Isticanje firme košta i do 25.000 maraka- Analiza parafiskalnih nameta u općinama TK-a otkriva porazne pokazatelje, a tek jedan je da se prikupljeni novac usmjerava za krpljenje budžeta.
Isticanje firme, oznake ili natpisa na objektima ili prodajnim mjestima privatnih preduzeća u Tuzlanskom kantonu jednog privatnika može koštati i do 25.000 KM. Ovu poraznu cifru otkrila je analiza parafiskalnih nameta na području sjeveroistočne Bosne, koju je pripremio Nezavisni biro za razvoj (NBR) iz Modriče, u okviru projekta Partnerstvo za efektivniji lokalni ekonomski razvoj koji je finansirala Evropska unija.
Nema kontrole
Parafiskalni nameti, koji se u razvijenim zemljama zbog svoje manjkavosti mijenjaju porezima, jedan su od najbitnijih faktora koji doprinose lošem poslovnom okruženju. Ono što je posebno poražavajuće jeste da gradovi i općine prihode od parafiskalnih nameta ne koriste namjenski, nego kako bi zakrpili rupe u budžetima.
“Ogroman je broj nameta koji su uvedeni da bi se začepile budžetske rupe u općinama. Te općine po automatizmu dobijaju PDV na osnovu različitih kategorija, svoje veličine, broja stanovnika i slično. Svu razliku u budžetima oni vuku iz parafiskalnih naknada. Tako općina koja ima neracionalno mnogo zaposlenika i poteškoća sa budžetom, uvodi ove namete da bi namirila plate svojim zaposlenicima. A sve preko leđa privrednika”, kazao nam je Enver Sarvan, direktor NBR-a.
Parafiskalni nameti ne ulaze u sastav budžetskih sredstava i ne regulišu ih fiskalni organi, a kao vanbudžetski prihodi ne potpadaju pod direktno regulisanje od državnih tijela, niti gradska ili općinska predstavnička tijela imaju strogu kontrolu nad njima. Upravo ovo je i rezultat činjenice da prikupljeni parafiskalni nameti najčešće ne odlaze za namjene za koje su prikupljeni.
Analiza o parafiskalnim nametima postala je i dio akcionog plana za provođenje Reformske agende u FBiH i uskoro će biti i predmet razgovora Vlade TK-a sa predstavnicima lokalnih zajednica.
“Sredstva iz tih nameta vrlo često se ne iskoriste za namjene za koje su prikupljena, što je nedopustivo. S obzirom na to da su izbori okončani, mi smo se obratili lokalnim zajednicama sa zahtjevom da uvedu red u ovu grupu prihoda. neke općine su već reagovale, kao Srebrenik, Živinice i Kladanj, pa su svoje namete ili smanjile ili su ih u potpunosti ukinule. Nastojat ćemo i da ostale općine preispitaju ove namete i naprave atmosferu koja će pogodovati razvoju privatnih preduzeća”, kazao je kantonalni ministar za razvoj Nermin Hodžić.
Analiza je urađena za ukupno 15 općina, odnosno za 13 općina Tuzlanskog kantona i dvije općine iz RS-a – Modriču i Odžak. Namet od 25.000 KM za isticanje firma evidentiran je u općini Živinice, s tim da visina ovog nameta nije jednaka za sve, nego je u rasponu od 20 do 25.000 maraka, u zavisnosti od djelatnosti, veličine i zone u kojoj se postavlja reklama. Zanimljivo je i to da relativno visoke maksimalne iznose ove vrste nameta imaju upravo općine koje važe za privredno najrazvijenije u ovom kantonu, odnosno Gračanica, Gradačac i Srebrenik.
Nepovoljno okruženje
Ono što je analiza pokazala jeste da postoji jasna poveznica broja i visine nameta sa ekonomskim razvojem općine ili grada.
“One općine koje imaju male namete najčešće imaju daleko veći ekonomski razvoj, tako da ova analiza pokazuje da ukoliko želite da se vaš grad ili općina razvijaju, onda morate smanjiti ili čak i ukinuti parafiskalne namete”, kazao je Sarvan.
Tokom predmetne analize identificirano je više od 1.000 pojedinačnih parafiskalnih nameta na 15 obrađenih općina, a pored toga što nameti stvaraju izuzetno nepovoljno poslovno okruženje za privrednike, otežavaju i novim poduzetnicima da planiraju svoj biznis, s obzirom na to da je gotovo nemoguće u bilo kojoj općini doći do informacije o svim nametima koje poduzetnik mora platiti.
Međutim, sudeći po analizi i informacijama koje su općine dostavile NBR-u, polako dolazi do smanjenja ili ukidanja parafiskalnih nameta. Tako su Banovići nedavno ukinuli sedam parafiskalnih nameta, a Lukavac jedan, dok su mnoge općine pokazale interes da, prateći ekonomski razvijenije općine, i same smanjuju ili ukidaju ono što koči razvoj njihovih privatnika.
akta.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
