Konkurentnost, reforme i bolja poslovna klima- Riječ koja dominira u medijima, te u poslovnoj i političkoj komunikaciji u Bosni i Hercegovini u proteklih pola godine, svakako je Reformska agenda.
Agenda na latinskom znači: ono što se ima činiti. Pojednostavljeno, Reformska agenda za BiH u periodu 2015-2018. je popis aktivnosti koje trebaju provesti sve razine vlasti, kako bi se izvršila reforma u području javnih finansija, poslovne klime i konkurentnosti, tržišta rada, reforme socijalne zaštite i penzija, vladavine prava i dobrog upravljanja, te reforme javne uprave.
Za provedbu Agende, Vlada FBIH je izradila akcijski plan koji sadrži 61 preciziranu aktivnost s definiranim nosiocima aktivnosti i rokovima izvršenja. U dosadašnjem radu, Vlada FBiH uspijeva održavati zacrtani ritam aktivnosti i već sada se u proceduri nalaze značajni novi zakoni. Vrijeme će pokazati koliko su ti zakoni uistinu reformski, a koliko samo nužne izmjene radi ispunjavanja formalnih uvjeta pred međunarodnim kreditorima.
Vijeće Ministara je također usvojilo vlastiti akcijski plan od 33 aktivnosti za propise iz svoje nadležnosti i provodi ih nešto sporije od Federalne vlade.
Kod Vlade Republike Srpske, od ukupno 78 mjera, planirana realizacija po godinama je sljedeća: 2015. godina: 48 mjera, 2016. godina: 26 mjera, 2017. godina:
1 mjera i 2018. godina: 3 mjere.
U 2015. godini, od ukupno planiranih 48 mjera, Vlada Republike Srpske u potpunosti je realizirala 25 mjera. U toku je realizacija 12 mjera, a realizacija 8 mjera je pomjerena za 2016. godinu. Nerealizirane su samo 3 mjere.
Promatrajući period 2016-2018. godina, od ukupno 30 mjera, Vlada Republike Srpske već aktivno radi na 20 mjera, odnosno, u toku je realizacija 66,7 posto mjera.
Vlada Federacije je u svom revidiranom i dopunjenom planu imala ukupno 61 mjeru, od kojih je za prošlu godinu planirano donošenje njih 29, pri čemu ih je usvojeno 14, u proceduri su tri, a 12 ih još nije usvojeno.
Kada je riječ o državnoj i entitetskoj razini vlasti, važno je istaknuti ključne mjere za ekonomiju koje su usvojene. Tako su na razini BiH usvojeni Zakon o carinskoj politici, strategija i akcijski plan reforme sektora pravosuđa u BiH. Na razini RS-a usvojeni su Zakon o radu, Zakon o porezu na dobit te Zakon o porezu na dohodak.
Kada je u pitanju oblast koja se odnosi na poslovnu klimu i konkurentnost, Vlada FBiH usvojila je većinu mjera iz ove dvije oblasti, a riječ je o Zakonu o izravnim stranim ulaganjima, Zakon o platnom prometu, Zakonu o radu, Zakonu o privrednim društvima, Zakonu o porezu na dobit, programu javnih investicija, dok uspostava registra parafiskalnih nameta još nije završena.
Ekonomski rast
Poslovna klima ili ambijent za poslovanje podrazumijeva makroekonomski, pravni i politički okvir koji stranim i domaćim kompanijama omogućava da posluju i ostvaruju profit u datoj zemlji. Dobra investicijska klima je ključni faktor strategije jedne zemlje da stimulira ekonomski rast, koji generira više radnih mjesta i bolji životni standard stanovništva. Nema ekonomskog rasta bez investicija, a kad je riječ o slabo razvijenim ekonomijama to znači bez stranih investicija kapitala koji dolazi iz razvijenijih ekonomija.
Ako je poslovna klima nepovoljna – zakoni su prekomplicirani ili nedovoljni, postoji veliki broj taksi, troškova, korupcije i potrebnih usluga (pravnici, računovođe, konsultanti…), povećavaju se troškovi investicijskih transakcija i investitori se radije opredjeljuju za druge zemlje, iako su troškovi radne snage, transporta i energije privlačni. Investitori radije pristaju na manji profit, nego na veći poslovni rizik.
Politička stabilnost, kao jedan od ključnih elemenata stimulativnog poslovnog ambijenta, u Bosni i Hercegovini teško da će ikada biti osigurana u onoj mjeri u kojoj je poželjno da bi bila privlačna značajnim investitorima.
Jedan od temeljnih faktora političke stabilnosti jeste zakonska regulativa. Česte promjene zakona, bez obzira koliko poželjne i kvalitetne bile, umanjuju mogućnost investitora da dugoročno planiraju svoje poslovanje. Stoga sve ove nove zakone i izmjene postojećih zakona koje se provode ili planiraju kroz Reformsku agendu, treba temeljito pripremiti kako bi bili kvalitetni i dovoljno moderni i precizni i kao takvi što duže ostali nepromijenjeni.
