Mjerenje posjećenosti bh. internet stranica postaje sve upitnije. Zastarjela tehnologija, malverzacije marketinških agencija i nekvalitetan sadržaj sve više uništavaju podatke o posjećenosti, a samim time i cjelokupno internet tržište. Jedina kompanija koja mjeri posjećenost internet stranica u BiH je poljski Gemius i to kao projekt kompanije Valicon. Oni nemaju ured u našoj zemlji, već posluje iz Hrvatske preko firme Gemius d.o.o. Zagreb.
TV1 je još 2011. godine izvještavala o mogućim neregularnostima u radu Gemiusa u BiH, koji ne plaća nikakve poreze u BiH niti je svoje mjerenje prijavio i usaglasio sa nadležnim tijelima u našoj zemlji. Gemius Audience nikada nije dobio nacionalnu licencu od medijske industrije da radi ovaj posao u BiH te je on jedna privatna agencija za istraživanje tržišta koja ova istraživanja radi iz vlastitog interesa.
Ipak, u nedostatku drugih mjeriteljskih agencija, Gemius je, uz sve nedostatke, nametnuo istraživanje kao jedino zvanično u BiH. Danas ga koriste gotovo svi bh. izdavači. Metodologija mjerenja koju koristi Gemius u BiH, za razliku od Hrvatske, Srbije i ostatka Evrope, bazirana je na tehnologiji cookieja i algoritmu kreiranom prije više od 10 godina, a kada nisu postojali ni pametni mobilni uređaji ni mnoge društvene mreže.
Stoga, mnoge domaće internet stranice su oštećene, a korištena metodologija Gemiusa itekako je podložna manipulacijama koje najviše iskorištavaju upravo hibridni portali. Gemius u BiH u prvi plan ističe procijenjeni podatak o navodnim stvarnim korisnicima, prema kojem se najčešće vrši medijsko planiranje i zakup oglasa na internet portalima. Podatak podrazumijeva ukupan broj posjetilaca koji su u toku mjeseca barem jednom, makar na sekundu, posjetili bilo koju stranicu određenog portala. Upravo to najmanje deset internet portala iz BiH koriste kako bi takoreći prevarili Gemiusove podatke o navodnim stvarnim korisnicima, a sebi privukli oglašivače.
Oni jeftinim trikovima, putem Facebooka, dovode posjetioce jednom u mjesecu na jednu sekundu, a oglašivačima ih prodaju kao stvarnu publiku.
Te portale, koji nemaju stvarnu publiku i koji varaju Gemius lako je prepoznati. Ukoliko se uporede ostali Gemiusovi parametri važni za prepoznavanje kvaliteta nekog web portal, poput vremena provedenog na stranici, broja pročitanih stranica ili broja posjeta na naslovnici medija, lako se uoči razlika između ozbiljnih medija i tih, takozvanih hibridnih portala.
Oni, preko Facebooka, publiku bombarduju naslovima tipa Pogledajte kako, Nećete vjerovati šta se desilo, Ono što se desilo sljedeće… To se u internet žargonu naziva clickbait naslovima ili u prevodu mamac za klikove, a samim time i za nove navodne stvarne korisnike na Gemiusu.
Gemius ima lijek za ovakve prevare, a to je razdvojeno brojanje posjeta na određenim segmentima portala. Ipak, segmentacija nije obavezna, te ju je u BiH uradilo samo nekoliko medija. Na hibridnim portalima vijest prestaje biti vijest i postaje mamac za klikove i navodne stvarne posjetitelje koji postaju žrtve vlastitih emocija.
Prevarena strana je oglašivač, koji plaća sekundu vremena Facebook pubilke po cijenama premium oglasa. I tako se, bez potrebe za kvalitetnim novinarstvom hibridni portali okreću krađi vijesti, satiričnim ili lažnim tekstovima, a za te copy-paste akcije najčešće angažuju maloljetnike iz slabo razvijenih područja BiH koje za ovaj posao ne moraju ni platiti. TV1 će o ovoj temi nastaviti izvještavati i narednih dana.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
