Nakon što su Sjedinjene Američke Države najavile uvođenje carina u iznosu od 35% na određene proizvode iz Bosne i Hercegovine, među prvima koji bi mogli osjetiti posljedice ove mjere jeste bh. automobilska industrija, koja je snažno integrisana u evropske i globalne lance snabdijevanja. Iako direktan izvoz iz BiH u SAD nije dominantan, indirektni efekti – posebno kroz evropske partnere – mogli bi imati znatno veći uticaj.
O aktuelnoj situaciji, mogućim posljedicama i prilikama koje se otvaraju pred domaćim proizvođačima, razgovarali smo s mr. Arminom Hodžićem, dipl.ing.el., direktorom sektora energetike i voditeljem Grupacije automobilske industrije BiH (GAI BiH). Hodžić daje za Akta.ba detaljan uvid u to kako bh. kompanije već osjećaju promjene, koje su realne prijetnje, ali i koje konkretne šanse treba iskoristiti u ovom turbulentnom trenutku za globalnu autoindustriju.
Kako komentarišete odluku SAD-a da uvede carine BiH od 35 posto? Koje segmente bh. autoindustrije će najviše pogoditi?
– Ukoliko pogledamo direktni izvoz u SAD, odnosno uvoz roba u BiH iz SAD-a, i način na koji je vršen proračun novih carinskih stopa, iznos carina od oko 35% na uvoz u SAD je očekivan. Međutim, ukoliko pogledamo apsolutni iznos izvoza u SAD iz BiH, vidimo da se radi otprilike oko 240 miliona KM te imajući u vidu na dosadašnje prosječne carinske stope na uvoz u SAD od 10%, bh. privreda ne bi trebala osjetit značajnije povećanje carinskih stopa kada je u pitanju direktan izvoz u SAD. Međutim, ono što posebno zabrinjavajeste indirektan izvoz koji bh. kompanije ostvaruju preko posredničkih kompanija iz EU kojima isporučuju određene vrste roba.
GUBICI JOŠ UVIJEK BEZ PRECIZNIH PROCJENA
Možete li nam dati procjenu koliki će biti konkretni gubici za bh. proizvođače – u prihodima, izvozu ili broju radnih mjesta?
– Trenutno smatram da niko ne može dati ovaj odgovor na ovo pitanje obzirom da razvoj dalje situacije sa carinama odnosno posljedicama zavisi od načina nakoji će EU odnosno cijela Evropa odgovoriti na SAD carinske stope, kakav stav i kakve protiv mjere će zauzeti, ali i kako će druga tržišta uspostaviti strategije nadomjštanja gubitaka koje će evidentno ostvariti u trgovinskoj razmjeni sa SAD-om. Također, smatram da preslagivanje lanca dobavljača kao i lanca tržišnih isporuka će se evidentno promjeniti i to bi moglo donijeti nove šanse za naše kompanije ali i potencijalne izazove i rizike.
Da li su neki članovi Grupacije već dobili otkazane ili reducirane narudžbe od evropskih partnera koji izvoze na američko tržište?
– Obzirom da automobilska industrija je nekoliko posljednjih godina na prekretnici i suočena sa mnogim izazovima, smanjenje narudžbi kod pojedinih kompanija je već evidentno. Također, smanjenje odnosno totalno zaustavljanje isporuka je primjetno i kod kompanija koje rade za američko tržište. Međutim, to nije prvenstveno zbog uvođenja novih carinskih stopa, već je posljedica politike koju predsjednik Tramp provodi od trenutka dolaska na mjesto predsjednika SAD-a. Posljedice novuvedenih povećanih carinskih stopa za glavne kupce automobilske industrije BiH se očekuje u narednom periodu ukoliko Evropa ne uvede neke mjere i mehanizme koje će adekvatno odgovoriti na američke povećane stope što će se vrlo vjerovatno negativno odraziti i na bh. automobilsku industriju.
U kojoj mjeri se domaća proizvodnja trenutno oslanja na posredne isporuke za američko tržište putem EU brendova?
