Moramo graditi društvo jednakih šansi i zajedno uraditi sve što je u našoj moći da se što veći broj Bosanaca i Hercegovaca vrati u domovinu i samo ekonomskim razvojem možemo zaustaviti priču o odlasku mladih izjavio je u razgovoru za Anadoliju ministar privrede Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) Samir Šibonjić.
AA: Prije nekoliko mjeseci preuzeli ste funkciju ministra privrede ZDK-a. Za tih nekoliko mjeseci šta je urađeno ili šta je planirano da se uradi u ovom kantonu koji važi za najjači privredni kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine ali i cijeloj državi?
ŠIBONJIĆ: Od mog dolaska na čelo Ministarstva za privredu Zeničko-dobojskog kantona, kao čovjek koji dolazi iz privrede i koji je navikao da radi, ne samo osam sati nego mnogo duže, nastavio sam samo da radim tim istim tempom. U prvih 10 do 15 dana boravka i rada ovdje u Ministarstvu za privredu ZDK-a trudio sam se da prvo upoznam radne kolege, njihove sistematizacije, referate. Ko šta radi po sektorima i za kratko vrijeme smo se upoznali i krenuli da radimo kao jedan veliki tim. Da radimo na implementaciji programa kojeg sam ja i prezentovao prije dolaska na čelo ovog ministarstva. Program je sažet i ciljevi su jasni. Cilj nam je svakako prije svega da pokrenemo privredu Zeničko-dobojskog kantona, a ja sam bio ubijeđen prije svega da bi se išta pokrenulo moramo prvo poraditi na saradnji.
Za kratko vrijeme obavili smo niz sastanaka krenuvši od Udruženja privrednika, zeničke Razvojne agencije. Želio bih istaknuti i sastanke i razgovore sa Privrednom komorom ZDK-a, koja radi jako dobre poslove. Tu je i Obrtnička komora ZDK-a i svima ostalima koji se bave privredom u ZDK-a. Naša su vrata bila otvorena za sve one koji žele saradnju. Imali smo i mnogobrojne posjete međunarodnih agencija i ambasada, kao što su ambasade SAD-a, Turske, Italije i drugih. Imali smo posjete privrednika iz regiona, gotovo cijelog Balkana. Bile su tu posjete privrednika iz Evrope iz Njemačke, Austrije pa nadalje sa istoka iz Turske, Singapura i tako dalje. Kao neko ko je došao iz privrede potrudio sam se i poslao poruku svojim prijateljima širom svijeta da se nalazim na čelu Ministarstva za privredu ZDK-a. Namjera mi je bila da im prezentujem privredne potencijale ZDK-a.
Zeničko-dobojski kanton ima strateški jako dobru poziciju jer se nalazi u samom centru Bosne i Hercegovine sa preko 3.500 kvadratnih kilometara površine. ZDK je jedan od većih kantona u FBiH i jako dobra pozicija koju kanton ima stvara nam pretpostavku da se ekonomski razvijamo i da to svakako iskoristimo kao jednu od prilika za privlačenje novih investitora. Kada je u pitanju sam ZDK-a on je sastavljen od dvanaest gradova i općina, to jest tri grada i devet općina. U tih tri grada i devet općina imamo dvadeset i dvije industrijske zone koje su upravo u nadležnosti ovog Ministarstva za privredu. Mi ćemo uraditi sve da te industrijske zone uredimo i da one industrijske zone koje imaju i jedan kvadrat slobodnog prostora prezentujemo potencijalnim investitorima. I mi to radimo već od samog početka.
Vratio bih se ovdje na sami početak vašeg pitanja sa onim “red – rad – disciplina“. To jest potrudio sam se da od prvog dana maksimalno radim. Drago mi je da je javnost i prepoznala te aktivnosti, drago mi je da i mediji dosta prate rad našeg ministarstva. To nam još dodatno čini obavezu jer naš cilj jeste da sve što radimo bude javno i transparentno. Rekao sam i u svom prvom intervjuu da je ovo za mene jedna velika odgovornost, obaveza ali ujedno i čast da mogu služiti našem narodu i domovini. Da sva ona iskustva koja sam godinama sticao u privredi, evo pokušam kao neko ko je možda prije nekoliko godina i kritički djelovao kao i većina naših privrednika, evo sada imam priliku i maksimalno se trudim da tu priliku iskoristim. Maksimalno radimo sa saradnicima da uradimo što više posla.
