Potencijali zdravstvenog turizma- Strani gosti koji dolaze iz zdravstvenih, rekreativnih ili estetskih razloga, pored kvaliteta usluga, kao razlog dolaska navode i cijene koje su i s prijevozom do Bosne znatno niže nego u njihovim državama.
Iako je tek mart i nije vrhunac sezone, u lječilištu “Reumal” Fojnica dočekalo nas je iznenađenje: parking pun automobila, mnogi sa stranim tablicama, a u hotelu vrvi od gostiju. Jedni zbog prevencije, drugi zbog problema s reumom, treći zbog neuroloških oboljenja i posttraumatskih stanja, svi žure da ne propuste popodnevne vježbe. U jednoj od sala za terapije sreli smo Fehima Selimovića iz Zenice. Godinama ima probleme s ramenom i skočnim zglobom.
“Radim onako kako me treniraju”, kroz šalu će Fehim, a vježbe mu, kaže, mnogo pomažu. Jedan je od gostiju i Nikola Vincetić iz Sarajeva.
Zbog problema s kičmom već je deset dana u banjskom lječilištu u Fojnici.
“Ima pomaka, zadovoljan sam. Terapeuti su izvrsni, a dobri su i hrana i posluga”, ističe Nikola. Neki u “Reumal” dolaze u vlastitom aranžmanu, a neki na osnovu uputnice ljekara. Uprava “Reumala” želi da gostiju bude još više, pa je zato obnovljen veći dio objekta, a dio plana jeste i izgradnja novog zatvorenog bazena.
Kažu nam da će investicijom vrijednom 5 miliona KM poboljšati kvalitet usluga i privući nove goste. Onima koji ne žele koristiti zdravstvene programe, a žele kvalitetno provoditi vrijeme, “Reumal” nudi moderno opremljeni wellness i spa‑centar i vanjski bazen.
Mersida Bureković, voditeljica marketinga “Reumala”, kaže da su kapaciteti u obama objektima (hotelu i bolnici) od 520 mjesta popunjeni, i to s dugom listom čekanja: “U 2015. godini ostvareno je za oko 3.000 noćenja više u odnosu na prethodnu. Prosječna je dužina boravka deset dana, a gosti su u 85 posto slučajeva domaći. Strani gosti većinom su iz Hrvatske, Slovenije, Libije, Kuvajta, Njemačke, Danske, Holandije i Švedske, a u ljetnom periodu dolazi i naša dijaspora.”
Libijci liječe rane u Fojnici
Nedaleko od objekta “Reumal”, u jednom od lokalnih ugostiteljskih objekata u centru Fojnice, Arapi, uglavnom u invalidskim kolicima, piju popodnevnu kahvu i razgovaraju s lokalnim stanovništvom na bosanskom jeziku. Saznajemo da je riječ o Libijcima koji zbog rata u njihovoj zemlji dolaze na liječenje u Bosnu i Hercegovinu. Mersida Bureković podsjeća da je već 2012. godine 50 Libijaca stiglo na liječenje u “Reumal”.
“Narednih se godina taj broj povećavao. Njihov je boravak mnogo duži u odnosu na ostale goste i kreće se od tri mjeseca do dvije godine. Zato mnogi nauče bosanski jezik, što znatno olakšava komunikaciju, ali i njihovu adaptaciju na našu sredinu”, pojasnila je Bureković.
Mnogi Libijci imaju teške povrede, paraplegije i vezani su za ortopedska pomagala. Grupi od 25 Libijaca, koliko ih je trenutno u ovom lječilištu, pomaže njihov zemljak Mustafa.
“To su bolesni ljudi, a zbog situacije u Libiji i činjenice da možda neće nikad prohodati, imaju i psihičkih problema”, kaže nam Mustafa.
Ističe da su bitna i od velike pomoći ratna iskustva fojničkih terapeuta i doktora jer, pored njihove stručnosti i vještina, znaju kako se postaviti prema ovoj vrsti pacijenata. Zahvaljujući sporazumu o liječenju Libijaca u “Reumalu”, zaposleno je mnogo novog osoblja.
“U Fojnici postoji stručna škola za medicinske tehničare i fizioterapeute. Mnogi su od njih nekad otišli u Libiju radi zaposlenja, jer se tada tražio veliki broj medicinskog osoblja. Početkom rata se većina njih vratila u Fojnicu. Mi smo to iskoristili i zaposlili ih. Oni znaju arapski, njihovu kulturu i običaje”, naglašava Bureković.
