– Agencija svake godine radi monitoring prisustva ostataka pesticida u hrani biljnog i životinjskog porijekla u saradnji sa inspekcijskim organima entiteta i kantona u FBiH. Ono što je važno istaći jeste da su samo tri uzorka bila negativna na prisustvo ostataka pesticida, a to su kravlje mlijeko, svinjska mast i hrana za dojenčad. Dakle u 181 uzorku pronađeni su ostaci pesticida i hrani. Naravno, to ne mora značiti da je takva hrana nesigurna za prehranu, ali nam to govori nešto drugo, a to je da se poljoprivredni proizvođači u svojoj proizvodnji ne pridržavaju propisanih normi i standarda – ističe Bajramović.

Kaže kako se tokom kontrole vodilo računa da podjednako budu zastupljeni i domaća i uvozna hrana.

– Predmet analize bilo je 90 uzoraka domaće proizvodnje, a ostalo je bilo iz uvoza. Ostatke pesticida sadržavalo je 80 uzoraka, a kod tri uzorka (špinat, jabuka, paradajz) prisustvo tih hemijskih proizvoda bio je iznad maksimalne dozvoljene koncentracije (MRL) koja je propisana direktivom Evropske unije. Analizirana je i kruška koja se nalazi u prodaji. Porijeklom je iz Čilea, a u njoj je pronađen Diflubenzuron, pesticid opasan po zdravlje. U jagodi je pronađen Propamocarp. Svi uzorci grožđa sadržavali su ostatke pesticida Boscalid. I u šljivi su pronađene aktivne materije pesticida – dodao je Bajramović.

Kod 12 vrsta hrane utvrđeni su ostaci pesticida: breskva, glavati kupus, jagoda, jabuka, ječam u zrnu, mandarina, paradajz, šljiva, špinat, vino od grožđa, zob u zrnu, zelena salata.

– Dakle, ne znači da sva hrana u kojoj su pronađeni pesticidi nije za konzumiranje. Ako proizvođači nastave i dalje koristiti zabranjena sredstva propisana zakonskom legislativom, vremenom se može povećati rizik za potrošače. Ponovio bih da je kod tri uzorka (špinat, jabuka, paradajz), koncentracija pesticida bila iznad dozvoljenog, što znači da ta hrana nikako nije za prehranu – pojasnio je Bajramović.

Upozorio je potrošače da obrate pažnju i kada kupuju med.

– Prije mjesec dana u entitetu RS provedena je kontrola kojom je utvrđeno da je više od 90 posto uvoznog meda, koje se nalazi na bh. tržištu, neispravno. Inspektori za hranu RS-a su čak 14 uzoraka meda proglasili neispravnim. Poručio bih građanima da obrate pažnju gdje i od koga kupuju med. Ako to radite u trgovinama, pažljivo čitajte deklaraciju. Nedavno sam u jednoj trgovini u starom dijelu Sarajeva pratio kupce koji kupuju med. Od 30 njih, samo jedan čitao je deklaraciju – navodi Bajramović.

Kaže kako je BiH zajedno sa zemljama regije krenula u hitnu izmjenu Pravilnika po kojoj bi obaveza proizvođača bila da na deklaraciji navede zemlju porijekla meda.

– Po sadašnjem pravilniku o medu i pčelinjim proizvodima oni mogu navesti samo – “zemlje EU-a” ili “zemlja van EU-a”. Upravo ovakva nedorečenost u ovom pravilniku omogućava nesavjesnim uvoznicima patvoreni/falsificirani med na tržištu BiH – istakao je Bajramović.