Posljednjih decenija u cijelom svijetu je značajan porast svih tumora kože, pa tako i najzloćudnijeg tumora kože – malignog melanoma. Najčešće je uzrokovan ultravioletnim zračenjem iz sunčevih zraka, koje djeluje kao okidač mutacijama i genskim oštećenjima. Razgovarali smo sa stručnim osobama, ljekarima, o tome ko može dobiti tumor kože, kako ga otkriti, kako se liječiti, te o načinu zaštite od sunca, posebno u ljetnim mjesecima koji su pred nama.
Maj je mjesec koji je već uobičajeno u Evropi posvećen aktivnostima ranog otkrivanja malignog melanoma, ali i drugih nemelanomskih zloćudnih tumora kože.
„Euromelanoma“ je godišnja kampanja pod pokroviteljstvom Evropske akademije za dermatologiju i venerologiju (European Academy of Dermatology and Venereology, EADV), koja se organizira u cilju podizanja svijesti javnosti o malignim tumorima kože.
Cilj je potaknuti svijest ljudi o načinu zaštite
Besplatne preglede u cilju prevencije i ranog otkrivanja melanoma i zloćudnih nemelanomskih tumora kože, te blagovremeno započetog liječenja ove opake bolesti, od 2012. godine organizira Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica u saradnji sa dermatovenerolozima Kantonalne bolnice Zenica.
Inicijator ovih aktivnosti u Zenici od 2012. godine je dr. Samira Dajić-Hrvanović, specijalista dermatovenerologije i subspecijalista dermatološke onkologije, ljekarka sa velikim iskustvom u dermatoskopiji i liječenju tumora kože, trenutno jedini subspecijalista dermatološke onkologije na području Zeničko-dobojskog kantona. Jedanaestu godinu sa kolegicama dermatovenerologinjama, dr. Aidom Muharemović, dr. Damirom Frndić i dr. Nikolinom Loina Smajlović, provode ove aktivnosti.
Tako će krajem maja organizirati besplatne preglede za građanstvo u Zenici. Oni koji se odazovu imaće kompletan dermatološki pregled, sumnjive lezije će se pregledati i dermoskopski (hand-held dermoscopy), a pacijentu će biti odmah izdat nalaz sa detaljnim uputama za dalji korak u dijagnostici i liječenju.
„Maligni melanom spada u zloćudne tumore koji nastaju iz melanocita. U najvećem broju slučajeva se pojavljuje na neizmijenjenoj koži, te malignom alteracijom postojećih madeža. Rijetko, može nastati i na ostalim dijelovima tijela u kojima se nalaze melanociti (moždane ovojnice, oko, pluća, crijeva…). Nažalost, na tim lokalizacijama se melanom otkrije često u poodmakloj fazi bolesti“, kaže dr. Dajić-Hrvanović.
Na pitanje ko može da oboli od malignog melanoma, odgovara da niko nije pošteđen od mogućnosti da dobije melanom, ali da postoje rizične grupe. To su osobe s genetskom predispozicijom za nastanak tumora kože, osobe svijetlog fototipa kože (tip I i II) koje karakterizira svijetla boja kose (plava, crvena) i očiju (plave, zelene), oni koji su često izloženi UV zrakama, koji su zadobijali opekotine prilikom izlaganja suncu. Takođe su rizični oni koji imaju velike urođene madeži ili sindrom displastičnih madeža, osobe u stanju imunodeficijencije koje uzimaju imunosupresive nakon transplantacije organa i osobe na terapiji citostaticima, te oni koji imaju nasljedne bolesti poput albinizma. Osobe koje često koriste solarij povećavaju rizik od razvoja melanoma i nemelanomskih tumora kože.
Savjetuju se samopregledi i redovni periodični pregledi kod dermatologa. Pri pregledu se koristi ABCDE pravilo (asimetrija, borders (rubovi), color (promjena boje), diameter (promjer veći od šet milimetara), elevacija/evolucija – uzdignutost iznad razine ostale kože, brzina rasta/promjena veličine, krvarenje i svrbež).
Niko nije pošteđen od mogućnosti da dobije melanom
Nakon što se kliničkim pregledom posumnja na maligni tumor kože, pacijentu se preporuči dermatoskopski pregled sumnjive promjene, nakon kojeg iskusan dermoskopičar utvrdi u visokom procentu da li ima dermoskopske karakteristike zloćudne promjene.
