Mine ugrožavaju pola miliona ljudi- Minske nesreće u Bosni i Hercegovini više od dvije decenije nakon rata dešavaju se iz godine u godinu. U prvim mjesecima 2016. godine na području BiH dogodile su se dvije deminerske nesreće u kojima su smrtno stradala dvojica deminera, a dvojica su povrijeđena.
Više od pola miliona građana Bosne i Hercegovine i nakon više od 20 godina ugroženo je od mina, a deminiranje ide prilično sporo tako da bi BiH od mina mogla biti očišćena tek 2024. godine, potvrdio je za Anadolu Agency (AA) službenik u Sektoru za operacije Centra za uklanjanje mina u BiH (BH MAC) Goran Ždrale.
Nakon završetka ratnih dejstava, prva procjena o veličini sumnjive, opasne površine kada su u pitanju mine u BiH iznosila je 4.200 kilometara. Trenutno u sumnjivu površinu spada 1.145 kilometara, što iznosi oko 2,3 procenata u odnosu na ukupnu površinu BiH.
Očišćeno više od 3.000 kvadratnih kilometara
– Iz tih podataka se može zaključiti da je u ovom 20-godišnjem periodu urađen veliki posao gdje je očišćena sumnjiva površina od 3.050 kilometara – istakao je Ždrale.
U operacijama deminiranja do sada pronađeno je više od 60.000 protivpješadijskih mina, blizu 10.000 protivtenkovskih i velike količine eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata. Pretpostavlja se da se na trenutnoj površini sumnjive površine, na 1.145 kilometara, nalazi još 84.000 mina.
Nakon završetka rata i početkom programa protivminskog djelovanja u BiH, fokus je bio na rješavanju minske situacije u urbanim mjestima gdje je velika koncentracija stanovništva.
– U tome se zaista i uspjelo. Ono što je sada u fokusu jesu uglavnom nepristupačni tereni, u stručnoj terminologiji zvana treća kategorija od ukupne sumnjive površine gdje više od 60 posto ima status namjene kao šumsko zemljište, a oko 25 posto poljoprivreda. Zatim, do 15 posto se može reći da su to lokacije koje imaju svakodnevnu upotrebu – istakao je Ždrale.
Krajem 2015. godine rađena je procjena ugroženosti stanovništva na osnovu koje je, prema nezvaničnim podacima popisa iz 2013. godine, ugroženo više od pola miliona stanovnika BiH.
– Dobili smo podatke da mi imamo 1.398 ugroženih zajednica, od čega 111 visokougroženih, a u kojima živi oko 545.000 ljudi. Znači, još oko 15 posto ljudi je u direktnoj opasnosti kada je taj segment u pitanju – pojasnio je Ždrale.
Javnosti je poznato da su opštine sa najviše visokougroženih zajednica u BiH svakako Velika Kladuša, Sanski Most, Zavidovići, Doboj, Petrovo, Teslić, Maglaj, Usora, Travnik kada je u pitanju kasetna municija kao i Ribnik, Gornji Vakuf, Uskoplje, Olovo.
Proljeće kao i svake godine do sada donosi nove probleme, smrtne slučaje ali i ranjavanja.
– Nažalost, i ova godina je počela neslavno kada su u pitanju žrtve mina. Imamo registrovane dvije deminerske nesreće gdje su dva deminera smrtno stradala, a dva povrijeđena. Nadamo se da će u nastavku ove kalendarske godine svijest i deminera i građana biti na još većem nivou – istakao je Ždrale, dodavši da oni jedino još mogu da pojačaju upozorenja kada su u pitanju mine.
U 2015. godini bila je jedna minska nesreća gdje je poginula jedna osoba. Riječ je o stočaru na planini Raduši na području opštine Gornji Vakuf-Uskoplje.
– Prethodnih godina je u prosjeku bilo godišnje oko 15 žrtava i uglavnom u kasno proljeće i ranoj jeseni. Naime, kada je povećana aktivnost odnosno frekvencija stanovništva u sumnjivim i opasnim površinama koje su označene ali usljed egzistencijalnih potreba, prikupljanja sekundarnih sirovina, nelegalnog izvlačenja šume imali smo oko 15 žrtava godišnje – naglasio je Ždrale.
U poslijeratnim godinama, od 1996. do danas, od posljedica mina i drugih zaostalih eksplozivnih sredstava stradalo 1.739 osoba, od čega 606 smrtno.
– Kada su u pitanju demineri, po našoj evidenciji imamo 120 stradalih od čega 49 smrtno – pojasnio je Ždrale.
Deminiranje samo po sebi predstavlja veoma spor i skup proces. Ždrale je naglasio da to nije samo odlika BiH nego i svih zemalja svijeta.
– Rezultati su ostvareni u skladu sa dostupnosti finansijskih sredstava. Mi smo krajem 2015. godine uradili analizu do sada urađenog kada je u pitanju implementacija Strategije 2009.-2019. godina. Pokazano je da se, u domenu redukcije sumnjive i opasne površine, svake godine oslobodi između 70 i 80 kilometara. U tim operacijama godišnje se pronađe se oko 2.000 protivpješadijskih i protivtenkovskih mina i oko 2.000 eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata – istakao je Ždrale.
Realizacija strategije kasni 3,5 godina
U periodu od 2002. do 2013. godina u BiH je u deminiranje uloženo oko 450 miliona konvertibilnih maraka (KM), a za završetak procesa potrebno je još 600 miliona.
Ždrale je napomenuo da je strategijom predviđeno da BiH od mina bude očišćena do 2019. godine, međutim, pretpostavka je da će deminiranje u BiH trajati i do 2024.
– Trenutno kasnimo, vremenski rečeno, 3,5 godine sa realizacijom Strategije. BiH nema poseban budžet za protivminsko djelovanje kao Hrvatska koja godišnjim budžetom izdvaja samo za deminiranje određena sredstva što pospješuje i ubrzava proces – pojasnio je Ždrale.
U BiH djeluje oko 20 do 30 akreditovanih organizacija koje direktno rade operacije humanitarnog deminiranja. Dakle, na terenu se nalazi oko 1.000 deminera. Iz BHMAC-a su još jednom uputili apel građanima da poštuju oznake s kojima su označena minska polja, da se ne dovode u direktnu opasnost i na taj način sebi sačuvaju život.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