Prema najnovijoj ocjeni kreditnog rejtinga BiH, potvrđen je rejting B3 sa stabilnim izgledima, što predstavlja najniži investicijski stepen rejtinga koji podrazumijeva visok stepen rizika.
U obrazloženju potvrde kreditnog rejtinga i očekivanih izgleda stabilnosti, analitičari agencije Moody’s ocijenili su da je ekonomsko stanje u BiH posljedica sporog napretka u ostvarenju neophodnih strukturnih reformi.
Složen politički sistem u zemlji utječe na efikasnost vlasti/javnog sektora. Bosna i Hercegovina je još uvijek umjereno zadužena zemlja, što doprinosi njenoj fiskalnoj snazi i omogućava joj da, i pored ograničenog pristupa vanjskom finansiranju, može računati na dalju finansijsku podršku međunarodnih finansijskih institucija.
Stabilni izgledi odražavaju očekivanja analitičara agencije Moody’s da će napredak u provedbi vladine Reformske agende omogućiti potrebnu finansijsku i tehničku pomoć Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), ali da rizici u provedbi, naročito oni koji dolaze iz izazovnog političkog okruženja, mogu ometati reforme.
Osnovne značajke koje negativno utječu na poslovnu klimu u BiH, a posebno u Federaciji BiH, jesu sljedeće: politička nestabilnost, rascjepkanost ekonomskog prostora BiH i složeno društveno-političko uređenje države, enormno visoka javna potrošnja u odnosu na BDP, visoka fiskalna opterećenja rada, kontinuirano i neselektivno uvođenje novih korisnika u socijalna prava, visok udjel “neformalne“ ekonomije, korupcija, zastarjela tehnologija.
Sve ove negativnosti destimuliraju nove investicije, smanjujući time konkurentnost ekonomije, rezultirajući visokim vanjskotrgovinskim deficitom, visokom stopom nezaposlenosti i čitavim nizom drugih negativnih ekonomskih pojava.
Povećanje investicija, podjednako domaćeg i inostranog kapitala, može se postići eliminacijom određenih prepreka kao što složen i zamršen porezni sistem, visok stepen birokratiziranosti procedura od osnivanja preduzeća, u toku poslovanja, pa sve do likvidacije i stečaja. Korupcija je također jedan od najvećih kočničara, posebno kad je riječ o ozbiljnim stranim investitorima.
Efikasniji zakon
Novi Zakon o privrednim društvima, koji je već stupio na snagu, kao i izmjene zakona o izravnim stranim ulaganjima bi trebali u dobroj mjeri poboljšati investicijsku klimu, te je za očekivati da će u tekućoj godini doći do preokreta negativnog trenda inostranih investicija.
Što se tiče Zakona o politici izravnih stranih ulaganja u BiH i Zakona o stranim ulaganjima FBiH, može se reći da ovi propisi u potpunosti jamče inostranim investitorima ista prava kao i domaćim, uz dodatne carinske i porezne povlastice, te nesmetan transfer ostvarene dobiti, kao i garanciju da se tretman stranih ulagača neće drugim zakonima derogirati.
Naime, prema službenim podacima, inostrana strana ulaganja u 2011. godini su iznosila 357 miliona eura, u 2012. 307 miliona, u 2013. 228 miliona, u 2014. 378 miliona i u toku prvih šest mjeseci 2015. godine 160 miliona eura.
Za očekivati je da će veliki infrastrukturni projekti u energetskoj oblasti, infrastrukturi i najavljena privatizacija nekih državnih preduzeća, posebno u Federaciji BiH, rezultirati značajnim svotama inostranih stranih ulaganja u naredne tri godine, tako da nije nerealno očekivati iznose približne onima u 2007. godini kad su strana ulaganja u BIH iznosila 1,3 milijarde eura.
Efikasniji zakon o stečaju bi također trebao doprinijeti poboljšanju poslovne klime, jer trenutno u FBiH postoji ogroman broj nelikvidnih, te insolventnih preduzeća koja zbog loših rješenja prema postojećem stečajnom zakonu nemaju šansu biti restrukturirana, a također niti brzo likvidirana. Prema Vladinom akcijskom planu, novi zakon o stečajevima, koji bi podrazumijevao i institut predstečajne nagodbe, mogao bi biti izglasan i objavljen do polovice 2016. godine.
Pojednostavljenje registracije privrednih društava je jedna od mjera koja zauzima visoko mjesto na ljestvici prioriteta, kao i osnivanje privrednih sudova, jer sadašnja rješenja jako usporavaju i registraciju kompanija i trgovačke sporove zbog pretrpanosti brojnim predmetima općinskih i kantonalnih sudova. Po sadašnjim propisima vrijeme potrebno za registraciju tvrtke, što podrazumijeva vrijeme od donošenja osnivačkog akta do početka rada, u Federaciji iznosi i do mjesec i po, ovisno o mjestu sjedišta. Primjera radi, u Londonu se tvrtka može osnovati i početi s radom u toku jednog dana, i sva potrebna dokumentacija nadležnim tijelima se dostavlja elektronski.
