Prosječan gastarbajter iz BiH i Srbije u Njemačkoj zarađuje između 1.500 i 4.000 eura, najčešće iznajmljuje stan, donekle zna njemački jezik, školuje djecu i kada ga pitate reći će da nema namjeru da se vrati u zavičaj.
Kako se prema pojedinim analizama na tržištu rada Njemačke bilježi manjak od čak 1,7 miliona radnih mjesta očekuje se i dodatni priliv radnika sa područja Zapadnog Balkana. Reagujući na to tamošnje vlasti su pored izmjena zakona o dobijanju dvojnog državljanstva, promijenile i uslove za uvoz stranih radnika kroz tzv. “kartu šansi”.
U suštini, pored toga da se za njemačko državljanstvo strani državljani neće morati da se odreknu matičnog pasoša, Vlada Njemačke cilja i da uvede “zapadnobalkansko” pravilo kojim će kvote za uvoz radnika biti duplo veće, a uveden je i koncept karti šansi ne bi li se čitav proces ubrzao.
Zanati koji su nas nedovoljno cijenjeni, pa ih mladi izbjegavaju u širokom luku zbog malih plata, u ovoj evropskoj zemlji se bolje vrjednuju.
Recimo, zidar zarađuje 3.214 eura, moler 2.975 eura, a kovač može zaraditi 3.053 eura mjesečno. Umijeće varioca se plaća okoj 2.819 eura, a keramičara oko 3.000 eura.
Dakle, ljudi koji odu u Njemačku najčešće rade fizičke poslove. U pitanju je pranje sudova ili serviranja hrane u ugostiteljskim objektima, čišćenje kuća, posao magacionera u velikim marketima, recepcionera, konobara. Popularna su i zanimanja vezana za logistiku poput vozača kamiona i druge mehanizacije na gradilištima. Vozač viljuškara, na primjer, ima prosečnu platu 2.679 eura, a putar 3.463 eura.
Sad već tradicionalno najtraženiji su radnici u zdravstvu, medicinske sestre i ljekari, pa najveći broj radnika koji je otišao sa područja Balkana, upravo je iz ovog sektora. Fizioterapeut ima prosječnu platu 2.588 eura, bolničar 3.511 eura, medicinska sestra 3.645 eura., zubni tehničar 2.590 eura. Medicinsko-tehnički laboratorijski asistent 3.497 eura., a doktori prosječno 6.337 eura.
Naši ljudi se zapošljavaju u struci i sa diplomama različitih fakulteta, pa tako inženjer mašinstva zarađuje oko 6.173 eura., inženjer elektrotehnike 6.300 eura, arihtehta 4.122 eura. Programerima su vrlo visoke plate, što je trend širom svijeta.
Zbog deficita radnih mjesta Vlada Njemačke razmatra brojne olakšice za radnike, posebno one sa područja Balkana, nudeći svojevrsnu privilegiju za ulazak na njemačko tržište rada. U pitanju je mogućnost radnika sa ovog područja da se okušaju u poslovima i van svoje struke, a ne samo ono za šta su primarno obučeni.
Naime, inovacija je takozvana “karta šansi”, koja podrazumijeva da ljudi mogu prvo da se dosele u Njemačku i nađu stan, prilagode se, i onda tek krenu u tražanje posla koji im odgovara. A ne kao što je ranije bio slučaj da mora postojati garancija posla da biste došli u zemlju.
Ona se dobija na osnovu jedinstvenog sistema bodovanja. Da biste je dobili, potrebno je šest bodova. Određena stručna kvalifikacija vrijedi četiri boda, tri boda dobro poznavanje njemačkog ili tri godine radnog iskustva, dva boda ukoliko je osoba mlađa od 35 godina, a jedan bod ukoliko je ranije legalno barem šest mjeseci boravila u Nemačkoj.
Novi zakon o useljavanju kvalifikovanih radnika koji se planira, u koji je agencija DPA imala uvid, predviđa i ukidanje ograničenja od 25.000 ljudi godišnje u takozvanoj regulativi za Zapadni Balkan. Kvota za državljane Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije biće duplo veća – 50.000 godišnje.
Takođe, stranci koji žive u Njemačkoj više neće morati da se odreknu svog pasoša kako bi dobili njemačko državljanstvo, a prema novim pravilima koja je izradilo ministarstvo unutrašnjih poslova, mogu da podnesu zahtjev nakon samo pet godina boravka u zemlji.
Čak tamošnje kompanije nude i da se pobrinu za preseljenje i dolazak radnika, ali i obezbjeđuju individualni plan uhodavanja i prijedloge različitih aktivnosti za navikavanje na život i kulturu u Njemačkoj, kako stoji na sajtu firme “Dojče ban”. U pitanju je nacionalna željeznička kompanija koja traži 25.000 radnika.
Razmatraju se još i brojne olakšice vezane za jezik. Kako je jedan od uslova ranije bio dobro poznavanje jezika, a za neka zanimanja je bilo potrebno bar poznavati oblast u kojoj radite, sada se u nekim kompanijama predlaže uvođenje dvojnog jezičkog sistema.
U svjetlu toga, da bi radnici lakše aplicirali za posao, neke kompanije, poput pomenute “Dojče Ban”, prihvataju da prijavu i potrebne dokumente ljudi dostave na svom maternjem jeziku, a ne nužno na njemačkom, kako je to ranije bila praksa.
Mogućnost prekvalifikacije je takođe otvorena, čak dobrodošla, jer je Njemačka u nikad većoj potrazi za radnom snagom.
Autor: HAYAT
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