Banjskih lječilišta, poput ovog u Fojnici, u Bosni i Hercegovini ima na desetke. Rehabilitacijski i lječilišni turizam smatraju se jednim od osnovnih potencijala za razvoj zdravstvenog turizma u našoj zemlji, a većina banja bilježi rast u broju posjeta. Strani gosti koji dolaze iz zdravstvenih, rekreativnih ili drugih razloga, pored kvaliteta rehabilitacijskih usluga, kao razlog dolaska navode i cijene koje su i s prijevozom do Bosne znatno niže nego u njihovim državama. U “Reumalu” jedan dan fizikalne rehabilitacije košta 76 KM, a u cijenu su uključeni smještaj, puni pansion, pregled ljekara i četiri dnevne terapije.
“U Hrvatskoj za te pare imate samo noćenje s doručkom. To je razlog što smo mi tako brzo otvorili tržište Slovenije i Hrvatske. Samo iz Slovenije nam dođe do 20 grupa po 50 ljudi na deset dana. Većina ih spoji ugodno s korisnim. Obiđu Bosnu, posjete stomatologa ili urade neku od dijagnostičkih procedura”, kaže Mersida Bureković.
Za ljepši osmijeh put do Bosne prava sitnica
Značajnu ulogu za razvoj zdravstvenog turizma igraju i prirodni resursi fojničkog kraja i netaknuta priroda u kojoj posjetioci žele uživati. Nezaobilazna mjesta koja svaki fojnički gost posjeti jesu Prokoško jezero i muzej Franjevačkog samostana, slapovi Kozice, skijalište Brusnica i tekija u Vukeljićima. Nerijetko strani posjetioci obilaze i druge bh. gradove.
Ima i onih koji u Fojnicu dolaze po “hollywoodski osmijeh”. Među zubnim tehničarima u Sarajevu čuli smo priču kako njihove kolege u Fojnici stranim gostima “Reumala” prave duple proteze, jer im je u Bosni kvalitetno a jeftino, “pa naprave duplu, za svaki slučaj”.
Kako bismo provjerili tu informaciju, svratili smo u stomatološku ordinaciju dr. Suzane Lovrić, specijaliste oralne hirurgije. Kaže nam da, naprimjer, Slovenci koji dolaze u Fojnicu ostaju prekratko pa se za to vrijeme ne mogu uraditi opsežni zahvati iz oblasti protetike, koja donosi najveću dobit. Od osnivanja ordinacije, Lovrić je ponudila svoje usluge gostima hotela “Reumal”, i to tako da im se pokloni vaučer za besplatan stomatološki pregled i konsultacije.
“Određen broj njih dolazio je i kasnije ciljano po druge usluge, a sad već imam elektronsku prepisku s vodičima puta iz Slovenije i oni se najavljuju nekoliko tjedana ranije, čak e‑mailom šalju RTG snimke, pa prepiskom dogovaramo i plan terapije”, priča dr. Lovrić.
Ona smatra da bi razvoj dentalnog turizma mogao unaprijediti kvalitetu života građana BiH: “Čak i ona mjesta koja nemaju termalnu, radioaktivnu vodu, nemaju jedan od najstarijih franjevačkih samostana, nemaju ledničko jezero ili dvije tekije, mogu ponuditi jednodnevne izlete do atraktivnih lokacija poput Travnika, Jajca, Mostara, Međugorja i sl. Zainteresirani bi mogli između takvih izleta uraditi dijagnostiku ili dobiti stomatološku uslugu. Inicijativa jeste, prije svega, na samim liječnicima.
Međutim, mi smo ograničeni pravilima oglašavanja koja propisuje Stomatološka komora, a koja bi trebalo revidirati zbog novih trendova. Drugi čimbenik koji bi nama bio od velike koristi jesu turističke zajednice i hotelski kapaciteti koji bi trebali i sami tragati za takvom vrstom suradnje i time širiti svoju ponudu.”
Lovrić kaže da za razvoj dentalnog turizma imamo kvalitetan kadar, a usluge su mnogo jeftinije nego u Hrvatskoj, Sloveniji, a pogotovo od usluga u drugim zemljama EU.
“Materijali koje mi koristimo jednako plaćamo kao i moje kolege u Njemačkoj. Međutim, cijena mog rada proporcionalna je standardu države u kojoj živim, tako da pacijent dobije isti kvalitet po znatno nižoj cijeni”, tvrdi Lovrić i dodaje da je drugi faktor vrijeme, jer se u zemljama EU dugo čeka na termin za pregled i stomatološku uslugu.
“U malom mjestu poput Fojnice, s urušenom ekonomijom, sretni ste i vi kad možete nekoga iz Slovenije primiti odmah, isti dan. A oni su time posebno oduševljeni”, kaže Suzana Lovrić.
Smatra da u maloj čaršiji i nije potrebna reklama kad se radi posvećeno, korektno i s ljubavlju.
“Međutim, za one koji žele plivati u vodama dentalnog turizma, treba puno više. Od koketiranja s novim tehnologijama, preko nametanja u medijima koji ponekad od stomatologije uzimaju medicinsko i znanstveno, a nude kozmetičko i konzumerističko, do čiste trgovine”, tvrdi dr. Lovrić i dodaje da ona podržava dentalni turizam, “ali pošteno i gostoprimljivo, na naš bosanski način”.
