Amer Osmić- Imamo 800.000 stanovnika manje- U otvorenom razgovoru sa urednicom Sanelom Prašović Gadžo na samom početku emisije profesor Amer Osmić govorio je tome na koji način podaci iz popisa stanovništva u BiH mogu utjecati na procese u našoj državi.
“Na sve moguće procese, dakle BiH popisom stanovništva koji je najzahtjevniji statistički zahvat jedne države, gdje dobijate klasičnu sliku države, odnosno klasična inventura, ja volim reći inventura stanja u državi, vi dobijate podatke o ekonomskom statusu države, stambenom statusu države kako žive naši stanovnici , generalno dobijete u biti jednu opću sliku stanovništva u kojem segmentu ono živi i kako živi”, kazao je
Osmić na početku razgovora.
Amer Osmić prokomentirao je politička prepucavanja koja su se u javnosti mogla čuti oko objavljenih rezultata popisa i koja su se svodila na to zašto Republika Srpska ne priznaje rezultate popisa i koliko ima Bošnjaka, Srba, Hrvata i ostalih u BiH.
“Nažalost, to pitanje etničke pripadnosti građana BiH je zaokupiralo medijsku javnost iz prostog razloga što imamo 22 godine nakon posljednjeg popisa ’91. godine nejasnu sliku, jer su se desila ogromna prisilna migraciona kretanja u BiH i svakog građanina zanima ta slika u kojem gradu on živi koliko ima Bošnjaka, Hrvata, Srba. Statistički gledano to je možda najneznačajniji podatak, odnosno ono što treba BiH za napredak, taj podatak o etničkoj pripadnosti može poslužiti samo našim političarima i ničemu više“, dodaje Osmić.
Na pitanje urednice Prašović Gadžo koja je to bolna istina koju političari prikrivaju kroz tu dimenziju, Amer Osmić je kazao da je “Vrlo jasno da je bolna istina da je većina gradova u BiH po ovim rezultatima popisa stanovništva etnički homogenizirana, vi imate vrlo jasnu dominaciju određene etničke skupine u svim većim gradovima BiH i to je po mom mišljenju ona želja koju imaju mnogi građani u BiH da je ona multietnička u tim segmentima, a brojke to nisu pokazale“.
Rezultati popisa stanovništva iz 2013. godine pokazuju da u Federaciji BiH živi 70,4 posto Bošnjaka, Hrvata je 22,4 posto, a Srba 3,6 posto. Profesor Osmić prokomentirao je da li su ti podaci iznenađujući:
“Iskreno, ti podaci za nekog ko živi u Sarajevu su prilično iznenađujući. Ja nisam mogao očekivati da imamo tako mali broj onih ljudi koji se etnički izjašnjavaju kao Srbi u Federaciji BiH. Taj procenat je zaista malo iznenađujući, ali imajući na umu sva unutarnja migraciona kretanja u Bih od ’95. godine na ovamo to je bio neki logičan slijed. Građani u BiH nažalost najviše povjerenja imaju i najveću sigurnost osjećaju u sredinama gdje dominira njihova etnička skupina”.
O rezultatima popisa stanovništva u entitetu Republika Srpska, Osmić je kazao “Jasna je slika da u čitavom entitetu Republika Srpska dominacija je Srba, dakle preko 80%, o tome nema šta statistički govoriti nego da je to dominantno stanovništvo entiteta, ali isto tako imamo podatak da je 13,99% Bošnjaka.
Ti podaci govore da se proces povratka Bošnjaka u Republiku Srpsku nije završio na onaj željeni način kako je trebao ići, da možemo nazvati čitav teritorij BiH multietnički. Podaci govore upravo ono što smo rekli da su se sve etničke skupine grupisale po cijeloj teritoriji i da je to nažalost činjenica koja pokazuje da se tako građani BiH osjećaju najsigurnije”.
O podatku da je 840.000 manje stanovnika nego prema popisu iz 1991. godine i da li ga je to najviše iznenadilo, Amer Osmić je dodao: “Da. Mi smo se po statistici vratili u 1971. godinu, odnosno prije toga. Po popisu stanovništva iz 1971. godine BiH je imala 3,7 miliona stanovnika. Po popisu iz 1991. godine BiH je imala 4,3 miliona stanovnika. Danas, odnosno 2013. godine BiH ima 3,5 miliona stanovnika što je za 845.000 stanovnika manje nego ’91. godine”.
Na direktno pitanje urednice Sanele Prašović Gadžo da li je to alarm za političare u BiH, Osmić je odgovorio: “To je najveći alarm. Ne govore o tome zato što se nema rješenja.
Država BiH, državni aparati, entitetski aparat jedan i drugi nemaju mehanizme da se uhvate u koštac sa ovim problemom rapidnog odlaska, naglog i prebrzog odlaska mladog visokoobrazovanog kadra.
