Arbitraže ‘teške’ stotine miliona eura opterećuju BiH – Za poslovnu klimu u BiH nije dobro, a ni korisno da vrijednost pokrenutih i najavljenih međunarodnih arbitražnih sporova koje su strani investitori pokrenuli iznosi više od 800 miliona eura, kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
S njim se slaže i Mile Lasić, profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, koji ističe da su privredi u BiH potrebne strane investicije, ali da se one neće ostvariti ako nema povoljne investicijske klime u BiH.
“Tu postoje elementi koji su vezani za poslovne aranžmane koji su nastali prije i posle raspada Jugoslavije. To su dva različita aspekta saradnje. Nijedna arbitraža prema Bosni i Hercegovini nije dobra. To znači da neka sredstva ugovorima nisu mogla biti obezbeđena, pa se mora pribegavati takvim načinima rešavanja spornih tačaka u poslovnim odnosima sa kompanijama ili entitetima u BiH“, navodi Pavlović.
Priča o arbitražnim sporovima aktualizirana je zahtjevom Hrvatske elektroprivrede (HEP) Bosni i Hercegovini za izmirenje dugova na temelju njenih ulaganja u izgradnju Termoelektrane Gacko u istočnoj Hercegovini.
I Slovenci pokrenuli arbitražu
HEP je od BiH, odnosno bh. entiteta Republika Srpska, zatražio mirno rješenje spora zbog povrede stečenih prava u vezi prijeratnih ulaganja u termoelektranu (TE) Gacko, a s obzirom da je ta kompanija 1980-ih godina u postrojenja rudnika i termoelektranu investirala oko 100 miliona eura.
Što se tiče investicija iz perioda Jugoslavije, Pavlović kaže da je to nešto što je prilično diskutabilno i otvoreno.
“Tu nije jasna situacija. Po definiciji bi se trebalo ići na neku raspodelu i dobiti i gubitaka iz tog perioda između zemalja“, navodi on.
Kada se radi o međudržavnim sporovima, ističe Pavlović, onda je država ta koja je nosilac obaveze.
“Što će tiče obaveza iz bivše Jugoslavije, to će morati obaviti Savet ministara, odnosno BiH kao država. Što se tiče obaveza koje se odnose na unutrašnju organizaciju zemlje, to će verovatno morati da odluči Ustavni sud, jer ne verujem da će neko rado prihvatiti da sam snosi kompletnu težinu takvih obaveza“, kaže on.
Međunarodnu arbitražu je prije nekoliko godina pokrenula Elektroprivreda Slovenije zbog prijeratnih ulaganja u gradnju Termoelektrane Ugljevik, u istočnoj Bosni, u iznosu od 695 miliona eura, a po podacima Pravobranilaštva BiH, ukupna vrijednost pokrenutih i najavljenih arbitražnih sporova protiv BiH iznosi 848 miliona eura.
Loša slika o investicijskoj klimi
Lasić kaže da je u proteklih 20-tak godina BiH sa zainteresiranim državama zaključila 50-tak dvostranih međunarodnih ugovora o poticanju i zaštiti ulaganja, a donijela je i državni Zakon o politici direktnih stranih investicija i entitetske zakone o stranim ulaganjima (investicijama,) čime je stranim investitorima poručila da je spremna za strana ulaganja.
“Kada strani investitor dođe u BiH i potpiše konkretan ugovor o stranom ulaganju s državom, njezinim entitetima, županijma/kantonima, gradovima i općinama ili tvrtkama u njihovom vlasništvu, onda se ti ugovori moraju i provoditi. U suprotnom, strani investitor ide na međunarodnu arbitražu (ICSID u Washingtonu) ili druge ugovorene međunarodne arbitražne centre gdje obično gube arbitražne sporove velike vrijednosti“, navodi Lasić.
Kada strani investitori potražuju putem arbitraže veliku količinu novca od države BiH, nastavlja, to daje lošu sliku o investicijskoj klimi u BiH i strane investicije će zaobići tu zemlju, iako su joj prijeko potrebne.
Kaže da je novac izgubljen u arbitražnim sporovima jako potreban privredi BiH tako da je šteta za privredu te zemlje dvojaka – “gubi prijeko potreban novac i ostaje bez stranih investicija“.
Arbitražni sporovi traju u pravilu godinu dana, kaže Lasić, a složeniji sporovi, sporovi velike vrijednosti i sa više strana, i još godinu ili dvije, u zavisnosti o zauzetosti svjetskih arbitražnih centara.
“Naravno, prethodno se moraju iscrpiti mirna sredstva u rješavanju nastalog arbitražnog spora, u prosjeku tri mjeseca, šest mjeseci do jedne godine (kako je ugovoreno), od najave mirnog rješenja spora. Dugove će platiti država iz proračuna ili njezine niže jedinice iz svojih proračuna (novac poreznih obveznika), u ovisnosti tko je potpisao ugovor o stranom ulaganju. No, uvijek postoji mogućnost mirnog rješenja spora pregovorima ili nagodbom što u osnovi vodi ka nastavku poslovne suradnje iz osnova stranih ulaganja, što je dobro za obje strane u sporu“, navodi on.
Kaže da država ili njene jedinice kao potpisnik ugovora o stranim investicijama svoje ugovorene i preuzete obaveze moraju ispunjavati, kako ne bi došlo do arbitražnih sporova.
“Ugovor o arbitraži je zakon za stranke kojim svoje sporove povjeravaju arbitraži. Jednom potpisan ugovor o arbitraži, ne može se otkazati i arbitraža se mora provesti“, ističe Lasić.
‘Treba ići na arbitražu’
Država svojim zakonima, zaključuje Lasić, ne može spriječiti ugovorene arbitražne sporove, jer su višestrane međunarodne arbitražne konvencije, posebno dvostrani međunarodni ugovori o poticanju i zaštiti ulaganja kojih je članica BiH, iznad državnih zakona.
Bh. mediji su ranije prenijeli izjavu zamjenika javnog pravobranitelja BiH Mlađana Mandića koji navodi kako je optimista da bi njegova zemlja mogla dobiti spor sa slovenskom Elektroprivredom te pretpostavlja kako će odluka o tome biti donesena u oktobru.
Komentirajući zahtjev HEP-a za odštetu odnosno međusobno poravnanje, Mandić je pojasnio kako sada postoji prilika da se u periodu od tri mjeseca postigne međusobni dogovor s vlastima Republike Srpske o načinu rješenja tog spora.
Smatra, ipak, da bi to trebalo ići na arbitražu jer te investicije ne potpadaju pod ugovor koji je sačinila BiH sa Slovenijom i Hrvatskom, a one su realizirane dok niti jedna država nije bila formirana i dok su još bile federalne jedinice u sastavu bivše Jugoslavije.
Zaključio je kako je takva argumentacija razlog zbog kojega vjeruje da će BiH dobiti arbitražni spor sa Slovencima o ulaganju u Termoelektranu Ugljevik.
Izvor: Al Jazeera
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