Želio bih takođe napomenuti kada je u pitanju privreda ZDK-a da je ZDK-a jedan od vodećih kantona u metaloprerađivačkoj industriji, a mi smo lideri u proizvodnji čelika. Takođe ZDK-a ima jako dobru drvnu industriju, razvijenu drvnu industriju. Imamo fantastične proizvođače od kojih većina izvozi u zemlje Zapadne Evrope. Takođe smo u regiji lideri u proizvodnji celuloze sa kompanijom Natron-Hayat iz Maglaja. Želio bih ovdje takođe spomenuti i jako dobro razvijenu tekstilnu industriju. Mnogo je žena uposleno u tekstilnoj industriji i uglavnom su te firme izvozno orijentirane. Nažalost ovdje je problem da BiH nema “izbrendirane“ tekstilne proizvode i firme.
U ovom kratkom periodu posjetio sam veliki broj firmi i proizvođača iz raznih sektora privrede. Trudićemo se da prezentujemo šta naše firme rade. Trudim se da kao ministar privrede ZDK-a javno prezentujem sav naš rad. Da upoznamo našu javnost šta rade naši privrednici i sa kakvim potencijalima raspolažemo. Mnogo naših ljudi ne poznaje sa kakvim bogatstvima u određenim sektorima privrede raspolažemo.
Još jedan sektor u privredi koji je jako razvijen u ZDK-u je prehrambena industrija. Osim što imamo proizvođače u prehrambenoj industriji, kao što je Vispak već tradicionalno dugo godina na našem tržištu, nas raduje činjenica razvoja novih proizvođača posebno u industriji mesa koja se bazira u dva naša grada. Jedan je Visoko gdje je više zastupljena proizvodnja crvenog mesa po čemu su i postali prepoznatljivi u cijelom regionu. Mislim da je naše sušeno meso ili pečenica ušla u top 10 proizvoda od mesa u svijetu. Druga stvar koja nas takođe raduje je proizvodnja bijelog ili pilećeg mesa gdje smo uz firmu Brovis ili Akova i Perutninu Ptuj u zadnje vrijeme dobili još jednu firmu koja je u brzom usponu, a to je firma Madi iz Tešnja. Oni su u proizvodnji pilećeg mesa postali ne samo lideri u Bosni i Hercegovini nego i lider u cjelokupnom regionu i mislim da su vodeći u proizvodnji pilećeg mesa na Balkanu. I ono što nas dodatno raduje da imaju mogućnost izvoza svojih proizvoda u zemlje Evropske unije.
Želio bih također napomenuti kada su u pitanju proizvodnja hrane i pića da ZDK-a ima veliki broj proizvođača vode sa posebnim akcentom na jako kvalitetne mineralne vode iz našeg kantona. Na posljednjem takmičenju proizvođača voda u SAD-u ponovo je pobijedio naš predstavnik. Ujedno koristim priliku da na ovoj osvojenoj nagradi čestitam tešanjskom Dijamantu kao i na uspješnom predstavljanju ZDK-a i zastave BiH. Mislim da su privrednici ljudi koji kreativno djeluju i oni su uz naše sportiste najbolji predstavnici naše zemlje širom svijeta.
Svaki naš proizvod koji izvezemo van BiH, mi ga smatramo i gledamo kao predstavnika BiH. Zahvaljujem se svim članovima Vlade ZDK-a, kolegama koji su dali podršku da ove godine imamo i najveći iznos poticaja za privredu u iznosu od 8,2 miliona konvertibilnih maraka, 3,6 milion konvertibilnih maraka ćemo usmjeriti u razvoj industrijskih zona i tržnica, a 4,6 miliona konvertibilnih maraka će biti usmjerene na poticaj za jačanje konkurentnosti mikro, to jest malih i srednjih preduzeća. Ovdje nam je također cilj da stvorimo uslove da se firme razvijaju i povećaju proizvodnju.
Potpuno smo orijentisani da pomognemo našim firmama koje nisu u mogućnosti da učestvuju na sajmovima, evo po prvi puta kao ministarstvo imat ćemo u mjesecu maju u Sarajevu zajedničku izložbu na sajmu industrije gdje nastupamo zajedno sa našim privrednicima. I naravno na svim budućim sajmovima koji će se održati u Bosni i Hercegovini i gdje procijenimo da strateški imamo interese nastupat ćemo sa našim privrednicima. Upravo smo objavili Javni poziv za sajam u Sarajevu gdje Ministarstvo za privredu ZDK snosi 75 posto troškova svim prijavljenim privrednicima.