– Ukoliko posmatramo samo jedan podatak, a to je da SR Njemačka je prošle godine izvezla u SAD oko 25 milijardi USD u gotovim vozilima i da se procjenjuje da je taj iznos oko 2-3 puta veći u obliku komponenti, sklopova i dijelova za auto industriju te da je glavni i najveći kupac dijelova autoindustrije bh. kompanija SR Njemačka, onda se može reći da bh. automobilska industrija uveliko ovisi o stavu koji zauzme EU automobilska industrija prema SAD-u. U prilog ovome ide i podatak da je u 2023. godini, EU izvezla u SAD oko 56 milijardi eura što gotovih vozila što komponenti za auto industriju i da je 2024. godina bila puno bolja od 2023. godine kada je u pitanju ukupan izvoz u SAD.
Postoji li već neka strategija unutar GAI BiH za ublažavanje posljedica – kroz diverzifikaciju tržišta, restrukturiranje proizvodnje ili pregovore s partnerima?
– S obzirom na tek donesene nove carinske stope i da EU tek priprema odgovor, na nivou GAI nema trenutno nikakvih konkretnih strategija za ublažavanje posljedica. Ono što konstantno već duže vrijeme govorimo i čega su kompanije svjesne i primjenjuju, jeste diverzifikacija kupaca, proizvodnih procesa, usvajanje najnovijih inovacija, praćenje trendova, osluškivanje potreba tržišta kao i trendova koje najveći svjetski proizvođači zagovaraju. Očekujemo da će se globalno tržište odnosno kupci i proizvođači uvođenjem uvećanih carina poprilično izmjeniti i tu bh. kompanije moraju tražiti svoju šansu s tim da moraju pokazati veliku fleksibilnost i biti spremne da mjenjaju svoje dugoročne strategije te prilagođavaju s novim izazovima tržišta. Naravno, ovo je i prilika da se bolje pozicioniraju kod svojih postojećih partnera/kupaca obzirom da se očekuje povećanje cijena vozila kao i određene obustave u lancima snabdijevanja.
Da li očekujete da će carine imati i dugoročne posljedice na pozicioniranje BiH kao pouzdanog dobavljača u globalnim lancima snabdijevanja?
– Pozicioniranje bh. kompanija kao pouzdanog dobavljača u globalnim lancima snabdijevanja nije nikada bilo u direktnoj korelaciji sa visinom carinski stopa niti će to biti slučaj u automobilskoj industriji. Jednostavno tu vrijede neke druge karakteristike koje dobavljači moraju zadovoljavati. I to su one kvalitete koje bh. kompanije koje rade za svjetsku autoindustriju i zadovoljavaju. Tu se prvenstveno misli na kvalitet, pozdanost, tačnost, odgovornost, kooperativnost, fleksibilnost i mnoge druge kvalitet koje jedan dobavljač auto industrije mora zadovoljavati.
REGIJA KAO ŠANSA
Može li ova situacija podstaći dodatnu saradnju između kompanija unutar BiH i regije, kako bi se pronašla alternativna tržišta ili modeli kooperacije?
– Apsoulutno. Kada posmatrate cijelu regiju Zapadnog Balkana može se uočiti da je količinski i procentualno nivo isporuka za evropsku odnosno svjetsku automobilsku industriju vrlo mali i da kroz udruživanje kompanija na teritoriji BiH i regije se može povečati stepen finalizacije poizvoda, komponenti ili sklopova čime bi se postigla nova dodatna vrijednost. Dalje, povećanjem stepena finalizacije moguće je takve proizvode ponuditi novim tržištima odnosno kupcima sa kojima kompanije iz BiH do sada nisu radile ili novim tržištima na kojima nisu bile prisutne.
Koja je vaša ključna poruka partnerima u BiH, Evropi i šire – u ovom trenutku kada se cijeli sektor suočava s izazovima?
– Kako sam već gore naveo, kompanije iz BiH imaju sve neophodne karakteristike koje su potrebne da postanu, budu i ostanu dobavljač i snabdjevač svjetskih kompanija kada je u pitanju automobilska industrija, samo sada, više nego ikada, moraju pokazati fleksibilnost, spremnost na promjene, uvođenje inovacija, redefinisanje strategija, razmišljanje “out of box”, jer iako automobilska industrija već duži niz godina prolazi kroz izazovan period, uvođenje novih carina je nešto što će sigurno izmjeniti globalnu sliku snabdjevača, kupaca, potrošaća kao i odnosa u automobilskoj industriji i to moramo iskoristiti za bolje pozicioniranje u lancima snabdijevanja.
Razgovarala: Seida Bijedić/akta.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: info@zenicablog.com
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
