Bajram-namaz u Zenici je klanjan jutros u 6:12 sati, u džamijama širom Medžlisa islamske zajednice Zenica, a centralna svečanost održana je u Sultan Ahmedovoj džamiji u centru grada gdje je više stotina vjernika klanjalo na otvorenom.
Imam Sultan Ahmedove džamije Enes ef. Beganović prije klanjanja Bajram-namaza dao je uputstva vjernicima da ispoštuju fizičku distancu i da nose zaštitne maske nakon čega je klanjan i namaz kojeg je predvodio savjetnik Reisul-uleme Ejub ef. Dautović.
Muftija zenički Mevludin ef. Dizdarević je u bajramskoj hudbi poručio da je tužno koliko malo vjernika ove godine obavlja hadž.
“U ovim trenucima dok klanjamo bajram-namaz, nikada manja grupa hadžija nije obavljala obrede hadža. Tužno je gledati da Božju kuću posjeti toliko malo vjernika, ali je čast da je među njima i jedan Bošnjak, naš Zeničanin. Ovaj Bajram iščekujemo u velikom iskušenju, svi sadržaji u našim životima su se promijenili i svi hodimo putem kojim nismo prošli. Moramo se prilagoditi situaciji u koju smo bačeni. Preživjeli smo mnogo veće probleme pa ćemo i ovo. Teorije zavjere treba staviti u stranu i postaviti sebi pitanje kako štetu po zdravlje, ekonomiju i djecu učiniti manjom”, kazao je Dizdarević.
Pojasnio je da dijeljenjem postajemo ljudi, a da grabljenjem postajemo nasilni, gdje se cijeni grubost i bahatost, a ne vrijednosti morala i pravde.
“Žrtvovanjem postajemo ljudi, a u našoj vjeri kada učinimo dobro nismo pomogli nekome već je on pomogao nama jer postaje naš svjedok na Sudnjem danu i instrument oprosta. Pomaže nam da pronađemo ljudskost i da postanemo čovjek.
U danima Bajrama pozivam vas da pomognete sebi i drugima, da čuvate sebe i druge od sebe. Poštivanjem mjera ne pokazujemo strah za sebe već odgovornost za druge. S ovim riječima vam čestitam Bajram – Bajram Šerif Mubarek Olsun”, zaključio je zenički muftija.
Nakon klanjanja bajram-namaza i bajramske hutbe, muftije zeničkpg hfz. dr. Mevludina ef. Dizdarevića, tokom dana biće organizirana posjeta Udruženju „Pogled“ i dodjela bajramskih paketića djeci sa posebnim potrebama.
Nakon toga biće realizirana akcija prikupljanja kurbanskih kožica po džematima, a za ponedjeljak je planirana posjeta Sigurnoj kući za smještaj i podršku žrtvama nasilja u porodici ”Medica” Zenica.
Nemojmo dozvoliti da nas razlike udalje jedne od drugih. Ne sudite ljudima o onome u čemu je Bog konačni sudija. Činimo ono što se od nas traži, pomozimo jedni drugima i natječimo se u dobru. Mislimo o danu kada od pomoći neće biti ni imetak, ni vlast, ni moć, već čisto dobro srce koje će svjedočiti pred Bogom, poručio je reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović u hutbi tokom bajram-namaza kojim je danas počeo jedan od najvećih muslimanskih praznika Kurban-bajram.
U prisustvu velikog broja vjernika jutros je u džamijama širom Bosne i Hercegovine klanjan bajram-namaz, a bajramsku hutbu i namaz u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevo predvodio je reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.
Bajram-namaz je klanjan u 6.10 sati, a prema ranije objavljenoj instrukciji, sabah-namaz klanjan je isključivo u prisustvu imama, mujezina i članova džematskog odbora, dok su vjernici pozvani da zbog mjera uvedenih na sprečavanju koronavirusa, sabah-namaz klanjaju u kućama, a u džamiju dođu 15 minuta prije bajram-namaza.
Kavazović je na samom početku hutbe podsjetio da je jučer bio dan Arefata, u kome je vrhunac obreda hadža, te kako je danas dan žrtve, Kurban bajram. Kako je kazao, u modernoj povijesti ovaj bajram će ostati upamćen po tome što vjernici iz svih dijelova svijeta nisu mogli obići časna mjesta u Meki i Medini.
