Rudnici godinama prodaju ugalj Elektroprivredi Bosne i Hercegovine po cijenama nižim od tržišnih, što je dovelo do velikih poslovnih gubitaka. Iako je u 2024. godini proizvodnja u šest rudnika u sastavu Koncerna povećana za oko 150.000 tona u odnosu na prethodnu godinu, rudari se i dalje suočavaju s ozbiljnim problemima.
Najveći izazov ostaje niska cijena uglja, koji se isporučuje termoelektranama Tuzla i Kakanj. Ta cijena, koja ne pokriva ni proizvodne troškove, prijeti dugoročnoj održivosti rudnika i stabilnosti energetskog sektora u Bosni i Hercegovini.
Porezi i putarine
Sinan Husić, predsjednik Sindikata radnika rudnika uglja u Federaciji BiH, ističe da je situacija s niskim cijenama uglja postala dugoročni problem za rudnike. On navodi da sindikati godinama ukazuju na to, ali da problem nije riješen. Sindikati stoga zahtijevaju hitnu reviziju cijena “kako bi se osigurala održivost rudnika i stabilnost energetskog sektora”.
Pored toga, situacija se dodatno komplikuje odlukama nadležnih federalnih institucija koje određuju cijene uglja za termoelektrane. Prema najnovijim podacima, cijena uglja je povećana sa 5,71 KM/GJ na 7,81 KM/GJ (2,92 na 3,99 EUR/GJ), što predstavlja rast od oko 35 posto. Međutim, uzimajući u obzir prethodne godine, stvarno povećanje cijene uglja je mnogo niže, što dovodi do dodatnih problema za rudnike, jer su i dalje podložni inspekcijskim nadzorima koji traže dodatne porezne obaveze.
Zijad Lačić, predsjednik Samostalnog sindikata rudara u Federaciji BiH, kaže da “godinama ovo traje”, te da su predstavnici dva granska sindikata krenuli u borbu da se to promijeni. Poslali su zahtjev za preispitivanje odluke o davanju saglasnosti na cijene uglja za termoelektrane prema federalnom premijeru Nerminu Nikšiću i resornom ministru energije, rudarstva i industrije Vedranu Lakiću.
“Naš zadatak je da se borimo za opstanak rudnika, za radnike, za radna mjesta. Rudnici ne posluju dobro. Ima dosta stvari koje prave probleme, počev od same cijene koja je formirana za isporuku termoelektranama. Po toni 20 konvertibilnih maraka (10,23 eura) su veći troškovi proizvodnje od toga koliko dobijemo kad je prodamo elektrani. Kad moramo platiti porez na dodatnu vrijednost (PDV) onda se formira po tržišnoj cijeni, i dodatno plaćaju rudnici PDV pa čak i porez na dobit, što je nekorektno”, tvrdi Lačić.
Stabilnost rudnika nije važna samo za same rudare, već i za širi energetski sektor. Prema podacima, čak 75 posto proizvedene električne energije u BiH u prvih deset mjeseci 2024. godine poteklo je iz termoelektrana. Ako se ne osiguraju stabilni uvjeti za proizvodnju uglja, sindikalci kažu da bi moglo doći do ozbiljnih problema u snabdijevanju električnom energijom, što bi moglo imati ozbiljne posljedice po cijelu privredu.
“Mi Elektroprivredi želimo dobro, želimo najbolje. Pitanje je da li mogu poslovati bez rudnika. Borićemo se svim zakonskim sredstvima, razgovor i razumijevanje su osnov svega. Trebalo bi da svi ovom sektoru želimo dobro rudnicima, a rudarima posebno. Ne tražimo ništa da nam poklone, tražimo da budu fer, da se cijena uglja podigne i uredi zakon jednom za sva vremena za putarinu”, ističe Lačić.
Putarina za dampere
Ispričao je za nelogičnost vezanu za putarine za Rudnik mrkog uglja Banovići.