Mi sad govorimo da je 800.000 stanovnika manje, a referiram se na 2013. godinu Imamo vrlo jasne pokazatelje da je period od 2013. do 2016. godine taj broj uvećan za još najmanje 100.000 ljudi, a to su dominatno oni radno sposobni mladi ljudi visokokvalificirani sa završenim fakultetima, koji svoju budućnost grade i izgrađuju neku drugu državu, a ne Bosnu i Hercegovinu”.
O tome da je bijela kuga zakucala na vrata BiH, bila je također jedna od tema emisije Interview20.
“Od 3,5 miliona stanovnika u BiH preko 500.000 osoba u BiH je starija od 65 godina, a mladih ljudi je manje. Mi u BiH od 0-15 godina imamo manje stanovnika nego što imamo stanovnika koji su stariji od 65 godina. To nam govori da smo mi došli u jednu fazu koja je vrlo jasna faza depopulacije stanovništva. Ukoliko se nešto ne uradi na populacionoj politici ovaj trend će se samo nastavljati i BiH će na narednom popisu možda imati 3 miliona stanovnika ili 3,2 miliona stanovnika. Ovo je prirodni trend ukoliko se ne uradi ništa pozitivno u pravcu mijenjanja populacione politike u BiH i određenih koraka, koji će mlade ljude motivirati da ovdje ostanu prije svega i onda da stvaraju svoje porodice ovdje i dobijaju djecu“, istakao je Osmić.
U emisiji Interview20 profesor Amer Osmić govorio je o tome koliko smo ustvari ovim rezultatima popisa stanovništva daleko od Evropske unije.
“Ja volim reći da smo mi ovim popisom shvatili ili bismo trebali shvatiti koliko smo zaista daleko od Evorpske unije, koliko smo daleko od zapadnih zemalja u svim tim segmentima koji čine život jednog prosječnog građanina. Kad vi poredite podatke sa susjednim državama Hrvatskom i Srbijom i tu smo miljama daleko.
Ja ne želim da vjerujem da su politički problemi, problemi neslaganja u ovoj državi mnogo važniji nego mladost i još jednom trebamo apostrofirati da je ovo zadnji voz da sačuvamo naše mlade ljude u BiH, na način da se svi maksimalno, od onog općinskog do državnog nivoa trebaju okrenuti tom problemu, a najjednostavnije je naći kompromis kada su u pitanju mladi ljudi, koliko znam sve vlade misle isto da ih treba zadržati, pa evo tu je kompromis i počnite rješavati probleme da nemamo svake godine 80.000 stanovnika u najljepšem životnom dobu za jednu državu koji su je napustili.
Druga stvar je da su tri godine prošle od prikupljanja podataka o stanovništvu i možemo dovesti u pitanje aktualnost tih podataka, ali nikako ne možemo dovesti u pitanje validnost tih podataka, oni su neupitni i oni su provedeni po zaista svim međunarodnim pravilima i standardima koji se provode u svim zemljama Evrope, ali imamo definitivno taj problem kada kažemo 150.000 ljudi, evo 2,8% stanovništva BiH je okarakterisano kao nepismeno, a negdje oko 80.000 stanovnika u domenu statističke greške kada govorimo o onom broju ljudi koji su napustili državu u ovom periodu.
Rezultati popisa će biti korisni, ali možda ne u onoj mjeri u kojoj bi bili korisni da su objavljeni na vrijeme”.
Na upit urednice kakvu bi razvojnu strategiju iz rezultata popisa koji su objavljeni BiH mogla napraviti kako bi konačno krenulo na bolje Osmić je kazao da to može biti prije svega ekonomska strategija.
“Mi sada imamo jednu vrlo dobru platformu za razne strategije, prije svega ekonomska strategija može daleko profitirati, jer vi imate na stanju sada čime država raspolaže i kada vi to imate možete se vrlo jasno okrenuti sektorima u kojima država možda bolje stoji, nego nama susjedne države gdje smo konkuretniji.
To je ono nešto što sam ja na prvi pogled iz popisa stanovništva uspio doznati. Ono što je mene iznenadilo jeste taj procenat poljoprivredno aktivnog stanovništva, ja sam i dalje ubjeđen da je poljoprivreda dio koji BiH može gurati u odnosu na mnoge druge. Nemojmo se zavaravati da mi možemo napredovati u IT komunikacijama i možemo biti konkurencija nekoj zemlji koja ima preko 10 milijardi izvoza u tom segmentu. Naši prirodni resursi su takvi da zaista imamo poljoprviredno pogodno tlo. Ali kada vidite da se preko 30% stanovništva bavi poljoprivredom, a od toga živi samo deseti dio tog stanovništva, e onda imate problem.
