Pojam pranja novca definira se kao postupak kojim se novčana sredstava koja dolaze iz ilegalnih poslovnih aktivnosti, prije svega određenih krivičnih djela, nastoje ubaciti u opticaj kako bi se činilo da zapravo dolaze iz legalnih aktivnosti.
Temeljna svrha ovih aktivnosti jeste zametanje traga o početnom izvora novca, odnosno brisanje veze između kriminala i novca koji je proizašao iz njega.
Postoje tri faze pranja novca:
- Plasiranje – sredstva se prvi put javljaju u financijskom sustavu od strane pošiljatelja, takva sredstva se najčešće miješaju sa prihodima iz zakonitog poslovanja te se plasiraju u manjim iznosima kako bi se smanjila uočljivost te izbjegla kontrola zbog sumnjivog porijekla transakcije. U ovoj fazi ovakva sredstva su najlakša za otkrivanje.
- Prikrivanje – kada sredstva prođu prvu fazu dolazi se do „ključne“ faze u kojoj se sredstva nastoje osigurati primjerice lažnim fakturama, lažnim ugovorima, osnivanjem off shore poduzeća i slično.
- Integracija – ukoliko sredstva uspješno prođu prve dvije faze to bi značilo da su integrirana u financijski sustav te da je u tome trenutku gotovo pa nemoguće otkriti stvarno porijeklo novca.
Pokazatelji koji upućuju na sumnjive transakcije pokušaja pranja novca s aspekta računovođa
Član 48. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti (poglavlje VI) kaže: „Advokat, advokatsko društvo, notar te revizorsko društvo i samostalni revizor, pravna i fizička lica koja obavljaju računovodstvene usluge i usluge poreskog savjetovanja dužni su, prilikom obavljanja poslova iz svog djelokruga određenih drugim zakonima, provoditi mjere sprječavanja i otkrivanja pranja novca, te financiranja terorističkih aktivnosti i postupati prema odredbama ovoga zakona i propisa donesenih na osnovu ovoga zakona kojima se utvrđuju zadaci i obveze drugih obveznika, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.“
Od prethodno navedenih obveznika poseban aspekt se stavlja na računovođe, upravo zbog informacija kojima raspolažu prilikom obavljanja računovodstvenih usluga za svoje klijente.
Opasnost koja prijeti svakom računovodstvenom društvu, a prije svega samom računovođi koji se dovede u poveznicu sa pranjem novca jesu ogromne posljedice na njegovo buduće poslovanje, ali i na kompletan financijski sustav.
Prvi i ključni korak jeste poznavanje svoga klijenta i njegovog poslovanja, te upozoravanje na bilo kakve nepravilnosti na koje računovođa posumnja, a koje bi mogle uputiti na pokušaj prikrivanja pravog izvora stečenih sredstava.
Prema Pravilniku o provođenju Zakona o sprečavanju pranja novca i finaciranja terorističkih aktivnosti (Službenom glasniku BiH 25.05.2015., Poglavlje I – Opće odredbe; Član 26.) postoji cijeli set ponašanja i postavki poslovanja kod klijenta koja mogu biti jasan pokazatelj da se pokušava na neki način izmanipulirati sustav.
Mjere koje računovođe trebaju poduzimati
Sukladno pokazateljima koji upućuju na sumnjive transakcije i radnje koje pravna ili fizička osoba provodi u cilju zataškavanja pravog porijekla sredstava dolazi se i do mjera koje bi svaki obveznik, a posebice računovođa trebao poduzeti kako bi se što uspješnije provodile zakonske odredbe i odredbe pravilnika o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti.
Računovođe su dužne, kao i ostali obveznici, revizori te drugi financijski djelatnici:
- izrađivati i implementirati odgovarajuće programe za procjenu rizika od sprječavanja pranja novca i financiranje terorističkih aktivnosti te ih konstantno nadograđivati i analizirati njihovu uspješnosti i realizaciju;
- vršiti detaljnu i redovitu identifikaciji i praćenje klijenta prema svim pokazateljima koji ukazuju na aktivnosti pranja novca
- imenovati ovlaštene osobe za provođenje aktivnosti sprječavanja pranja novca i financiranja terorističkih djelatnosti
- osigurati stjecanje adekvatnih – stručnih obuka za djelatnike a posebno prethodno navedene ovlaštene osobe
- aktivno surađivati sa nadležnim organima kao što je Finacijsko obavještajno odjeljenje Državne agencije za zaštitu i zaštitu u BiH
- voditi evidenciju koja je obvezna i propisana, te arhivirati i sigurno čuvati svu dokumentaciju vezanu za problematiku sprječavanja pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti
Da bi osoba stekla zvanje ovlaštene za obavljanje kontrola, te svih dužnosti vezanih za sprječavanje pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti potrebno je da obavezno ispunjava uvjete:
- da ima odgovarajuće kvalifikacija, osobine te potrebno iskustvo,
- da nije osuđivana, te da se protiv nje ne vodi krivični postupak te
- da dobro poznaje prirodu poslovnih aktivnosti posebice na polju izloženosti rizicima sprječavanja pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti.
Obrazovanje, osposobljavanje i obuka ovlaštenih osoba zaduženih za sprječavanje pranja novca i financiranje terorističkih aktivnosti može se sastojati od internih i eksternih obuka.
Internu obuku najčešće podrazumijeva obuku zaposlenika, a koju najčešće provodi ovlaštena osoba, dok eksternu obuku najčešće organiziraju nadležni organi ili edukatori koji koji imaju dozovole i suglasnost organa, a organiziraju se prije svega za ovlaštene osobe.
Računovođe su dužni čuvati tajnost i povjerljivost informacija kojima raspolažu, te posebnu pažnju posvetiti sprječavanju bilo kakve mogućnosti dopiranja osjetljivih informacija trećim osobama, čije saznanje takvih informacija može naštetiti klijentu za kojeg je računovođa zadužen, odnosno ovlašten. Podaci, informacije te dokumentacija vezana za samog klijenta za kojeg je računovođa zadužen, te njegovo poslovanje moraju se čuvati najmanje deset godina od okončanja poslovnog odnosa, izvršenja određene transakcije ili identifikacije.
Autor: unija.com/akta.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
