalazi u tercijarnim djelatnostima. Vidjeli smo mnoge presude zbog kriminala, korupcije, pogotovo u zdravstvu, u zapošljavanju… Postoji još nešto što predstavlja realnu opasnost, a to je nešto što predstavlja staru komunističku izreku da sam odgovoran samo sudu svoje partije. I danas se ta floskula provlači kao način odgovornosti samo svojima. Javne odgovornosti za izrečeno ili napisano nema. Sve se više ne razumijemo međusobno, što god duže živimo u nezavisnoj BiH. Zaboravili smo da je BiH posljednja velika katolička zajednica sve do Filipina. Zaboravljamo i da je pravoslavna zajednica zapadno od BiH svedena na manjinski status. Muslimani BiH su danas najveća autohtona islamska zajednica u Evropi, sa vjekovnom tradicijom evropskog života sa kršćanima i Jevrejima. Olako se odbacuju savjeti provjerenih prijatelja, prije svih SAD-a i Velike Britanije.
DOKLE ĆE BOJAZAN JEDNIH OD DRUGIH I PRIJETNJE UNITARIZACIJOM, IZDVAJANJEM RS-A IZ BIH ILI PONOVNIM FORMIRANJEM HZHB-A POMAGATI NACIONALNIM STRANKAMA DA OSTAJU NA VLASTI?
– Moram reći da je i u komšiluku i u susjedstvu, dakle, istočno i zapadno od BiH, unitarizacija države znatno veća nego što je u sadašnjoj BiH. Priče o izdvajanju sadašnjih ili tvorbi novih entiteta me vraćaju na slučaj u Španiji. Ko još priča o nezavisnosti Katalonije? Drugi primjer je Škotska. Njene državnopravna historija i tradicija su znatno drugačije. Škotski parlament je 1707. godine donio odluku o ulasku u Ujedinjeno Kraljevstvo i naravno da ima legitimno pravo donijeti odluku o izlasku iz tog kraljevstva. To pravo niko ne spori. Sporan je samo interes. Zanimljiva je situacija s tim šta je ponukalo srpsku, hrvatsku i muslimansku zajednicu, tačnije delegate ZAVNOBiH-a, usred Drugog svjetskog rata da svi traže ravnopravnu federalnu jedinicu BiH u budućoj Jugoslaviji. Bosna i Hercegovina je podnijela najveći teret u Drugom svjetskom ratu od svih republika. Zajedničko stradanje je donijelo i ideju zajedničkog života.
DRŽAVNU IMOVINU OTIMA KAKO KO STIGNE: DODIK NEPOŠTIVANJEM ODLUKA USTAVNOG SUDA BIH I VISOKOG PREDSTAVNIKA, A FBIH KAKO KOJEM STRANAČKOM TAJKUNU ZATREBA OBALA ILI BRDO. JESMO LI ZAKASNILI U ODBRANI DRŽAVNOG BLAGA?
Benedikt Kotrulj, ekonomski teoretičar, u djelu “Knjiga o vještini trgovanja” iz 1458. godine ističe bosanske trgovce u Dubrovniku po ljepoti govora i prirodnoj urođenosti za retoriku
– Državna imovina bila je i ranije. Bila je i u turskom vaktu. Imala je naziv alajbegova slama. Dok se u jednom dijelu BiH legalno krade, odlukama nazoviorgana, u drugom se pogoduje različitim tajkunima. Zavirimo konačno u vlasništvo silnih mini hidroelektrana na državnom dobru, na bh. vodama, pa će nam se mnogo toga samo reći. Vidjećemo šta se događa sa državnim dobrom kad se prepusti jednoj oligarhiji na upravljanje.
POZIV POLITIČARIMA IZ MEĐURELIGIJSKOG VIJEĆA BIH STAR NEKOLIKO GODINA, DA ZAJEDNO OBIĐU STRATIŠTA, OTIŠAO JE U VJETAR. IMA LI NAM LIJEKA?
– Kad bh. političari počnu slušati Međureligijsko vijeće i onaj sazreli dio bivših vojnika iz proteklog rata, onda ću im povjerovati u iskrenost namjera. Strah da se pojave u jednom Sijekovcu, Ahmićima ili Uzdolu, nije od rodbine žrtava, nego od “naših”. Za dio zločina osuđeni su izvršitelji, naredbodavci uglavnom još ne. Ili se kriju pod izlapjelom parolom: Heroj, a ne zločinac. Kad političari počnu da rade ono što rade druge strukture, onda ćemo doći na viši nivo odnosa prema žrtvi, koji skoro 30 godina nakon rata zaslužuje da se promijeni.
UKRAJINA JE S RAZLOGOM TEMA BROJ 1 U SVIJETU. TREBA LI NAS RADOVATI ILI ZAPLAŠITI SVE VEĆI BROJ POSJETA STRANIH DUŽNOSNIKA NAŠOJ ZEMLJI I UKAZIVANJE NA ČINJENICU DA JE RUSKI UTICAJ OVDJE ITEKAKO PRISUTAN?
– Krim je 1954. godine prešao iz Ruske savezne socijalističke republike u SSR Ukrajinu. Radilo se o Sovjetskom savezu i dekretom je iz jedne republike prebačen u drugu. I mi u tadašnjoj Jugoslaviji smo imali sličnu praksu, da ne spominjem drugi izlaz BiH na more kod Sutorine.
RAD I VOLJA
Ono na što svijet nije blagovremeno reagovao, to je da su 2014. godine Republika Krim i grad Sevastopolj postali nove dvije federalne jedinice Ruske Federacije. Radilo se o otvorenoj aneksiji dijela Republike Ukrajine i prisajedinjenju drugoj državi. Onda je u februaru 2022. priznanjem dvije satelitske državice, Luganska i Donjecka od Rusije i Bjelorusije (jedine priznale), došlo do daljeg cijepanja Ukrajine. Ovo se nas tiče prije svega iz razloga poštivanja međunarodnog prava.
KOJI JE RECEPT DA JE PFUNZE TAKO USPJEŠAN NA TAKMIČENJIMA IZ OBLASTI MEĐUNARODNOG PRAVA?
– Ovih dana je ekipa PFUNZE ušla među 64 najbolja univerziteta u svijetu u takmičenju iz međunarodnog arbitražnog prava u Beču. Naša studentica Zerina Spahić je dobila nagradu za govorništvo. Godine 2019. smo dijelili treće mjesto na svijetu u istom takmičenju, što je rezultat koji niko s područja Balkana nije postigao. Ranije je naš asistent Faris Muratović, također, dobio nagradu za govorništvo. Rad i volja daju rezultate.
Autor: Mirza Dajić/oslobođenje.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
