Po čemu se razlikuje burnout od drugih poremećaja i gdje se može dijagnostikovati u BiH?

Burnout se često javlja kod ljudi koji su stalno pod velikim pritiskom i imaju mnogo obaveza i odgovornosti, kao što su liječnici, učitelji, socijalni radnici i drugi zaposleni u zahtjevnim poslovima. Međutim, burnout se može pojaviti u svim vrstama poslova i industrija, a rizik od burnout poremećaja može se povećati ako osoba ima nezadovoljavajuće uvjete rada, nedostatak podrške ili kontrole nad svojim radom, ili ako se osjeća da njegov rad nema smisla ili da nije cijenjen.

Simptomi burnout-a uključuju umor, razdražljivost, gubitak interesovanja, smanjenu učinkovitost i teškoće sa koncentracijom. Ovaj poremećaj je sve češća pojava u modernom društvu, a može imati značajne negativne posljedice na zdravlje, produktivnost i kvalitet života pojedinca.

Burnout poremećaj se od drugih psihičkih poremećaja razlikuje po tome što se javlja kao posljedica stalnog stresa i preopterećenja na poslu ili u drugim aktivnostima, dok se drugi psihički poremećaji obično javljaju zbog različitih psiholoških, emocionalnih ili fizioloških faktora. Međutim, burnout poremećaj i drugi psihički poremećaji mogu imati slične simptome i može biti teško razlikovati ih jednu od druge.

Prof. dr. Nurka Pranjić, koordinatorica medicine rada u FBiH ranije je za Klix.ba rekla da je dijagnostika burnouta vrlo kompleksna, a da u BiH još uvijek nema uskospecijaliziranih eksperata za to, zbog čega je ovakav vid oboljenja trenutno moguće dijagnosticirati jedino u Kliničkom odjelu za profesionalne bolesti koji je razvijen u Tuzli, a time se uz Pranjić bavi još i psiholog.

Simptomi burnout poremećaja obično uključuju emocionalnu iscrpljenost, povećanu distanciranost od posla i gubitak motivacije. Međutim, ovi simptomi također se mogu pojaviti kod drugih psihičkih poremećaja, poput depresije ili anksioznosti. Da biste razlikovali burnout od drugih psihičkih poremećaja, potrebno je konsultovati se sa stručnjakom za mentalno zdravlje, koji će obaviti detaljnu dijagnostičku procjenu i odrediti odgovarajući tretman.

Prevencija burnout poremećaja može uključivati ​​stvaranje zdravijeg radnog okruženja, kao i razvijanje strategija za upravljanje stresom i održavanje dobrog mentalnog i fizičkog zdravlja. Ako se burnout poremećaj već javio, moguće je uključivanje ​​psihoterapije, medicinske intervencije i promjene u načinu života i rada, a ako se ne liječi, burnout može dovesti do ozbiljnih problema sa zdravljem, uključujući depresiju, anksioznost i poremećaje spavanja.