VRAN 2074 – MRKI HERCEGOVAČKI DIV – Vijećali smo kratko i vrlo brzo donijeli odluku – Vran, hercegovački div, sakriven od pogleda, mrk i gord. Petnaestočlanu ekipu Zeničanki i Zeničana pozdravljale su Vjetrenice, Nević polje, Ravno Rostovo, Kupreško i Duvanjsko polje i malo poslije Tomislavgrada, ukaza se veličanstven prizor savršenog braka Vrana, Čvrsnice i Blidinjeg jezera, njihovog čeda.
Blidinje jezero je najveće planinsko jezero u Bosni i Hercegovini. Smješteno je na 1.185 m nadmorske visine, dugačko oko 2,5 km, široko oko 2,1 km. Maksimalna dubina jezera, tek na pojedinim mjestima, iznosi oko 3 m.
Ulazak u Dugo polje (Dugopolje) ostavlja bez daha, sa desne strane Čvrsnica i Blidinje jezero, sa lijeve Vran. Dugo polje ili Dugopolje je kraško polje u zapadnoj Hercegovini, između planina Vran, Muharica i Čvrsnica, koje upravno pripada općini Jablanica, Bosna i Hercegovina. Na njemu nema stalnih nastambi, tek poneka vikendica i pojata (pastirskih privremenih nastambi) na istočnoj strani.
Nadomak Vrana, nekropola stećaka na Dugopolju, prozborismo koju sa precima, što pamte bune, hajke, hajduke, putnike namjernike, pastire, a sigurno i nas, planinare.
Nekropola pokriva površinu od 90 x 36 m, južno od makadamskog puta i sastoji se od 150 stećaka od kojih 72 u obliku ploče, 59 sanduka, 14 visokih sanduka, 4 u obliku sarkofaga na postolju i jednog bez postolja. Svi stećci su klesani od krečnjaka iz obližnjeg kamenoloma ispod padina Vrana ili iz Zreonice, gdje je također bio jedan kamenolom. Oko sredine nekropole su ostaci kapele u koju su mještani ugradili nekoliko stećaka s nekropole.
Kroz Dugopolje vodi nekoliko starih puteva koji su se ovdje križali za današnje prostore gradova: Prozor, Gornji Vakuf, Jablanica, Posušje i Tomislavgrad. Zbog strateškog položaja tu su ljudi obitavali od prapovijesti o čemu svjedoči nekoliko naselja i gradina iz bronzanog, željeznog i rimskog doba (Barzonja, Podjelinak i Sesaruša). Prije 1325. godine ne postoje podaci o ovom području, a od tada je u sklopu Bosne kojom su vladali Kotromanići. Od 1357. godine, zajedno sa zapadnim Humom, pripalo je ugarskom kralju Ljudevitu I., kao miraz njegove žene Elizabete, kćerke Stjepana Kotromanića. Nakon smrti kralja Ljudevita, ovo područje je dospjelo u okvir srednjovjekovne bosanske države u kojem se zadržalo do 1463. godine i osmanskog osvajanja. Osmanlije su osnovale Bosanski pašaluk u kojem su nastala nova središta, a put koji je vodio kroz Blidinje i Dugopolje je izgubio na važnosti. No, upravo zbog izostanka nove gradnje na ovom području sačuvani su brojni srednjovjekovni spomenici i gotovo nedirnuta priroda sve do 21. stoljeća.
Uspon uz strme padine Vrana, prvo kroz listopadnu šumu, pa kroz gustu i na momente nezgodnu kleku, pružio nam je predivne poglede na Dugopolje, mrežu starih puteva po njemu, gorsko oko Blidinje jezero i ljepoticu Čvrsnicu.
Čvrsnica je jedna je od najviših planina u Bosni i Hercegovini. Smještena je u sjevernom dijelu Hercegovine i ujedno je sa najvišim vrhom u Hercegovini (Pločno 2228 mnv). Čvrsnica se nalazi u općinama: Posušje, Jablanica i Mostar, a također je i sastavni dio Parka prirode Blidinje. Zbog neobične ljepote njenog prirodnog okoliša redovno je odredište planinara iz zemlje i cijele regije. U njenoj neposrednoj blizini nalazi se i nešto niža Vran-planina (2074m). Najveće naseljeno mjesto u blizini je grad Jablanica sa sjeveroistočne strane te sa jugozapadne Posušje i Tomislavgrad.
Najviši vrh diva Vrana, Veliki Vran (2074 mnv) upriličio je divan dočeka, okupan suncem i bez poznatog vranskog vjetra, koji inače šiba velikim brzinama i miluje ovog hercegovačkog diva preko njegovog tjemena. San, fotografisanje, ručak hrono-ishrane, sušenje odjeće i prosto uživanje u krajolicima ispunili su sat vremena boravka na vrhu planine.
Silazak istočnim padinama Vrana bio je dosta nezgodniji od uspona, kroz istovrsnu kleku i crnogoričnu šumu, ali i preko rastresitih sipara, koji su otežavali korake ka podnožju.
Predivnih 11 kilometara ture, posjeta ovoj magičnoj planini, njenom okruženju i posebnom dahu Hercegovine, nagnalo je mnoge da pomisle „’ta će Austrija i Švicarska?“
Ko ne vjeruje, neka na tomislavgradskom kružnom toku skrene ka putokazu „Blidinje“ i sam će se uvjeriti u to za tridesetak kilometara puta.
Veliki Vrane, hvala na predivnom upoznavanju!
GPS tura uspona: httpa//www.wikiloc.com/wikiloc/spatialArtifacts.do?event=setCurrentSpatialArtifact&id=9707963
GPS tura silaska: NEMA (crkla baterija 🙂
Tekst: Afan Bosnolog Abazović & Wikipedia
Fotografije: Afan Bosnolog Abazović
GALERIJU FOTOGRAFIJA SA VRANA POGLEDAJTE NA OVOM LINKU
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
