Protekla 2024. jedna je od boljih, kada je u pitanju broj urađenih transplantacija u Federaciji BiH.
Uporedili li se sa prethodnim godinama, jedino je u 2017. urađeno više presađivanja organa.
Prema podacima Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika u FBiH, prošle godine ukupno je urađeno 30 transplantacija, i to po jedno presađivanje jetre i srca te 28 transplantacija bubrega.
Zašto se ne rade transplantacije jetre
– Nakon što smo poslije 2017. promijenili zakone i računali da ćemo ići naprijed, broj transplantacija se samo smanjivao. Onda je došla pandemija koronavirusa i jedno vrijeme nismo imali transplantacija. Godine 2021. imali smo četiri, 2022. 10, godinu poslije 16, a prošle 30 što je skoro duplo više. Pored Univerzitskog kliničkog centra (UKC) Tuzla, koja presađivanje organa radi redovno, pridružio im se i Klinički centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS). Ono što bih istakao jeste da je prošle godine urađen gotovo isti broj transplantacija i sa živih i sa preminulih donora. Posebno bih naglasio revolucionarni korak koji je učinjen, a to je prva transplantacija srca u našoj zemlji koja je izvedena u KCUS-u – istakao je Tomislav Žuljević, predsjednik Udruženja.
Ono što nije dobro, kaže Žuljević, je što je i dalje Kantonalna bolnica u Zenici jedina donorska bolnica u FBiH čiji ljekari predano rade na spašavanju života ljudi.
– Puno je više potencijalnih kadaveričnih donora (presađivanje organa sa mrtvih donora) u UKC Tuzla i KCUS-u nego u Kantonalnoj bolnici u Zenici, ali nema pristanaka porodica preminulih. Ne znamo zbog čega se to dešava, ali bez kadaveričnih transplantacija nećemo moći daleko, a svima nam je cilj Eurotransplant – dodaje.
U FBiH je 13 transplant koordinatora. Skoro svaka bolnica u Federaciji ima transplant koordinatora, ali oči pacijenata uprte su u Sarajevo, Tuzlu i Zenicu. No čudno je, kaže Žuljević, da Sveučilišna klinička bolnica (SKB) Mostar nema nikakvog uspjeha kada je riječ o transplantacijama.
– Mislim da Sveučilišna klinička bolnica Mostar tokom 2025. treba poraditi na tome, ako ništa drugo zamijeniti transplant koordinatore. Udruženje se čak izborilo da oni koji, nakon razgovora sa porodicom preminulog, dobiju pozitivan ishod i ako dođe do transplantacije, dobiju i određenu naknadu za to. Međutim, ni to nije pomoglo. Dakle, ako transplant koordinatori u Sarajevu, Tuzli i Mostaru nisu imali uspjeha onda Federalno ministarstvo zdravstva i Centar za transplantacijsku medicinu moraju adekvatno reagirati – navodi Žuljević.
Problem je i što se ne rade transplantacije jetre. Od šest kadaveričnih donora u 2024, prema riječima Žuljevića, iskorištena je samo jedna jetra.
– Mogli smo spasiti još pet ljudi, a nismo. U KCUS-u se ne rade transplantacije jetre, to radi UKC Tuzla. U nekoliko navrata smo tokom prošle godine pokušali o tome razgovarati sa menadžmentom UKC Tuzla, ali mi je žao što moram reći da je ovo prva uprava te ustanove koja je ignorirala sve naše zahtjeve za razgovore. Željeli smo razgovarati i vidjeti da li su u pitanju tehnički ili kadrovski problemi, ali nismo uspjeli – kaže Žuljević.
Malo ih se prijavljuje na listu čekanja
Iako su u prošloj godini napravljeni određeni pomaci u broju urađenih transplantacijama, Žuljević ističe da je BiH i dalje daleko da postane članica Eurotransplanta.
– Trebamo imati 10 donora na milion stanovnika. Uzmimo da BiH ima tri miliona stanovnika, to znači da bismo tokom godine trebali imati 30 donora, što je otprilike 60 transplantacija. Od toga smo još daleko, ali smo na dobrom putu da to postignemo. Ključ su preminuli donori – napominje Žuljević.
Prema podacima Udruženja, trenutno na transplantaciju bubrega čeka 180 pacijenata dok je na listi za presađivanje jetre i srca 40, odnosno 25 osoba.
– To je živo tkivo i brojke se mijenjaju iz dana u dan. Još jednom bih istakao da je jako mali broj pacijenata na listi čekanja za transplantaciju bubrega, jer ako je blizu 2.000 pacijenata u FBiH na dijalizi, otprilike 500 njih bi trebalo biti na listi. Više je razloga, jedan je što voditelji dijaliznih centara na vrijeme ne upućuju pacijente na obradu. Ima i slučajeva da pacijent ne želi ići na obradu uz kontataciju: “Šta ću na listi čekanja ako nema transplantacija”. Ipak bih apelirao na sve da se stave na listu čekanja, jer niko ne može biti transplantiran, ni kada ima živog srodnog donora, ako nije na listi, a da ne govorim o situaciji kada postoji kadaverični donor – zaključuje Žuljević.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