Mnogo je priče i o mladima jer mi znamo da je mladima bitno da se ovdje svakodnevne priče o podjelama i drugim negativnim stvarima zamjene sa pričom o ekonomiji. Mi ćemo uraditi sve što je u našoj moći da stvorimo pretpostavku da naši mladi mogu da ovdje žive, rade i da budu sretni zadovoljni jer mi nemamo rezervnu domovinu. Bosna i Hercegovina je domovina svih naroda koji ovdje žive.
AA: Globalna svjetska ekonomska kriza dodatno se produbila ukrajinskom krizom te dodatno zakomplikovala ekonomiju u svijetu, ali i na Balkanu. Smatrate li da ova kriza ipak možda pruža i neke šanse malim državama i ekonomijama kakva je bosanskohercegovačka?
ŠIBONJIĆ: Vi ste vašim pitanjem dijelom i odgovorili, da u ekonomiji ponekad kriza bude i šansa. Želio bih ovdje napomenuti da Bosna i Hercegovina dugo vremena nije izlazila iz krize i naši privrednici su navikli da rade i funkcionišu pod specifičnim uvjetima i da se vrlo brzo prilagođavaju nastalim situacijama. Vidjeli smo i kada nam se desila korona da je u odnosu na Evropu jako mali broj firmi imao probleme. Mogu slobodno reći da smo mi u Bosni i Hercegovini iz te krize pandemije izašli mnogo zdraviji nego što su to uradile velike evropske zemlje. Mnoge su zemlje tu pokazale slabost dok je privreda Bosne i Hercegovine pokazala da može biti konkurentna.
Kada je u pitanju privreda ZDK-a, koju ja s ponosom nazivam stubom privrede Bosne i Hercegovine, da trenutno imamo povećanje izvoza prema zemljama EU pokazuje da se naši privrednici jako dobro snalaze. Izvoz nam je u ekspanziji. Imamo rast izvoza roba iz ZDK-a i naš je osnovni cilj da budemo lideri kada je u pitanju izvoz roba. Mislim da rijetko gdje i u Evropi postoji regija slične površine kao što je ZDK-a sa oko 360.000 stanovnika, a da ima ovoliki procenat firmi i privrednih subjekata. Jedan tako širok dijapazon na tako maloj površini.
Kod nas svaki grad ima nekakav sektor u kojem ozbiljno radi. Mi smo zaista ponosni na naše firme. Imamo jako ozbiljne holdinge. Imamo najveće distributere u naftnoj industriji. Firma Hifa je naftni lider u Bosni i Hercegovini. Nadalje, imamo ozbiljne rudnike na području ZDK-a. Imamo privrednike koji tačno znaju šta žele i šta hoće u svojim biznisima. Ministarstvo se trudi da tu klimu pozitivnog poslovanja popravimo, da im budemo podrška kroz sajmove, prezentacije i druge vidove pomoći. Uradit ćemo sve da poruka iz Bosne i Hercegovine bude zdrava.
Evo koristim i ovu priliku da pozovem sve one koji na bilo koji način predstavljaju Bosnu i Hercegovinu u svijetu, a plaćeni su dobro sredstvima poreskih obveznika našeg naroda, da dobro povedu računa o svakoj izgovorenoj riječi u medijima i u posjetama drugim zemljama jer ne želimo više da iko šalje poruke iz Bosne i Hercegovine koje su negativne za bilo koga. Mi želimo da iz Bosne i Hercegovine idu poruke mira i poruke koje će nas povezivati sa drugima, a ne dijeliti međusobno.
AA: Sigurno da strane investicije i ulaganja mogu doprinijeti razvoju bosanskohercegovačke privrede, ko su strani investitori i koliki je njihov doprinos u ekonomiji BiH, a sa druge strane kakvi su to resursi koje domaća privreda ima i sa kojima raspolaže u Zeničko-dobojskom kantonu?