“Naftu koju nabavimo za dampere koji ne mogu izaći na javni put, za buldozer, odnosno za prateću mehanizaciju, plaćamo negdje oko 400.000 KM (204,520 eura) što je blizu 5 miliona KM (2,56 miliona eura). To su dva buldozera da nabavimo ili jedan damper… Svake godine treba da damo za nešto što ne koristimo. Imamo tender gdje mi vozila koja izlaze na javni saobraćaj opskrbljujemo naftom odnosno benzinom na pumpama: kap goriva se ne troši koje dobijemo za korištenje dampera u rudnicima na druga vozila. Uzimaju nam putarinu. Moraju se stvari poredati kako treba, moraju imati razumijevanja prema nama”, navodi Lačić.
Rudnik mrkog uglja “Banovići” koji nije u sastavu Koncerna odlučio je tražiti povećanje cijene za ugalj koji isporučuju termoelektranama Tuzla i Kakanj, ali i za rješavanje problema oko PDV-a koji plaćaju na račun niske cijene uglja i putarina. Saznajemo da ovaj rudnik ima stabilnu proizvodnju, da su u potpunosti ispoštovali ugovor prema Elektroprivredi, te da prodaju dio proizvedenog uglja drugim potrošačima po znatno većoj cijeni.
“Imamo isti problem kao i svi rudnici, a imamo najveći gubitak na putarinama jer trošimo nafte kao svi ostali zajedno. Za posljednje dvije godine izgubili smo na putarinama 9 – 9,50 miliona KM (4,60 – 4,86 miliona eura). I to za vozila, dampere, koji se voze po kopu, koji se ne registruju. Očekujemo da Vlada Federacije BiH donese uredbu, da ovo ispravi i vratiti novac rudnicima”, kaže Rasim Dostović, direktor Rudnika mrkog uglja “Banovići”.
Senad Sejdić, predsjednik Sindikata Rudnika “Kreka” Tuzla, kaže da u najvećem rudniku uglja u našoj zemlji očekuju uskoro prijem novih 154 radnika (zaposliće se 47 radnika u Pogon “Dubrave“, 50 radnika u Pogon “Šikulje“ u Lukavcu, 37 radnika u Pogon “Mramor“, 15 radnika na RJ “Održavanje“ u Šićkom Brodu i pet radnika u Poslovima na nivou Društva u Tuzli), što bi u konačnici trebalo donijeti još bolje rezultate.
Čelni ljudi dva granska sindikata u oblasti rudarstva tvrde da ovakve cijene uglja koji rudnici dostavljaju termoelektranama koji učestvuje u proizvodnji struje, mogu ugroziti dugoročnu stabilnost rudnika u Bosni i Hercegovini. Potrebna su, kažu, kvalitetna rješenja koja će uskladiti proizvodnu i prodajnu cijenu uglja, kako bi se osigurao opstanak rudnika i održivost energetskog sektora u BiH.
Kruh sa sedam kora
Predložili su Vladi Federacije BiH i resornom ministarstvu da donesu odluku oko cijene uglja za termoelektrane za 2025. godinu koja neće ići na štetu rudnika, da se približe proizvodna i prodajna cijenu uglja, kao i da sagledaju tržišne cijene industrijskog i komercijalnog uglja koje se uzimaju kao osnova za obračun poreza (PDV, porez na dobit).
Izraz Kruh sa sedam kora koristi se za svaki težak i mukotrpan posao. To se posebno odnosi na posao rudara koji iz utrobe zemlje vade ćumur. U Bosni i Hercegovini kopa se najčešće komornom metodom to jest ručno. Ko je silazio u jame bh. ugljenokopa, zna u kakvim uslovima ti ljudi rade. Namuče se da iskopaju svaku tonu uglja. Nadaju se da će svojim radom moći zarađivati plate. Nadaju se da će im određene stvari olakšati posao. Uskoro će i Dan rudara, 21. decembra. Do tada, kažu, očekuju reakciju nadležnih i iznalaženje nekih rješenja.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