– Svijet se suočava s velikom kušnjom koju možemo savladati pouzdanjem u Boga –
“Svijet se suočava s velikom kušnjom i izazovom. Virus je poharao mnoga društva i mnoge porodice. Mnogo je onih koji su izgubili svoje najmilije. Mnogo je bolesnih. No, i ovu kušnju možemo savladati kao i one prije: snažnim pouzdanjem u Boga, jakom voljom, discipliniranošću, upornošću i borbom protiv nje. U ovom odabranom danu naša srca su s onim malobrojnim muslimanima koji će svojom telbijom radosnicom, u ime svih nas, ponavljati riječi što su u srcima i dušama svih muslimana i muslimanki: Odazivam Ti se, Bože, odazivam; odazivam Ti se, jer Ti u svom Gospodstvu nemaš sudruga. Sva zahvala pripada Tebi i sve blagodati su od Tebe i vlast je Tvoja, Ti zaista u svom Gospodstvu nemaš sudruga”, rekao je Kavazović.
Dalje je naveo kako je Arefat mjesto susreta Adema i Have, mjesto novog otkrivanja ljudske prirode i novog upoznavanja. Dan Arefata je dan početaka ljudske zajednice, dan bračnih odnosa, kako je rekao, “dan ljudskog roda u kome su naši praroditelji spoznali koliko su važni jedno drugom i koliko su potrebni jedno drugome. Njihov ponovni susret na Arefatu, nakon izgnanstva iz dženeta i dugog lutanja, jeste dan spoznaje i priznanja greške koju su počinili”.
“Dan Arefata je sama suština hadža, kako nas je poučio Vjerovjesnik, a.s., kada je rekao: ‘Hadž je boravak na Arefatu’. To je dan podsjećanja na naše pretke, dan u kome su oni, a i mi kroz njih, spoznali svoje ljudske potrebe, dan u kome su obnovili nadu u Božiju milost i oprost, dan u kojem se rodila nova želja za životom i strah od negove neizvjesnosti”, poručio je Kavazović.
Hadž i kurban, pojasnio je Kavazović, nas iznova podsjećaju na temelje naših života, na ono što je bilo na početku, ono što je sada i što će nam se desiti na kraju našeg ljudskog putovanja. Oni nas podsjećaju na ljudski pad i kajanje, na nadu i podizanje, na svijest o povratku sebi, na dobro i zlo koje vreba, na ono što je pravo među nama i ono što je krivo, na ono u čemu su naša nesreća i propast.
– Svađalački tonovi koje čujemo unose nemir i zabrinutost među nas –
Ibrahim, a.s., nam je kurbanom u liku svog sina Ismaila pokazao važnu duhovnu stanicu na kojoj treba da se zadrži svako od nas, svaki muškarac i svaka žena. Uvijek i iznova treba da preispitujemo svoj nijet prije nego što se odlučimo na čin.
“I mi danas, kao i Ibrahim, a.s., u svoje vrijeme, stojimo pred našim izazovima i kušnjama, dunjalučkim željama i zavjetima, ne samo vjerskim, već i moralnim i profesionalnim. Ibrahim, a.s., nas je podučio da čovjek treba da služi onome u što se zakleo. Svako od nas bi trebalo da ostane predan onome što jeste: učitelj vjere vjeri, roditelj porodici, političar politici, državnik državi, ljekar medicini, majstor svom zanatu, a umjetnik umjetnosti”, rekao je Kavazović, te nastavio:
“Sa žaljenjem moram konstatirati da smo se udaljili od imperativa da služimo onome u što smo se zakleli, na načelima morala, znanja i profesionalnosti. Ljudi od vjere, službe i struke ne bi smjeli dozvoliti da budu instrumenti manipulacija u ovako teškim prilikama koje proživljavamo. Svađalački tonovi koje čujemo u javnom prostoru, dok se borimo za živote i zdravlje ljudi, unose nemir i zabrinutost među nas. Ostrašćenost koju vidimo u komunikaciji poznatih javnih ličnosti, obrazovanih ljudi, čudi i zabrinjava”.
Bajram je, podvukao je, vrijeme u kome treba jedni drugima da priđemo, zatražimo halala i ponudimo izvinjenje.