ŠIBONJIĆ: Kada su u pitanju investicije mi to gledamo na sljedeći način. Imamo naravno strane investitore koji su dobro došli i koji donose svježi kapital. Imamo i domaće investitore koji su jako ozbiljni investitori na teritoriji ZDK-a. To su privrednici koji novac zarađuju i u domovini i u inostranstvu te ga reinvestiraju u Bosni i Hercegovini. Kada je u pitanju ZDK tu je jedan jako ozbiljan investitor, a to je Natron-Hayat sa sjedištem u Maglaju. Nedavno smo sa ovom kompanijom i direktorom Ziraat banke imali najavu nove investicije ove kompanije u iznosu od preko 50 miliona eura, što će ujedno biti jedna od većih investicija u općini Maglaj u posljednje vrijeme. Ne mogu, a da ne napomenem da smo prije nekoliko dana izdali dozvolu za koncesiju firmi Adriatic Metals – Eastern Mining koja je u ZDK-a ujedno i jedan od najvećih investitora. Adriatic Metals – Eastern Mining je krenuo sa istraživanjima na teritoriji grada Vareša, a svima nam je dobro poznato u kakvoj je poziciji bio Vareš, da je Vareš nažalost bio došao na rub egzistencije kao grad. Sa ovom investicijom vraća se život u Vareš.
Grad Vareš radi sve na tome da ova investicija uspije i ja želim čestitati načelniku Vareša gospodinu Zdravku Maroševiću koji je stvarno pokazao toliku dozu entuzijazma da ovaj projekat uspije i nama je drago da je to tako jer ni jedna investicija, a posebno koncesija ne može se dodijeliti bez saglasnosti i želje lokalne zajednice. Mislim da će općina Vareš sa investicijom koja trenutno iznosi oko 200 miliona konvertibilnih maraka postati regionalni lider u rudarstvu. Drago mi je da se ovo dešava da jedna zajednica koja se poslije nemilog rata u BiH nije uspjela oporavit i evo sad uspijeva da privuče investicije i da se veliki broj mladih može vratiti u Vareš.
Želio bih samo još spomenuti jednu veliku ekspanziju kada su u pitanju domaći investitori. Samo u protekloj godini imali smo 340 novoosnovanih firmi koje se bave proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora, a gdje prednjaći solarna energija. Kao što sam prije i spomenuo ZDK-a ima tako lijepu poziciju i površinu da mi ovdje možemo razvijati ne samo da zapošljavamo ljude iz ZDK-a i da ne odlaze iz zemlje. nego i ponuditi šansu ljudima iz drugih kantona da se ovdje zaposle. Mi imamo sada situaciju u Tešnju gdje hiljadu ljudi sa teritorija RS-a iz Teslića i Doboja dolaze u ZDK-a i rade u našim firmama.
AA: Kada govorimo o turizmu u ZDK-a šta je ministarstvo po tom pitanju uradilo ili se sprema da uradi?
ŠIBONJIĆ: Od samog dolaska na čelo Ministarstva za privredu ZDK-a imali smo zakon o turizmu koji je bio usvojen polovinom prošle godine i pokrenuo sam formiranje Turističke zajednice ZDK-a i iskreno se nadam da će ova zajednica na najbolji način i sa svim kapacitetima predstaviti turističke potencijale Zeničko-dobojskog kantona. Napomenuo bih da na teritoriji ZDK-a imamo dosta toga za ponuditi. Od piramida u Visokom koje su jako atraktivne. Tu su i kamene kugle u Zavidovićima, jedine u Evropi. Tu je i ogromni park prirode Tajan sa speleološkim pećinama. U Kaknju imamo Malak farmu koja je dosta atraktivna. Tu je i Ski centar Ponijeri sa mogućnosti razvoja. U okolini Zenice imamo mnoge potencijale. Spomenuo bih ovdje i tvrđave poput one u Vranduku, Maglaju, Tešnju i druge. U izradi su i katalozi sa turističkim ponudama ZDK-a. Dakle, imamo potencijale i ogromne resurse u čemu vidimo ogromnu šansu za razvoj turizma. Naravno, Turistička zajednica dobit će konkretne zadatke od Ministarstva za privredu da prezentuje kako javnosti u Bosni i Hercegovini tako i u inostranstvu. Želja nam je da turizam bude jedan od sektora koji će zaživjeti na teritoriji ZDK-a.
