Američki predsjednik Donald Trump uzdrmao je svijet svojom odlukom koja podrazumijeva uvođenje recipročnih tarifa na uvoz roba iz drugih zemalja.
Prema Trumpovoj administraciji, novi tarifni režim bio je osmišljen da odražava “nepoštene” trgovinske prakse i barijere koje su druge zemlje nametale Sjedinjenim Američkim Državama.
Kako se izračunavaju Trumpove tarife?
Metodologija koju je koristila Trumpova administracija bila je relativno jednostavna i zasnovana na sljedećoj formuli:
Uzimanje trgovinskog deficita koji SAD imaju s određenom zemljom.
Dijeljenje tog deficita s ukupnim iznosom izvoza te zemlje u SAD.
Dobivena cifra se zatim dijeli s dva, jer je Trump izjavio da želi biti “dobar” prema trgovinskim partnerima.
Primjer Bosne i Hercegovine
Ako ovu formulu primijenimo na trgovinske odnose SAD-a i Bosne i Hercegovine, dobili bismo sljedeći izračun:
Trgovinski deficit SAD-a s BiH: 115,6 miliona dolara / Ukupan uvoz SAD-a iz BiH: 166,2 miliona dolara
Formula bi izgledala ovako: 115,6M / 166,2M = 0,6954 (ili 69,54 posto)
Nakon podjele s dva, krajnja tarifa bi iznosila: 69,54 posto / 2 = 34,77 posto
To znači da bi, prema Trumpovoj formuli, proizvodi iz Bosne i Hercegovine mogli biti opterećeni novom tarifom od otprilike 35 posto, što je i procenat koji je objavila Bijela Kuća.
Ova metoda naišla je na kritike jer ne uzima u obzir specifične sektorske trgovinske odnose niti razmatra druge ekonomske faktore, poput investicija, troškova proizvodnje i uloge multinacionalnih kompanija.
Također, Trumpova administracija tvrdi da trgovinski deficit predstavlja zbir “nepoštenih” trgovinskih praksi, što mnogi ekonomisti osporavaju.
James Surowiecki, finansijski analitičar, prvi je primijetio ovaj obrazac i ukazao da se iza njega ne krije kompleksan ekonomski model, već jednostavan proračun prilagođen političkim ciljevima administracije.
Uvođenje visokih tarifa moglo bi negativno utjecati na izvoz Bosne i Hercegovine u SAD, posebno u industrijama koje već imaju nisku profitnu marginu. Međutim, s obzirom na to da ukupni obim trgovine između BiH i SAD nije prevelik u poređenju s drugim partnerima, efekti bi mogli biti ograničeni.
Ove carine dio su globalnog paketa prema državama širom svijeta.
No, nije bilo naznaka da će se BiH naći na ovoj listi i pogotovo da će carine na našu robu biti mnogo veće nego na onu iz Evropske unije na koju su nametnute carine od 20 posto, pa čak više nego na robu iz Kine – 34 posto.
Najveće carine su se očekivale na veće ekonomije ali i one s kojima SAD imaju trgovinski deficit. Klix
Najviše smo izvozili proizvode iz namjenske industrije.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: info@zenicablog.com
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
