Zenički ugalj najbolji u Evropi, a rudnik pred zatvaranjem

„Na bazi ovog elaborata koji su uradila odgovorna i stručna lica u Rudniku mrkog uglja Zenica treba da se utvrdi konačna odluka po pitanju statusa tog rudnika u narednom periodu. Po svim pokazateljima elaborata realno je očekivati da se donese odluka o trajnom prekidu izvođenja rudarskih radova u Rudniku mrkog uglja u Zenici“, najavio je Husić.

Dodao je da bi to trebalo pratiti niz drugih odluka koje uključuju zbrinjavanje radnika.

Neki bi mogli u kakanjski ugljenokop

„Ukoliko se donese odluka o trajnom prekidu izvođenja radova u Rudniku mrkog uglja Zenica, potreban je određeni broj radnika da obavlja poslove u toj fazi. Dio radnika bi mogao preći u druge rudnike u sastavu Koncerna, kojima nedostaju radnici. Kakanj je već iskazao potrebu za angažmanom radnika“, rekao je Husić.

Poručio je da će se sindikat boriti da radnici budu zbrinuti po uzoru na prvu fazu reorganizacije i restrukturiranja Rudnika mrkog uglja Zenica koja je završena sredinom februara, a podrazumijevala je smanjenje broja zaposlenih. Penzionisanjem radnika koji su ispunili uslove te isplatom stimulativnih otpremnina sa onima koji su potpisali sporazumni raskid ugovora te otpremnina onima koji su proglašeni viškom, broj radnika je smanjen za 199.

„Kolege iz Zenice, znajući u kakvim uslovima rade u jami ‘Raspotočje’, svjesni su situacije  da je gotovo nemoguće raditi u takvim uslovima u jednoj takvoj sredini. Nastupili smo prema Ministarstvu energije, rudarstva i industrije, Upravi Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH i Upravi Rudnika mrkog uglja Zenica, da se treba uraditi analiza u cilju donošenja rješenja o budućnosti rudnika. Da li je to neka sveobuhvatnija reorganizacija i restrukturiranje kroz optimalizaciju brojnog stanja ili na bazi tog elaborata utvrđivanje odluke o prekidu izvođenja rudarskih radova. Naravno, uz ispunjenje svih obaveza prema radnicima, počevši od isplate plata, do uplate doprinosa i isplate otpremnina“.

Bez odgovora nadležnih

Pokušali smo dobiti stav svih strana vezano za urađeni Elaborat o tehno-ekonomskim pokazateljima Rudnika mrkog uglja Zenica. Međutim, niko iz Uprave Elektroprivrede BiH, Menadžmenta Zeničkog rudnika niti iz Sindikata Rudnika mrkog uglja Zenica, nije bio spreman govoriti o ovome dok se ne donese konačna odluka. Neki se i nisu javljali dva dana na telefon, a neki su se opet pozivali na to kako nemaju dozvolu za davanje izjava.

Resorni federalni ministar Vedran Lakić je 27. marta izjavio da „razumiju rudare u Zenici“, da će pokušati da im dvije zaostale plate budu na računima u najkraćem mogućem periodu, te kako će u narednih 15 dana biti obavljena sveobuhvatna analiza Elaborata o tehno-ekonomskim pokazateljima Rudnika mrkog uglja Zenica.

Sindikalist Husić je potvrdio da je sređena gotovo sva papirologija o zaostalim platama za januar i februar te kako vjeruje da će ih zenički rudari dobiti do kraja sedmice. Rok za sveobuhvatnu analizu elaborata i odluku o statusu zeničkog ugljenokopa ističe sredinom naredne sedmice.

Zenički ugalj među najboljim u Evropi

Ćamil Zaimović, nekadašnji je federalni rudarski inspektor i bivši direktor Rudnika mrkog uglja Breza, trenutno u penziji.

„Zenički je među najboljim ugljem u Evropi. Zatvaranje ili konzerviranje, treba dobro promisliti. Možda je bolje privremeno konzervirati bitne prostorije, a neutralne zatvoriti. Smatram da bi bila greška zatvoriti rudnik jer bi se trebala ogromna sredstva uložiti kod zatvaranja rudnika. Ugalj će uvijek biti strateški proizvod. I kad budemo imali i solarnu i atomsku energiju, ugalj će biti tražen“, naglasio je Zaimović.

Ustvrdio je i da bosanskohercegovački rudnici imaju velike rezerve uglja, a da se onaj kvalitetniji s manje sumpora, nalazi na većim dubinama.

„Možda će neko privatno doći sa željom da otvori ugljenokope. Neko koga interesuju manji kapaciteti. To se moglo učiniti sa jamom ‘Stranjani’ Rudnika mrkog uglja Zenica koja je zatvorena prije nekoliko godina. Mogli su ponuditi privatnicima i tako naći nekog ko bi uložio novac i bavio se eksploatacijom uglja. Zaposlio bi manji broj ljudi, možda radio jednu ili dvije smjene. Bolje je to nego ostaviti sve i eventualno napraviti potencijalno ekološku katastrofu. Da bi sanirali i zatvorili jamu treba više novca nego za  otvaranje novog rudnika. U ‘Raspotočju’ ima potopljene opreme vrijedne desetine miliona konvertibilnih maraka, uloženog materijala u prostorije, ventilatora, kompresora… Treba vidjeti šta uraditi sa tom opremom“, poručio je Zaimović.

Ostali rudnici Koncerna stabilni

U sedam rudnika u sastavu JP Elektroprivreda BiH – Rudnik „Kreka“ Tuzla, Rudnik mrkog uglja Kakanj, Rudnik mrkog uglja Breza, Rudnik mrkog uglja Đurđevik, Rudnik mrkog uglja „Abid Lolić“ Bila i Rudnik uglja „Gračanica“ Gornji Vakuf – zaposleno je gotovo 5.120 radnika. Od tog broja u Zenici je 615 zaposlenih.

U ostalih šest rudnika Koncerna stanje je daleko bolje. Povećana je proizvodnja u proteklim mjesecima.

„Mart je završen. U Kreki je ostvaren rezultat od preko 125.000 tona uglja, što je, mislim, na mjesečnom nivou rekordan proizvodni rezultat u prethodne tri godine. Imamo stabilnost u ovim rudnicima koji garantuje potpunu primjenu kolektivnog ugovora u tih šest rudnika u sastavu Koncerna kad je u pitanju mjesec mart. Prihvaćena je činjenica da se to pravo u punom kapacitetu potražuje na bazi realizacije proizvodnih rezultata u datim mjesecima u rudnicima. Vidimo i mi da je sve drugo utopija. Razmišljati da je moguće duži vremenski period egzistirati i raditi bez proizvodnih rezultata pokazao se najbolje na slučaju sa kojim se suočavamo, sa Rudnikom mrkog uglja Zenica“, zaključio je Husić.

Ustvrdio je i da je budućnost većine ugljenokopa u Bosni i Hercegovini neupitna do 2050. godine do kada se država obavezala da će izvršiti dekarbonizaciju energetike.

Zaposlenima u sedam rudnika uglja u sastavu Koncerna JP Elektroprivreda BiH na prošli Dan rudara, 21. decembra, obećali su veće plate i bolje uslove u kojim će ih zarađivati vlastitim radom, kopajući ćumur iz utrobe zemlje. Plate su veće uz primjenu novog kolektivnog ugovora za oblast rudarstva, a i proizvodi se više.