HRW: Izvještaj o BiH za 2016. – Organizacija za ljudska prava Human Rights Watch (HRW) u Svjetskom izvještaju za 2016. godinu, u poglavlju za BiH konstatira da usprkos obećanjima parlamenta da će izvršiti reforme, tokom 2015. godine nije bilo puno promjena o pitanju ljudskih prava za građane Bosne i Hercegovine.
U tom izvještaju naglašava se da su teške poplave iz 2014. pogoršale već sumorne ekonomske i socijalne izglede, kad su u pitanju interno raseljene osobe i osobe koje su se nakon rata vratile kućama.
– Novinari su i dalje ugroženi zastrašivanjem i prijetnjama. Organi vlasti nisu uspjeli ostvariti napredak o pitanju okončavanja diskriminacijskih ograničenja u vezi s kandidaturom za političke funkcije Jevreja, Roma i pripadnika drugih manjinskih grupa – navodi se.
Romi su još najugroženija skupina, podložna raširenoj diskriminaciji. Uz 20. godišnjicu genocida u Srebrenici naglašen je ograničen napredak o pitanju pravde za ratne zločine u BiH.
Primijećeno je i da „vlada nije ostvarila napredak o pitanju vršenja izmjena ustava u cilju eliminacije etničke i vjerske diskriminacije u pogledu kandidature za tročlano predsjedništvo države i za Dom naroda“.
– Trenutno po Ustavu kandidati za te institucije moraju biti iz jedne od tri glavne etničke skupine – Bošnjaka, Srba i Hrvata. Evropski sud za ljudska prava je 2014. godine donio rješenje kojim se potvrđuje ranija presuda o tome da se tim ograničenjem u Ustavu krši Evropska konvencija o ljudskim pravima – ističe se.
Organi vlasti još jednom, kako se navodi, nisu izvršile izmjene glasačkog sistema u gradu Mostaru, koje je naložio Ustavni sud BiH. Građani tog grada nisu bili u mogućnosti glasati na lokalnim izborima još od 2008. godine.
– Romi su i dalje najugroženija skupina u državi, te se suočavaju s raširenom diskriminacijom u pogledu zapošljavanja, obrazovanja i političke zastupljenosti. Nepostojanje besplatnog i univerzalnog sistema za unos u matične knjige rođenih znači da Romi nisu u matičnim knjigama u državi gdje se unose rođenja, smrti i brakovi. Time se ometa njihov pristup javnim uslugama, uključujući tu i zdravstvenu zaštitu – navodi se.
HRW u izvještaju naglašava i to da je, uz 20. godišnjicu genocida u Srebrenici, naglašen fokus na ograničenom napretku ka pravdi za ratne zločine počinjene u BiH.
– Iako je Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (ICTY) proglasio 14 osoba krivima za ratne zločine počinjene u Srebrenici, te iako se u Hagu nastavljaju suđenja navodnim planerima tog genocida, napredak na nacionalnim sudovima je ograničenijeg nivoa – precizira se.
U vrijeme sačinjavanja ovog izvještaja, na međunarodnom tribunalu je bio u toku predmet odbrane u suđenju Ratku Mladiću, ratnom generalu bosanskih Srba.
Mladić je optužen za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, uključujući i one u Srebrenici. Krajem 2014. suci ICTY-a odobrili su zahtjev tužilaštva da se predmet ponovo otvori da bi se iznijeli novi dokazi o masovnoj grobnici pronađenoj u selu Tomašica, na području općine Prijedor, čije je izvođenje zaključeno u julu. Presuda na suđenju očekuje se u novembru 2017. godine.
U julu, ratni predsjednik bosanskih Srba Radovan Karadžić, kojem se također sudi u međunarodnom tribunalu po velikom broju istih optužbi kao i Mladiću, zahtijevao je obnovu suđenja, navodeći kao razlog nepravičan tretman i proceduralne greške. Njegov zahtjev je odbačen, a suđenje mu je nastavljeno. Završna riječ održana je krajem septembra, a presuda se očekuje u prvom kvartalu 2016. godine.