Smanjenje fiskalnih opterećenja na plaće, koje je predviđeno implementacijom Agende, također je jedna od najznačajnijih mjera, ako ne i najznačajnija jer sadašnje opterećenje od 72 posto na neto plaće je među najvišima u Evropi, što djeluje jako demotivirajuće, bez obzira na to što smo cjenovno konkurentni kad je riječ o troškovima rada. Planira se oporezovati sva do sada neoporeziva primanja iz radnog odnosa, i tako stvoriti prostor za smanjenje doprinosa. Ova mjera je očekivana u prvoj polovici 2016. godine.
Važno je napomenuti da je i Zakon o radu koji je usvojen, ali je zakomplicirana njegova primjena recentnom presudom Ustavnog suda, također sastavni dio Agende, a rezultat njegove primjene bi trebalo biti fleksibilnije tržište rada što bi doprinijelo lakšem zapošljavanju.
Penzioni fond
Kad je o zapošljavanju riječ, može se slobodno reći da kratkoročno najpozitivniji i za građane i kompanije trenutno opipljiv efekt Agende jeste program Vlade FBiH o stimuliranju zapošljavanja kroz finansiranje i subvencioniranje zapošljavanja nezaposlenih osoba. Primjena tog programa je već započela preko Federalnog zavoda za zapošljavanje i prema zadnjim informacijama vlada ogroman interes poslodavaca da se uključe i iskoriste poticaje, te će tako u vrlo kratkom roku doći do povećanja zaposlenosti u realnom sektoru.
Paralelno s tom mjerom, Agenda podrazumijeva i moratorij na zapošljavanje u javnome sektoru, što će, ako se ispoštuje, vrlo brzo kroz smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru prirodnim odljevom u penziju te kroz povećanje zaposlenosti u realnom sektoru, doprinijeti boljem omjeru zaposlenih u korist realnog sektora. Taj omjer je trenutno vrlo nepovoljan po realni sektor. Moratorij će također biti snažna mjera fiskalne konsolidacije proračuna na svim razinama jer će se smanjiti troškovi zaposlenih koji se isplaćuju iz proračuna.
Predviđena reforma penzionog sistema doprinijet će transparentnijem sistemu penzija, koje će biti vezane za radni staž i uplate osiguranja, a planirano je i uvođenje dobrovoljnih penzionih fondova čime se postupno prelazi na unutargeneracijski sistem penzija, jer dosadašnji sistem temeljen na međugeneracijskoj solidarnosti vrlo brzo će postati neodrživ.
Donošenje novog zakona o koncesijama, te potpuno novog zakona i pojma u BiH, a to je Zakon o javno-privatnom partnerstvu, će imati za posljedicu lakše pronalaženje investitora u velike infrastrukturne i energetske projekte.
Značajno je u sklopu Reforme još spomenuti i usklađivanje obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada kako bi se što brže formirala efikasna i obučena radna snaga za domaću ekonomiju. U ovoj aktivnosti i privredne komore na svima razinama mogu dati veliki doprinos, jer im je upravo ova aktivnost propisana kao jedan od važnijih ciljeva rada.
Konačno kao zaključak, možemo reći da je Reformska agenda minimum promjena postojećeg stanja u zemlji koji se mora provesti kako bi se investicijski i uopće poslovni ambijent poboljšao, te kao rezultat toga povećale investicije, zapošljavanje, izvoz, domaća potrošnja i općenito stvorile pretpostavke za ekonomsko blagostanje i bolji standard stanovništva.
Da bi se brže promijenilo poslovno okruženje sigurno su bile potrebne mnogo radikalnije promjene i hrabrije mjere, ne samo spomenutih propisa, već, usuđujemo se reći, i racionalizacija ustavnog uređenja države. Međutim imamo li u vidu svu složenost društva na teritoriji BiH možemo biti zadovoljni i ako se mjere iz Reformske agende dosljedno i na vrijeme primijene. Rezultate koji će biti pozitivni ćemo sasvim sigurno uživati kao plodove u budućem razdoblju. Ukoliko se u primjeni podbaci, možemo smatrati da smo prokockali jednu od zadnjih šansi koju su nam pružile zapadne zemlje i međunarodne finansijske institucije, te se nadati samo još gorim makroekonomskim pokazateljima i lošijem standardu. Nadajmo se da u glavama naših vlasti ima dovoljno razuma da se to ne dogodi.
(Faktor.ba)
Piše: Dr.sc. Marko Šantić, potpredsjednik Privredno-ekonomske Komore FBiH
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