“Ovi odabrani dani su idealni da započnemo dugu i tešku borbu protiv tih naših rascjepkanosti, zavada i javnih svađa. Neka prvi korak bude ademovska spoznaja da nismo u pravu, da često griješimo i pretjerujemo. Budimo hrabri u borbi sa samima sobom. Budimo odgovorni prema samima sebi i ne dozvolimo da pokvarimo vlastiti najljepši lik u kojem nas je Allah stvorio. Nemojmo čestitima i poštenima biti primjer lošeg postupanja i vladanja. U našem društvu budimo uzori, primjeri poštenja, morala i čestitosti. Širimo dobro i borimo se da ono postane dominantno među nama”, istakao je Kavazović.
– “Danas se naša vjera iskazuje disciplinom” –
Zamolio je da se povede računa o vlastitom zdravlju i zdravlju svoje rodbine i prijatelja, navodeći da se nalazimo u prilikama koje u novijoj historiji nisu zapamćene.
“Naši prijatelji i poznanici umiru u strašnim mukama i prolaze teška i bolna fizička i psihička stanja. Ljekari se bore da pomognu i olakšaju patnje, svjesni da lijeka za ovu zaraznu bolest još nema. Ono što možemo najlakše učiniti za sebe i za druge jeste da sami sebi pomognemo samozaštitom, noseći maske, čuvajući propisanu udaljenost i vodeći računa o higijeni”, rekao je Kavazović.
Poručio je kako danas vjera iskazuje disciplinom, u dobroj namjeri da sačuvamo život, jer „onaj ko bude uzrokom da se nečiji život sačuva kao da je sve ljude sačuvao“, kako nas opominje Uzvišeni. Samozaštita je danas sami dio vjere, najvrjedniji vid dobročinstva i morala.
“Nemojmo dozvoliti da nas razlike udalje jedne od drugih. Ne sudite ljudima o onome u čemu je Bog konačni sudija. Činimo ono što se od nas traži, pomozimo jedni drugima i natječimo se u dobru. Svima nam je zajednički neprijatelj Iblis i njegova vojska zla. Zloj napasti mržnje u sebi se suprostavite, tjerajte je iz svog srca kao što Sunce tjera tminu. Mislimo o danu kada od pomoći neće biti ni imetak, ni vlast, ni moć, već čisto dobro srce koje će svjedočiti pred Bogom. Savjetujem vam: ako ste uzeli nečije pravo, hak, vratite mu ga; ako ste nekoga zakinuli ili oštetili namirite mu; ako ste nekoga uvrijedili zatražite halala; a ako ste nekoga zapostavili potražite ga. Širite mir i dobro među ljudima”, istakao je Kavazović.
Na kraju je pozvao da se ovaj Bajram provede bez velikih okupljanja.
“Neka nam kurbani budu primljeni kod Allaha i neka budu zamjena za naše živote i živote naših najmilijih. Zamolimo Allaha jutros baš tom dovom. Dijelimo ih komšijama i rodbini na siguran način i ne dovodimo ih u opasnost. Svima vama od srca želim sretne bajramske dane. Neka nas Allah izbavi iz ove velike kušnje i neka se bolesnima među nama smiluje i podari ozdravljenje. Molimo Ga da nam da ono što je bolje za nas i za našu vjeru. Svima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori, te Kosovu i Sjevernoj Makedoniji i bošnjačkoj dijaspori želim sretne kurban-bajramske dane. Provedimo ih u radosti, nadi i iskrenom pouzdanju u Allaha. Bajram šerif mubarek olsun”, zaključio je u bajramskoj hutbi reisu-l-uelma Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović.
Ranije je u Bosni i Hercegovini naloženo otkazivanje masovnih bajramskih svečanosti i prijema, kao i drugih vjerskih manifestacija.
Kurban-bajram ili Hadži-bajram je islamski praznik prinošenja žrtve, najznačajniji islamski blagdan. On dolazi dva mjeseca i deset dana nakon ramazana. Kurban-bajram traje četiri dana. Inače, muslimani širom svijeta prvog dana žrtvuju svoje najbolje životinje kao simbol spremnosti poslanika Ibrahima da žrtvuje svog sina za Boga, Bog se umiješao u posljednjem trenutku i umjesto toga dao je Ibrahimu da žrtvuje ovna. Roditelji daruju svoju djecu, a djeca rodbine i djeca iz komšiluka koja rano prvog dana dolaze da čestitaju praznik dobivaju novčane poklone. Običaj je da se kuća i avlija posebno očisti za ovaj praznik, a da se vjernici svečano obuku. (foto: Zenit)
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
