Autoputevi kao šok terapija- Početkom 2016. godine tadašnji direktor JP Autoceste FBiH Jasmin Bučo je kazao da u naredne četiri godine mora biti osigurano oko 870 miliona eura da bi se privela kraju izgradnja 70 posto koridora 5-C, kao i da je neophodno povećanje akciza na gorivo.
U igri su različiti modaliteti privlačenja novca. Tako je Ministarstvo finansija i trezora BiH iniciralo pregovore sa Kuvajtskim fondom za arapski ekonomski razvoj (KFAER) za zaključivanje 50 miliona eura vrijednog kredita kojim bi se finansirala izgradnja drugog dijela poddionice Klopče – Donja Gračanica. Uporedo sa tim, predviđeno je i izdvajanje 20 feninga iz putarine za izgradnju autoputa, umjesto dosadašnjih 10, što bi rezultiralo dodatnim prihodom na godišnjem nivou od 70 miliona maraka a koji bi povećao kreditnu sposobnost FBiH.
Mogući izvor finansiranja je i finansijska linija Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) vrijedna 300 miliona eura. Uspješno povlačenje ovog novca zavisi i od koordinacije nižih nivoa vlasti sa državnim na pripremi konkretnih projekata koji bi se finansirali.
Dok se političari dogovaraju, kompanije iz BiH sa neskrivenim nestrpljenjem čekaju intenziviranje izgradnje autoputa. Građevinski radovi na ovom projektu su svojevrsna pozitivna šok terapija za cijeli niz domaćih preduzeća. Tokom posljednjih godina, mnogobrojne domaće firme su osigurale svoju egzistenciju pa i daljnji razvoj kao podizvođači ili glavni izvođači projekata.
ArcelorMittal iz Zenice je snabdjevao čelične konstrukcije za autoput. Tešanjska HIFA je imala osigurano tržište za prodaju bitumena. Heidelberg Cementara iz Kaknja je prodavala cement firmama angažiranim na izgradnji autoputa, dok je firma Regeneracija iz Velike Kladuše ugrađivala svoje sisteme odvodnje oborinskih voda. Firme poput ŽGP-a, Heringa i Euroasfalta su angažovale na stotine radnika koji su gradili puteve u FBiH.
Istovremeno, i sve navedene firme su angažovale dodatne dobavljače a radnici su trošili zarađene plaće što je rezultiralo pozitivnim šokom za privredu BiH. Trenutno je ova šok terapija smanjena, a osiguranje prijeko potrebnog novca bi oživilo domaću ekonomiju i osiguralo nova radna mjesta. Dio novca bi se i državi vratio kroz poreska davanja, tako da bi se korist od infrastrukturnih projekata rasporedila na čitavo društvo.
(Faktor.ba)
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