Naše stanovništvo se iz popisa stanovništva dominantno bavi poljoprivredom za vlastite potrebe. Pokazalo se da BiH uopšte nije toliko naseljena zemlja, mi nemamo neku veliku gustinu naseljenosti, dakle potencijala za razvoj poljoprivrede i za širenje u tom segmentu imamo itekako“, smatra Osmić.
Amer Osmić prokomentirao je i stopu nepismenosti i visokoobrazovanih ljudi prema rezultatima popisa stanovništva u BiH iz 2013. godine.
“Prije svega, moramo razjasniti metodologiju kada je popis stanovništva u pitanju, ko se smatrao uopšte nepismenom osobom. Nije se smatralo nepismenom osobom ona koja je završila osnovnu školu, niti ona osoba koja nije završila srednju školu, nego se nepismenom osobom smatrao građanin BiH koji je rekao da je završio samo nekoliko razreda osnovne škole ili osnovnu školu, a onda u potpitanju popisnice nije znao napisati ni razumijeti tekst koji je napisao.
Sad, kada smo to pojasnili i kada imamo podatak od 80.000 stanovnika koji su okarakterisani tako. Ja nažalost nemam dobnu strukturu tog stanovništva, ja pretpostavljam da je to dominantno starije stanovništvo ili stanovništvo treće dobi iz prostog razloga što je u BiH uvedeno osnovno i srednje obrazovanje, odnosno dominanto mladi ljudi završavaju i osnovno i srednje obrazovanje. Dakle, radi se o stanovnicima treće životne dobi i druga stvar, to možemo povezati sa jednim tradicionalnim ili patrijarhalnim sistemom u BiH, jer kada pogledate te rezultate vidjet ćete da je oko 70% nepismenog stanovništva žene. A kada smo kod procenta visokoobrazovanih, mi u akademskoj zajednici uvijek gledamo kako to rade kolege susjedi.
Rekli ste 16,38% u Hrvatskoj, prosjek u zapadnim zemljaka je oko 24%, dakle svaki 4. stanovnik zapadnih zemalja je visokoobrazovan. Kod nas je taj procenat 12%, mi to moramo popraviti, tu nema apsolutno dileme, ali u odnosu na ’91. to je popravljeno.
U odnosu na popis iz ’91. godine mi imamo puno veći broj visokoobrazovanih građana u BiH, ali i dalje nedovoljno sa našim susjedima i zapadom. Ja kad razgovaram sa mladim ljudima koji su u srednjimškolama i pitam ih zašto ne žele nastaviti svoje školovanje, nažalost najdominatniji odgovor koji dobijam je: „Svejedno, jer i ako završim fakultet, na kraju ću završiti na birou za zapošljavanje.
“ Tu percepciju mladih ljudi moramo promijeniti, da je obrazovanje nešto u šta se treba investirati”.
Na samom kraju emisije profesor Amer Osmić rekao je koji je to najvažniji podatak iz objavljenih rezultata popisa stanovništva iz 2013. godine.
“Najvažniji podatak jeste da mi imamo 800.000 stanovnika manje u donosu na ’91. godinu. To je daleko najvažniji podatak. Mi iz ovog sada trebamo doći do zaključka zašto imamo 800.000 stanovnika manje. Stotine hiljada tih stanovnika ćemo pripisati prisilnim migracijama, ubijanjima tokom rata, ali od ’96. do 2016. godine kontinuirano se BiH napušta.
Taj proces se mora zaustaviti ukoliko ne želimo da je BiH vikend zemlja, da nam naši građani iz raznih dijelova svijeta dolaze za svoje godišnje odmore i provode vrijeme sa svojim roditeljima koji su penzioneri. Mi ćemo imati strašne probleme već za godinu-dvije sa zdravstvenim sektorom.
Na svojoj koži to osjetim, u posljednje dvije godine ja sam promijenio 6 ljekara, ne ja, nego dom zdravlja u koji idem, jer svaki od ljekara je napustio zemlju. To je prvi i najvažniji pokazatelj o kojem treba razmišljati, ali ne razmišljati narednih 10 godina nego urgentno razmišljti i urgentno djelovati.
Drugi problem je stopa nepismenosti. Ne smijemo imati stopu nepismenosti 2,82%, pogotovo u komparaciji sa onom stopom koja je u savremenom dobu neminovna, to je stopa kompjuterske pismenosti, gdje je ustanovljeno da preko milion stanovnika nema elementarna znanja o upotrebi personalnih računara u BiH.
I treći važan segment ovog popisa je stopa nezaposlenosti. U komparaciji sa ostalim zemljama je daleko na najvišem nivou. Problem nezaposlenosti, problem odlaska mladih, problem nepismenosti su tri stvari za koje naši političari bez ikakvih problema mogu naći kompromis, jer ova tri problema nemaju nijednu etničku pozadinu, odnosno svakog tište jednako”, kazao je na kraju profesor Amer Osmić.
novovrijeme.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