Baklavu i krompir – from Fojnica with love
Zdravstveni turizam jedan je od najstarijih specifičnih oblika turističke djelatnosti. Posljednjih se godina u svijetu ova privredna grana ubrzano razvija, donosi investicije, nova radna mjesta i razvoj medicinskih usluga.
Od gostiju koji dolaze radi rehabilitacije i rekreacije većina u Fojnici ima neke koristi: od vlasnika velikih investicijskih projekata, poput apartmanskog naselja i turističkog, sportsko-zabavnog kompleksa “Aquareumal”, do mlade Ševale Tutnjević, koja pokraj “Reumala”, u jednoj od triju drvenih kućica, prodaje domaće proizvode. Ševala gostima “Reumala” nudi prirodne i organske proizvode fojničkog kraja i od toga se izdržava njena cijela porodica.
Kaže nam da su najbolji kupci Sarajlije, Tuzlaci i bosanskohercegovačka dijaspora. Mersida Bureković dodaje da gosti “Reumala” znaju iz Fojnice otići sa stotinama kilograma krompira, borovnice, kupusa, brusnice, prokoškog sira i suhog mesa ako im se ponudi i prezentira na ispravan način. Priča nam da je grupa Slovenaca naručila čak 500 kilograma baklave “za ponijeti”, nakon čega je u Fojnici uslijedila nestašica oraha.
Za Fojnicu se s razlogom može reći da predstavlja uspješnu priču o razvoju zdravstvenog turizma u BiH. S potencijalom kojeg niko ne poriče, sugovornike Stava pitali smo može li Bosna i Hercegovina biti konkurentna na svjetskom tržištu zdravstvenog turizma. Minet Mušić, vlasnik firme “Balkan Medical Travel”, kompanije koja se profesionalno bavi medicinskim turizmom, kaže da je to potencijal vrijedan milione eura kojeg BiH treba prepoznati.
O značaju ovog sektora najbolje nam govori podatak da je više od 50 zemalja svijeta uvrstilo zdravstveni turizam u nacionalnu industriju. Mušić treću godinu zaredom organizira i regionalnu konferenciju zdravstva “Balkan Health Forum” radi podizanja svijesti o mogućnostima i potencijalima zdravstvenog turizma u cijeloj regiji, a posebno u segmentu rehabilitacije, dentalnih usluga i plastične hirurgije.
“Snaga naše regija ogleda se u ova tri sektora. Imamo ogromnu dijasporu koja je u potrazi za jeftinijim zdravstvenim uslugama. Posebno ističem važnost suradnje institucija iz regije i klasterizacije, ujedinjenja sektora, kako bismo mogli biti konkurentni na svjetskom nivou. Zdravstveni turizam posebno privlači strane investitore, a razvoj ovog sektora uveliko će doprinijeti razvoju lokalnih ekonomija regije”, ističe Mušić.
Investitori zainteresirani
Jasmina Halilović, glasnogovornica Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA), kaže da Agencija u svojoj bazi ima sedam investicionih projekata iz oblasti zdravstveno‑banjskog turizma. Halilović ističe da se na osnovu upita koji dobivaju od investitora može reći da postoji interes za bh. zdravstveni turizam.
“Osim rekonstrukcije i izgradnje kapaciteta u Tesliću, Fojnici i na Ilidži, ostala su termalna izvorišta malo ili nikako iskorištena. Za postojeća banjska lječilišta potrebno je promoviranje uz osiguranje sadržaja koji mogu odgovoriti zahtjevima današnjih gostiju”, naglašava Halilović.
Spomenula je i projekt Jadranska mreža za zdravlje i vitalnost – AHVN. U proteklim trima godinama realizirali su ga Ekonomski fakultet u Sarajevu i Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA. U okviru projekta promovirane su mogućnosti pružanja zdravstvenih usluga na području jadranske regije.
“BiH bi mogla privući investitore u oblasti banjskog turizma na osnovu privatno-javnog partnerstva, što predstavlja mogućnost za brži razvoj ove privredne grane, a s tim automatski i zapošljavanje ljudi, obogaćivanje ponude i direktno poboljšanje atraktivnosti same banje”, kaže Halilović.
Trenutno se preko FIPA-e u sektoru zdravstvenog turizma realiziraju tri projekta: “Buroj Ozone” na području Trnova, REI Group iz Južne Koreje planira izgradnje centra za medicinski turizam i TLG d.o.o. Travnik planira izgradnju turističkog kompleksa na Vlašiću “Eco zone Korićani”.
(Kompletan tekst pročitajte u novom broju magazina STAV, koji je u prodaji)
faktor.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