„Dermoskopski pregled je lako izvodiv i potpuno bezbolan. Neke promjene mogu klinički djelovati zabrinjavajuće i tek dermoskopski možemo vidjeti da se ipak radi o dobroćudnoj promjeni. Ukoliko i nakon tog pregleda ostaje sumnja na zloćudni tumor, pacijenta upućujemo na hirurško uklanjanje te sumnjive promjene. U najvećem broju slučajeva se pacijenti upućuju specijalistima plastične i rekonstruktivne hirurgije, a rjeđe specijalistima drugih hirurških grana“, kaže dr. Dajić-Hrvanović.
U dosadašnjim akcijama besplatnih pregleda kože u Zenici, najčešće otkriveni zloćudni tumori kože su bili bazocelularni karcinomi, potom skvamocelularni karcinomi, a bilo je i novootkrivenih melanoma.
„Kod kožne promjene koja je klinički i dermoskopski sumnjiva na melanom pacijet se upućuje na operativni zahvat kod plastično-rekonstruktivnog hirurga. Operativni zahvat se sastoji od hirurskog odstranjenja sumnjive promjene sa manjim dijelom okolnog zdravog tkiva. Isti se radi u lokalnoj anesteziji i obično traje kratko i bezbolno. Preparat se šalje na patohistolosku analizu te u slučaju potvrde melanoma slijedi drugi operativni zahvat obično u općoj anesteziji“, objašnjava dr. Nedžad Dizdarević, specijalista plastične i rekonstruktivne hirurgije i opšte hirurgije.
Od dobijenih patohistoloških analiza ovisi dalji tok liječenja (radioterapija, kemoterapija, imunoterapija, ciljana terapija), a svi pacijenti su pod stalnim praćenjem onkologa i dermatologa / dermatoonkologa.
„Prevencija u ranom otkrivanju, dijagnozi i liječenju karcinoma kože jedan je od najvažnijih ciljeva tokom rada sa pacijentima u specijalističkim dermatološkim ambulantama Kantonalne bolnice Zenica. Moje kolegice sa Odjela za kožne i spolne bolesti zeničke bolnice i ja, trudimo se naše pacijente osvijestiti o štetnosti djelovanja sunca, te savjetovati kako se zaštititi, a naročito našu najmlađu populaciju“, kaže dr. Damira Frndić, specijalista dermatovenerologinja.
Prema njenim riječima, broj oboljelih od karcinoma kože, naročito malignog melanoma, svake godine je sve veći. Izrazila je na nadu da će pacijenti odvojiti vrijeme i doći na preventivne preglede.
Kada su u pitanju savjeti vezano za prevenciju pojave melanoma, glavni su: ne izlagati se Suncu u periodima najveće insolacije, koristiti zaštitnu odjeću, koristiti zaštitne kreme koje su prilagođene količini insolacije, starosnoj skupini, tipu i bolestima (npr. kod kože sklone aknama koriste se kreme sa nemasnim podlogama), te u preventivne svrhe, osim samopregleda i redovnih povremenih pregleda ordinariusa/dermatologa, može se raditi i tzv. digitalna dermoskopija, to jest arhiviranje dermoskopske slike madeža da bi se budućom usporedbom uočile i najmanje promjene u melanocitnom nevusu u smislu maligne alteracije.
Izbjegavati intenzivno i direktno izlaganje Suncu
Prema najavama meteorologa, krajem maja dolaze nam sunčaniji dani. Doktori kažu da bi trebalo izbjegavati naglo, intenzivno i direktno izlaganje Suncu, posebno između 11 i 16 sati, da treba nositi adekvatnu odjeću i pokrivalo za glavu (kapu, šešir), da je poželjno nanositi zaštitno sredstvo sa visokim zaštitnim faktorom – 15 za odrasle, 30 i više za djecu, te izbjegavati odlazak u solarij.
Cilj je potaknuti svijest kod ljudi o načinu zaštitite da shvate koliko je opasno duže se izlagati suncu jer naša koža „pamti“, to jest akumulira ultravioletno zračenje.
Dr. Dajić-Hrvanović kaže da je sunce izvor života, da potiče dobro raspoloženje, ali da ne treba zaboraviti da ima i ovo drugo lice. Njena poruka je: „Čuvajmo našu kožu od štetnog uticaja sunčevog zračenja“.
AUTOR: MIRZA DAJIĆ
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
