Od početka 2023. godine javnost u Bosni i Hercegovini je dva puta bila uznemirena informacijama o zagađenjima rijeka, prvo rijeke Bosne u Zenici, a zatim i rijeke Bioštice u Olovu,.
Krajem januara, rijeka Bosna u Zenici je poprimila crvenu boju zbog zagađenje koje je ispušteno u rijeku Bosnu u blizini privrednog subjekta Arcelor Mittal.
“Po pribavljanju rezulata laboratorijske analize izuzetih uzoraka vode iz rijeke Bosne, sveobuhvatan izvještaj o postupanju i nalazima postupajućeg federalnog inspektora s pratećom dokumentacijom će biti dostavljeni nadležnom tužilaštvu na dalje postupanje shodno odredbama Zakona o krivičnom postupku FBiH”, tada su u svome saopćenju naveli iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.
Iz Agencije za vodno područje rijeke Save su u odgovoru na upit Klix.ba kazali da laboratorija trenutno završava sve analize fizičko-hemihskih parametara kvaliteta vode te test toksičnosti i to dva uzorka rijeke Bosne i jedan uzorak tehnoloških otpadnih voda iz ispusta Arcelor Mittal- “pogon Čeličana”. Kako su naveli izvještaji o rezultatima analiza biti će dostavljeni Federalnoj upravi za inspekcijske poslove na nadležno postupanje.
Drugo onečišćenje vode se desilo sedmog februara na rijeci Bioštici kod Olova zbog curenja vode iz deponije jalovine u vlasništvu “Geomet” d.o.o. Olovo, na objektu rudnik “olova-ceruzita”.
Tom prilikom se onečišćenje vode proširilo od rijeke Bioštice, pa tokom rijeke Krivaje sve do rijeke Bosne nizvodno od Maglaja.
Iz rudnika “Olovo” su naveli da je do izlijevanja je došlo zbog pomjeranja zemljišta i da je manji dio dna privremenog jalovišta je propao i prouzrokovao izlivanje glinovite vode koja je podzemnim tokovima stigla do rijeke Bioštice.
Federalna vodna inspekcija i kantonalna vodna inspekcija ZDK proglasile su tada drugi stepen ugroženosti, čime je na snagu stupio kantonalni operativni plan mjera u slučaju vanrednih i incidentnih zagađenja, koje uključuju sprečavanje širenja zagađenja i ograničavanje upotrebe izvorišta pitke vode i vode za druge namjene.
Što se tiče ovoga onečišćenja iz Agencije za vodno područje rijeke Save su kazali da su njihove ekipe bile na mjestu događaja, a da se u laboratoriji vrše analize.
U 2022. godini zabilježeno je pet incidenata zbog kojih su zaposlenici Agencije izlazili na teren. Od toga tri po se radilo po nalogu federalnih vodnih inspektora, jednom po nalog kantonalnog vodnog inspektora te jednom zbog uregencije općinskog načelnika iz Jajca radi uzimanja uzoraka i analize parametara kvaliteta vode.
Zahtjevi su se odnosili na rijeku Tešanjku, Orahovičku rijeku, Vrenjak, Malo i Veliko Plivsko jezero.
Kako se štite rijeke
Iz Agencije su kazali da u cilju zaštite kvaliteta površinskih voda, svim privrednim subjektima čije otpadne vode mogu izazvati zagađenje kroz izdate vodne akte, propisane su granične vrijednosti otpadne vode na mjestu ispusta u vodotok. To podrazumijeva da su pravna lica dužna pridržavati se uslova propisanih u vodnimaktima. Nadzor nad provođenjem svih uslova definisanih vodnim aktima koje izdaje ova Agencija, odnosno kontrolu vodoprivrednih uslova koje ispunjava određeni pravni subjekat, vrši isključivo nadležna vodna inspekcija.
Također, sve kompanije koje svojom djelatnošću mogu izazvati incidentno zagađenje voda te organizacije koje obavljaju prikupljanja i odvođenja otpadnih voda, dužna su izraditi Operativne planove za incidentna zagađenja te postupati u skladu s njima.
Dakle, u nepuna tri mjeseca 2023. godine Agencija za vodno područje rijeke Save je već dva puta morala da reaguje zbog prijava zagađenja rijeka, dok je za čitavu 2022. godinu to se desilo pet puta.
Bosanci i Hercegovci se vole hvaliti ljepotama svojih rijeka, ali industrijska onečiščenja i smeće oko rijeke pokazuju da je ekološka svijest na niskom nivou.
Autor: klix.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