– Vlasti BiH još sporo rade na provedbi nacionalne strategije za ratne zločine, usvojene 2008. radi unapređenja u procesuiranju domaćih ratnih zločina. Tužioci još nemaju dostatne kapacitete i sredstva za finansiranje, posebno na okružnom i kantonalnom nivou. Prema aktuelnim procjenama Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi, postoji više od 1.200 neriješenih predmeta na sudovima u BiH, vezanih za nekoliko hiljada osumnjičenih osoba – naglašava se.
Po navodima iz izvještaja, do septembra 2015., Odjel za ratne zločine Državnog suda BiH ostvario je 15 presuda (3 oslobađajuće presude, 9 osuđujućih presuda, te 3 djelimično oslobađajuće presude) u prvostepenom postupku, u odnosu na 24 optužene osobe, te 18 presuda (1 oslobađajuća presuda, 15 osuđujućih presuda, te 2 djelimično oslobađajuće presude) na drugostepenom nivou u odnosu na 27 optuženih. Time je ukupni broj predmeta, završenih otkako je sud počeo u potpunosti s radom 2005. , porastao na 290.
– Tokom cijele 2015. premijerka Republike Srpske Željka Cvijanović više puta je osporavala legitimnost državnog suda i državnog tužilaštva – ističe se.
Državni sud kaznio je u junu dvojicu vojnika bosanskih Srba na deset godina zatvora zbog silovanja tokom sukoba 1992.-1995., te izrekao značajnu presudu u kojoj je žrtvi dodijelio finansijsku kompenzaciju. Ranije su preživjele žrtve silovanja morale tražiti kompenzaciju putem građanskog postupka.
Apelacioni odjel Suda BiH izmijenio je u februaru kaznu izrečenu Miloradu Trbiću o pitanju njegove krivične presude za genocid, s 30 godina na 20 godina zatvora. Trbić je bio među više desetaka osoba osuđenih za zlostavljanja u okviru ratnih zločina čije su presude poništene ili su im kazne ukinute od Ustavnog suda BiH nakon presude Evropskog suda za ljudska prava iz 2013. u kojoj se kaže da su sudovi u BiH neispravno primjenjivali zakon koji nije bio na snazi tokom rata, u vrijeme kad su ta djela počinjena.
Tužilaštvo BiH podiglo je u augustu optužnicu protiv Nasera Orića i Sabahudina Muhića za ratne zločine vezane za ubistvo trojice zarobljenika tokom rata. U oktobru je Tužilaštvo podiglo optužnicu protiv Đorđa Ristanića za ratne zločine počinjene nad više stotina Bošnjaka i Srba na teritoriji Brčkog.
U dijelu izvještaja nazvanog „Nacionalna sigurnost“ ističe se da je Imad Al Husin, naturalizirani Bosanac iz Sirije priveden 2008. godine i dalje u pritvoru na neodređeni rok po osnovu pitanja nacionalne sigurnosti, uprkos presudi Evropskog suda za ljudska prava iz 2012. po kojoj se od Bosne i Hercegovine zahtijeva da protiv njega podigne optužnicu, da ga pusti na slobodu ili da pronađe sigurnu treću državu u koju će on biti raseljen.
Državljanin Iraka Zeyad Khalaf Al Gertani, koji je u pritvoru bez optužnice, po osnovu pitanja nacionalne sigurnosti u periodu 2009.- 2014. i dalje je pod nalogom za nadzor po kom mu je kretanje ograničeno na gradić Banovići i odvojen je od porodice. U vrijeme sačinjavanja ovog izvještaja, uslove za njegovo puštanje razmatrao je Ustavni sud BiH.
U izvještaju je naglašeno i to da nije ostvaren napredak o pitanju navoda da je policija u Sarajevu i Tuzli koristila prekomjernu silu tokom protesta u februaru 2014., kao i tokom naknadnog pritvaranja sudionika protesta.
– U izvještaju o godišnjem napretku BiH objavljenom u novembru, Evropska komisija osvijetlila je neadekvatan pravni i institucionalni okvir za poštivanje ljudskih prava, problem zastrašivanja novinara, pogoršanje uslova o pitanju slobode izražavanja, te tekuće prijetnje i napade na LGBTI zajednicu – navodi Human Rights Watch (HRW) u Svjetskom izvještaju 2016. poglavlje za BiH.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
