Grad Zenica, u vremenu od 1919. do 1935. godine, nije doživljavao bitnije promjene, da bi u periodu od 1936. god. pa do kraja ovog perioda 1941.god. bila provedena druga faza indrustrijalizacije koja se nije znatnije odrazila na razvitak grada kao u prvoj fazi (u austro-ugarskom periodu). Privreda Zenice, kao i BiH, prolazila je kroz period stagniranja i oporavljanja nakon prvog svjetskog rata i kroz sve teškoće svjetske krize, tridesetih godina. Od 1935. do 1940. godine, došlo je do nagle izgradnje Željezare u Zenici, koja je postala najveće preduzeće u državi, što je povećalo i broj zaposlenih u njoj na preko 4.000 radnika, 1939. godine.
Pored ove novine u Željezari, u Zenici je, između dva rata izgrađena nova Termocentrala 1932. godine, a radila je i privatna livnica željeza “Werosta”, koja je imala livnicu u Kaznioni. Tu je i štamparija Jevreja Vaisa, u glavnoj ulici kasabe, te parni mlin Jevreja Atijasa, izgrađen 1926. pored ulaza u Željezaru.
Tokom ovog perioda, u zeničkoj čaršiji nije bilo značajnijih promjena. Zanatsko-trgovački obrt je ostao tradicionalan, povećavao se broj radnji smještenih dalje od glavne ulice. Kako je Zenica postajala i centar sreza, u administrativnom pogledu, i kako se u njoj profesionalna struktura mijenjala u pogledu povećanja zaposlenih radnika u industriji, dolazilo je i do pojačane dnevne migracije na relaciji selo-grad i jačanje veza između sela i grada, čime je porastao i značaj ove čaršije. U njoj su egzistirali brojni zanatsko-trgovački dućani orijentalno-bosanskog tipa: zanatlije, trgovci, kafedžije i mnogi drugi.
Iz prvog svjetskog rata Zenica je izašla sa smanjenim brojem stanovništva. Naime, do pred rat imala je 8000 stanovnika, da bi iz rata izašla sa smanjenim brojem od oko 7200. Glavni zrok je bio ratni vihor i velika kolera koja je zadesila Zenicu 1917-1918. Godine. Broj od 8.000 stanovnika Zenica je dostigla tek 10 godina kasnije. Pred drugi svjetski rat imala je 12.000 stanovnika.
Zenica je u ovom periodu dobila oko 500 novih zgrada stambenog karaktera, na slobodnim prostorima grada. U dijelu kasabskog naselja vršena je zamjena dotrajalih kuća, a izgrađeno je i nešto novih, dok je u radničkom dijelu grada vršena izgradnja, uglavnom za potrebe Željezare i Rudnika. Od javnih objekata izgrađen je hotel „Balkan“, 1930. god. „Kasina“ 1938. i „Sokolski dom“. Obnovljena je zgrada Medrese, zatim „Građanska mješovita škola“ 1928., te osnovna škola na Sejmenu 1938. Otvoreni su i bioskopi “Helios” i “Jadran”.
U administrativnom smislu, Zenica je bila sjedište opštine i sreza, a tu je i građanski i šerijatski sud, zatim katastar i gruntovnica.
Proširena je i vodovodna mreža, izgrađena 1910. kao i rezervoar Ričice…
Autor: Ibrahim Emić
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