AA: U dosadašnjem razgovoru spomenuli smo potencijale privrede, njen razvoj u posljednje dvije godine. Investicije koje se dešavaju te planove za daljnji razvoj i zapošljavanje domaćeg stanovništva. Međutim evidentna je činjenica da iz Bosne i Hercegovine mladi ljudi pa i cijele porodice odlaze u zemlje EU-a tražeći posao i egzistenciju. Kako gledate na ovaj fenomen odlaska mladih ljudi i da li kao ministar imate neka rješenja kako zaustaviti, pa makar i umanjiti odlaske mladih ljudi iz domovine?
ŠIBONJIĆ: Prije svega mislim da smo u nekim stvarima možda i zakasnili. Ono što bi prvenstveno svi trebali uraditi je da krenemo od svoje kuće, porodice. Kao što je Hegel rekao “državu čini porodica“, mislim da nismo dovoljno dobro odgojili generacije koje u svojim srcima imaju ljubav prema domovini. To je osnova od koje se kreće. Trebamo našoj djeci objasniti važnost ovoga. Jer, gdje god da odemo van naše domovine mi ćemo biti građani drugog reda. Nigdje nećemo biti sretni i zadovoljni kao u svojoj zemlji, jer ovdje su naši roditelji, prijatelji i komšije. Razlog odlaska iz zemlje naših ljudi prije svega vidim u njihovom traženju sreće. Sada je pitanje da li je sreća u tome da imate veću platu pa je možda jedan vid materijalizma preovladao da ljudi donesu odluku i da napuste domovinu.
Nažalost nisu svi spretni u ekonomiji pa da razmišljaju na način da odlaze iz zemlje, na primjer odlazim u Sloveniju i radim za 1.500 eura, a od toga na troškove stanarine, režija i hrane potrošim 1.000 eura, tako da na kraju ostajem u ekonomskom smislu na istom nivou kao i u Bosni i Hercegovini. Ali, evo nisu ni plate u Bosni i Hercegovini tako male. U zadnje vrijeme osjetan je porast ličnih dohodaka. Tako da se vratim na prethodni primjer da nakon svih troškova ostaje da živi sa istim novcem, ali daleko od svoje porodice, prijatelja i domovine. Ne bi smjeli biti egoisti i misliti samo na sebe.
Naši mladi ljudi kada je u pitanju školovanje i obrazovanje trebaju znanje tražiti širom svijeta i trebaju se boriti, ali niko nema pravo da kaže da Bosna i Hercegovina nije dobra zemlja. Ne bi smjeli kritikovati državu. Kritikujmo vlast, kritikujmo rad ministra, kritikujmo rad načelnika, rad vječnika, predsjednika. To da, to trebamo svi kritikovati. I ja sam samokritičan. Ne smijemo imati zakovane stavove. Ne bi smjeli zbog pogrešnih politika nekih političara ili vlasti kritikovati i govoriti da ne volimo svoju državu. Ljubav prema državi je preduvjet da bi čovjek bio sretan i zadovoljan. Mi iz pozicije ljudi koji smo bili ponosni i spremni u određenom vremenu dati i vlastiti život za domovinu Bosnu i Hercegovinu danas nažalost imamo ljude koji nisu spremni ni živjeti u Bosni i Hercegovini. A Bosna i Hercegovina je platila veliku cijenu da bi mi danas svi zajedno imali gdje da živimo.
Samo ekonomskim razvojem možemo tu priču o odlasku mladih zaustaviti. Rekao sam ovo i stalno to ponavljam, jedan od ključnih razloga zašto sam prihvatio ovu obavezu u ministarstvu, a mogao sam je odbiti jer kao privrednik zaista imam mnogo posla i obaveza, ali sam pristao iz razloga jer razmišljam o našoj budućnosti. Kada dovedemo investitore i napravimo atmosferu da se ljudi zapošljavaju bit će mnogo jasnije da je ovdje budućnost svijetla i izvjesna. Kao ministar obišao sam na desetine firmi samo ZDK-a i mogu vam reći da mi već imao problem sa nedostatkom radne snage.
I želio bih poručiti našim ljudima koji su otišli iz domovine, slobodno se mogu vratiti u Bosnu i Hercegovinu jer i ovdje sada ima posla u građevini, industriji i drugim sektorima. Dobro se plaćaju majstori, plate su povećane.
