Nakon autobiografske knjige “Nana’s shoes”, objavljene 2015. godine na engleskom (u Sjedinjenim Američkim Državama), a četiri godine kasnije i na bosanskom jeziku pod nazivom “Nanine cipele”, krajem 2022. i početkom 2023. godine svjetlo dana ugledalo je novo autobiografsko štivo Aiše Softić “Finding Home in the Seven Hills / “Novi dom u gradu na sedam brežuljaka”.
Grad na SEDAM brežuljaka u kojem je svoj novi dom našla Aiša Softić nije bio ni Rim, ni Istanbul, ni Lisabon, već Sinsinati u američkoj saveznoj državi Ohajo, udaljen od nama itekako poznatog Dejtona otprilike koliko i Zenica od Sarajeva.
Aiša Softić je: žena, supruga, majka, snaha, sestra, učiteljica, profesorica, direktorica, izbjeglica, čistačica, pomoćna medicinska sestra, učenica medicinske škole, vozač školskog autobusa, asistentica, pa učiteljica i nastavnica s magistarskim zvanjem u školi za učenike s posebnim potrebama.
Ovo je kazivanje o jednoj od desetine ili stotine hiljada izbjegličkih sudbina. Ta kazivanje možemo slušati uglavnom ljeti, od onih koji su morali napustiti svoje domove i otišli da žive negdje na Zapadu, ili zimi od onih koji su novi život nastavili u Australiji ili na Novom Zelandu.
Ustrajnost, strpljenje, spremnost za rad sa odraslim, sa starim, iznemoglim i nepokretnim osobama, ili za rad s djecom, te izazovi, nove sredine, kolege – asistenti i učitelji, direktori, roditelji, učenici…
Bez svega što je spomenuto u prvom dijelu ove rečenice, i još dosta toga, Aiša Softić nije mogla da dođe do toga da radi ono za šta se školovala u Bosni i Hercegovini i stekla diplomu profesora pedagogije i psihologije.
O svim teškoćama s kojima se susretala zbog nepoznavanja jezika i nepriznate diplome, kao i o tome koje sve poslove je radila u Sinsinatiju i okolini, autorica govori u knjizi “Novi dom u gradu na sedam brežuljaka”.
Situacije u kojima se, zbog slabog znanja engelskog jezika, nije mogla najbolje snaći ponekad su i komične, ali je puno i onih drugih, teških i bolnih, kad nešto počne da pecka u želuci i kada suze same krenu – čitajući sve ono što je Aiša proživjela dok nije dobila posao koji najviše voli i koji najbolje zna da radi. Zbog silnih problema o kojima piše mnogi bi odustali i puno prije cilja ka kojem su krenuli, ali sve to Aišu nije pokolebalo. Podršku je imala u svojoju proodici, ali i među novim prijateljima i prijateljicama s kojima je radila ili sarađivala u Americi.
Ovo je knjiga koja se čita u dahu, štivo koje treba pročitati i nakon toga dobro porazmisliti.
Sve ostalo OBAVEZNO pročitajte u knjizi.
Hvala Sedžidi Beganović-Isaković za podršku i pomoć u realizaciji zeničkog predstavaljanja ove knjige i Gradskoj biblioteci Zenica na ustupljenom prostoru.
HVALA i autorici što je čitaocima poklonila ovu vrijednu knjigu punu topline i iskrenosti.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010