Da planinarstvo u Zenici postoji dugi niz godina dokaz su mnoge ispričane planinarske priče, izrađene crnobijele fotografije koje se i dan danas čuvaju u foto albumima ili u kartonskoj kutiji od cipela, a ko je imao u tim godinama i fotoaparat neku Smenu 8, ili Zodijak imao je privilegiju da zabilježi svoja putovanja i doživljaje sa planinarskih izleta i pohoda. Tako se može reči za Josipa Trogrančića, rođenog 25. 10. 1933. godine u Sarajevu,
Čika Josip je vjerujemo jedan od najstarijih zeničkih planinara koji je još u životu. Da je otvorio svoje albume i otpakovao kutiju od kartonskih cipela i podijelio sa nama jedan dio fotografija, piše Bernadin Kapo iz Planinarskog društva Tajan-Lisac.
Čika Josip je svoj radni vijek proveo radeći u Željezari Zenica kao rukovodilac investicione opreme za izgradnju Željezare , Inžinjeringu i otišao u zasluženu penziju 1988. godine. Kao rukovodioc u Željezari nije mu smetalo da vikende provodi u planini, da bude aktivni član PD Tajan-a Zenica a kasnije i član PD Željezara Zenica. Svojim zalaganjem u planinarstvu bio je učesnik izgradnje planinarskog doma na Liscu i starog planinarskog doma na Smetu.
Kako kaže više je volio druženje sa svojim planinarima gdje je obišao mnoge planine širom BiH a u tom periodu u uslovima prevoza obilazili smo i planine širom Jugoslavije. Ipak kako kaže više je volio obilaziti planine po BiH jer naše planine su pitomije ljepše, imaju puno šume, livada, i pitkih izvora što je potrebno planinaru prilikom dugog hodanja. Pamti vrijeme kada su zenički planinari išli sa planinarskog doma Lisac na cjelodnevno hodanje prema planini Vlašić. Zenički planinari su bili dobro aktivni volili su druženja sa planinarima iz Travnika, Sarajeva, Kaknja, Viteza, jer u tom periodu postojao je zenički srez gdje su se planinari međusobno družili i posječivali po planinarskim domovima.
Kao planinara najviše ga je pogodila tragedija pogibije planinara na Lupoglavu, Milorada, Ilije i Zije koja se je desila 1970 godine. Sjeća se da je sahrana podno Lupoglava bila tužna iako je bio veliki veliki broj planinara iz Zence, Mostara i Sarajeva. Inaće po pregledu fotografija može se zaključiti da je čika Josip bio uredan planinar jer je na svakoj fotografiji uredno vodio zaps nastale fotografije sa mjestom fotografisanja datumom i godinom fotografisanja. Bio je i veliki kolekcionar skupljajuči plannarske brošure iz kojih su se tadašnji planinari educirali za planinarstvo.
Iako u poznim godinama Josip i dan danas sa svojim sinom Davorom izađe u kraću šetnju gradom. Čika Josipu želimo još lijepog zdravlja i ovom prilikom mu se zahvaljujemo što je jedan dio svoje istorije zeničkog planinarstva podijelio sa nama.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