Na konferenciji koju je nedavno FIPA organizovala u Sarajevu za promociju inostranih investitora, rekao sam sa ponosom “hvala Bogu Bosna i Hercegovina nije više na mapi jeftine radne snage“. Mi smo kvalitetna radna snaga i znaju to naši ljudi koji rade građevinske poslove širom Evrope koliko su cijenjeni majstori iz Bosne i Hercegovine. Sve i jedan majstor trenutno u Bosni i Hercegovini može zaraditi jako dobru platu. I pozivam sve njih da se vrate u Bosnu i Hercegovinu. Ministarstvo će učiniti dosta toga kako bi unaprijedilo daljnji rast ekonomije. Trenutno imamo programe za “Start up“ i za obrte. Mogu se nama lično javiti kako bi im pomogli i da ih usmjerimo.
ZDK-a je prvi u Bosni i Hercegovini u usvajanju zakona o javno-privatnom partnerstvu. Lideri smo u mnogo sektora privrede. U saradnji sa Privrednom komorom i nekoliko ministarstava ZDK-a je biti prvi u kojem se mogu zapošljavati učenici srednjih škola. Cilj nam je da učenici srednjih škola na ljetnim raspustima budu uposleni kod privrednika koji bi ih i osigurali. To je po švicarskom modelu, a mi smo otišli korak dalje tako da firmama koje upošljavaju učenike, to jest srednjoškolce, dajemo posebne stimulativne bodove koji im koriste poslije u apliciranju za podsticaje. Ministarstvo će uraditi sve da naša djeca stvaraju radnu naviku. Nema potrebe da odlaze iz domovine. Znamo mi dobro razloge njihovog odlaska i to što mladi ljudi odlaze je i jedan od razloga zašto sam se prihvatio ovog posla i da uradim sve što je u mojoj moći. Ako se jedan čovjek vrati u domovinu mojom zaslugom kao ministra privrede, moja je misija uspjela. Mi ne znamo kakav će doprinos ovoj zemlji dati taj čovjek koji se vrati. Svaki čovjek koji ode iz Bosne i Hercegovine je gubitak za ovu zemlju.
Imamo teritoriju na kojoj mogu da žive milioni ljudi, a živi nas oko tri miliona. Imamo na hiljade hektara obrađene zemlje, a uvozimo hranu. Imamo najkvalitetniju vodu na svijetu, a uvozimo vodu. Mi imamo jako dobre bosanskohercegovačke proizvode, a opet uvozimo. Pozivam sve građane Bosne i Hercegovine, ako želimo da naši ljudi ne idu u inostranstvo, kupujte hljeb u pekari koja vam je najbliža, kupujte mlijeko od svog komšije, kupujte proizvode koje proizvode naši ljudi. Vodimo računa kada smo u trgovini da pogledamo deklaraciju na proizvodu i da kupujemo ako imamo domaće proizvode. Ako imamo proizvode iz ZDK-a kupujmo ih. Tako možemo zaustaviti odlazak ljudi iz Bosne i Hercegovine.
Bosnu i Hercegovinu možemo samo mi izgraditi. Bosnu i Hercegovinu možemo samo mi urediti. U Bosni i Hercegovini će biti onoliko lijepo koliko je meni i vama lijepo u Bosni i Hercegovini. Mi ovdje moramo graditi naše odnose. Kada ja pokažem svojim ponašanjem da sam dobar prema svome komšiji, da je komšija dobar prema meni, da ja svoga komšiju gledam kao čovjeka a ne kao pripadnika neke druge nacije. Trebamo prvo da izgradimo te odnose jer mi ustvari dobro poznajemo jedni druge. Mi znamo živjeti jedni sa drugima. Znamo dočekati i ugostiti naše prijatelje i druge ljude. Nije nam to nepoznato.
AA: Kakvu poruku nakon svega ovoga o čemu ste govorili možemo prvenstveno poslati mladima?
ŠIBONJIĆ: Poruka mladima je prije svega da vole svoju domovinu. Da gajimo odnos prema državi, da poštujemo starije, da učimo i trudimo se. Da volimo Bosnu i Hercegovinu i da znamo da odlaskom u inostranstvo nećemo biti ništa sretniji. Moramo stvarati društvo jednakih šansi i zajedno uraditi sve što je u našoj moći da se što veći broj Bosanaca i Hercegovaca vrati u domovinu.
Izvor: Anadolija
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
