Hüseyin Kansu, počasni građanin Zeničko-dobojskog kantona

Prošli petak Skupština Zeničko-dobojskog kantona usvojila je prijedlog da se Hüseyin Kansu, jedan od osnivača AK partije i veliki prijatelj Bosne i Hercegovine, proglasi počasnim građaninom Zeničko-dobojskog kantona. Ovu inicijativu predložili su Asocijacija mostova prijateljstva BiH, Gradsko umjetničko društvo “Filigran”, Jasmin Imamović te Midhat Kasap.

Inače, Hüseyin Kansu rođen je 1950. godine u Istanbulu, a njegovi su roditelji porijeklom Bošnjaci, i to iz Prijepolja i Kolašina. Diplomirao je poslovni marketing, a zatim je radio za više turskih banaka, te kao menadžer izvoza i savjetnik u privatnom sektoru. Od svoje mladosti bio je aktivan i u političkim aktivnostima. Tako je već 1994. godine bio izabran za člana Skupštine Istanbula ispred tadašnje Refah stranke. Nakon toga je učestvovao u osnivanju današnje vodeće turske stranke AK partije, te je u tri mandata bio član Parlamenta Republike Türkiye.

Velika podrška ranjenicima i izbjeglicama tokom Agresije

Ljubav prema Bosni i Hercegovini Kansu je gajio od malih nogu, ali je tokom Agresije na Bosnu i Hercegovinu bio jedan od glavnih mostova između Republike Türkiye i Bosne i Hercegovine. Za vrijeme Agresije pomagao je izbjeglicama i ranjenicima iz BiH u Republici Türkiye, a više je puta dolazio u ratom zahvaćenu Bosnu i Hercegovinu dostavljajući humanitarnu pomoć. Također je više puta u Republici Türkiye organizirao skupove podrške Bosni i Hercegovini. Veliki doprinos dao je prilikom formiranja i rada Bosanske bolnice u Istanbulu 1993. godine, gdje su se liječili ranjenici i izbjeglice iz BiH. Sam je Kansu učestvovao u osiguravanju lijekova, hrane, kao i medicinskih pomagala. Bio je član Parlamentarnog odbora za vanjske poslove i predsjedavajući Međuparlamentarne grupe prijateljstva između Republike Türkiye i Bosne i Hercegovine.

I od tada, već trideset godina, Kansu radi na jačanju prijateljskih veza između dvije države na svim poljima, a posebno u oblasti  obrazovanja, kulture, ekonomije i humanitarnog rada.

Zahvaljujući rezultatima koje je postigao u povezivanju i saradnji između Univerziteta iz BiH i Republike Türkiye, Kansu je 2012. godine dobio od Bihaćkog univerziteta titulu počasnog doktora. Pomogao je da Zenički univerzitet uspostavi dobru saradnju s turskim univerzitetima. Pomogao je da se uspostavi saradnja između privrednika iz Republike Türkiye i Vlade i Skupštine ZDK. Jedna od bitnih investicija u općini Maglaj jeste ulaganje turskih privrednika u kompaniju “Natron”, a prve kontakte ostvario je upravo Kansu s vlasnikom kompanije “Hayat”. Kada je Kansu 1997. godine organizirao posjetu delegacije iz Republike Türkiye koju je predvodio tadašnji guverner Erzincana Recep Yazıcıoğlu, dogovorena je i izgradnja džamije u Maglaju. Za samo izgradnju osigurano je 3,5 miliona konvertibilnih maraka.

Mnoštvo projekata ima potpis Kansua

Nakon poplava 2014. godine na području ZDK Kansu je također pritekao u pomoć i organizirao posjete predstavnika istanbulskih općina Maglaju i Žepču koje su pomogle u obnovi šteta nakon poplava. Također je pomogao i da se realizira projekt izgradnje džamije Kutahya u općini Tešanj. Kansu je jedan od organizatora i članova delegacije iz turske općine Altındağ koja je lobirala i da se realizira projekt u Visokom. Općina Altındağ je u Visokom izgradila kulturni centar u vrijednosti oko šest miliona KM. Također je napravljena i ambulanta u Donjem Moštru vrijednosti pet stotina hiljada konvertibilnih maraka.

Tokom svog neumornog rada za Bosnu i Hercegovinu stekao je i veliki broj prijatelja, a jedan od njih bio je i prvi predsjednik RBiH Alija Izetbegović. Kansu je također i jedan od vakifa-donatora izgradnje Medrese “Osman ef. Redžović” u Visokom, kao i medrese u općini Prijepolje u Srbiji. Osim što je bio uspješan političar, Kansu je i književnik, esejist, humanitarni radnik i fotograf.

Ovaj veliki prijatelj Bosne i Hercegovine dao je veliki doprinos u davanju podrške za pravednu borbu u odbrani Bosne i Hercegovine od Agresije, za razvijanje međunarodne saradnje, kao i u razvijanju međuljudskih odnosa na načelima solidarnosti, humanosti i tolerancije. Iako ima sedamdeset i dvije godine, Kansu i dalje vrijedno radi za Bosnu i Hercegovinu, te za projekte od kojih će korist imati narodi Bosne i Hercegovine.

Svoje govore u Velikoj narodnoj skupštini Republike Türkiye o vanjskopolitičkim pitanjima, konferencijama i radovima kojima je prisustvovao u zemlji i inostranstvu objavio je u jedanaest knjižica. I danas je jedna od osoba koju u Republici Türkiye rado pitaju za savjet i mišljenje kada je u pitanju Bosna i Hercegovina.

I danas radi za dobrobit naše domovine

Jedan od predlagača da se Kansuu dodijeli status počasnog građanina Jasmin Imamović kaže da Kansua poznaje godina i da mu je čast što ga ima kao prijatelja. “Od njega sam mnogo naučio, divio se energiji koju ulaže da bi pomogao našoj domovini i jačanju prijateljskih i bratskih veza između dvije države. On je zaslužio ovu nagradu, titulu, zbog višedecenijskog volonterskog rada za Bosnu i Hercegovinu. Dvije ličnosti kojima se divim i od kojih sam mnogo naučio su upravo Hüseyin Kansu i rahmetli Kemal Baysak”, kaže Imamović. S obzirom na to da je predsjednik “Mostova prijateljstva”, organizacije koja promovira prijateljstvo između BiH i Republike Türkiye, kaže da su smatrali da trebaju predložiti Kansua za počasnog građanina ZDK.

Imamović pojašnjava da su 2015. godine također predložili Baysaka za počasnog građanina i tada je prijedlog prihvaćen. Također su 2018. godine predložili ministra odbrane Republike Türkiye Hulusija Akara i taj prijedlog i inicijativa prihvaćeni su od stručne komisije i Skupštine ZDK.

“Hüseyina Kansua poznajemo dosta dugo i zajedno s njim se realiziralo mnogo korisnih aktivnosti i projekata koji su imali za cilj jačanje ekonomskih, kulturnih i tradicionalnih veza između ove dvije države. Kansua sam obavijestio da je donesena ova odluka i on je sretan zbog iste. Prisustvovat će i svečanoj sjednici Skupštine ZDK povodom Dana Zeničko-dobojskog kantona 29. augusta, kada će mu biti i uručena ova nagrada”, kaže Imamović.

Autor: STAV