Evropska komisija dovršila je plan kojim bi teret zbrinjavanja izbjeglica bio ravnomjerno raspodjeljen među zemljama članicama, ali ostaje da se vidi da li će on biti prihvaćen.
U sjedištu Komisije u Briselu je danas najavljeno da će komesari formalno usvojiti plan na sutrašnjem kolegijumu, a javnosti će ga zvanično predstaviti predsjednik EK Žan-Klod Junker na plenarnom zasjedanju Evropskog parlamenta u srijedu.
U sklopu paketa mjera koji će Evropska komisija predložiti u vezi s izbjegličkom krizom sve zemlje zapadnog Balkana i Turske biće stavljene na popis sigurnih zemalja, što znači da njihovi građani ne mogu računati na dobivanje azila u EU, saznaje se iz izvora Komisije.
Junker bi trebao predstaviti paket mjera koji uključuje dopunu popisa sigurnih zemalja i kvote za raspodjelu 120.000 izbjeglica po zemljama članicama koje se trenutno nalaze u Italiji, Grčkoj i Mađarskoj.
Na popisu bi se trebale naći sve zemlje zapadnog Balkana – BiH, Srbija, Crna Gora, Makedonija i Albanija, te Turska. Za građane tih zemalja predviđa se ubrzan postupak razmatranja njihovih zahtjeva za azilom i brza deportacija većine njih u domovine.
U zavisnosti od veličine, bogatstva i kapaciteta, sve zemlje članice bi prema planu morale da prime izvjestan broj izbjeglica, a u naknadu bi trebalo da dobiji po 6.000 evra po osobi iz fondova EU.
One zemlje koje odbiju da prime zadat broj izbjeglica moraće da za svakog koga nisu primile uplate istu sumu u poseban fond EU.
Prema novom nacrtu prijedloga Evropske komisije za raspodjelu 120.000 izbjeglica iz Grčke, Mađarske i Italije, Hrvatska bi ih trebala primiti 1.064.
Hrvatska bi iz Italije od ukupno 15.600 izbjeglica prihvatila njih 138, iz Grčke od 50.400 izbjeglica njih 447 te iz Mađarske od 54.000 Hrvatska bi trebala primiti 479. To je 1064 ljudi, puno manje od oko tri hiljade, broja koji je zadnjih dana kružio medijima.
Hrvatska po ovom nacrtu treba primiti 0,89 posto od broja izbjeglica u tri zemlje koje su suočene s najvećim izbjegličkim teretom.
Komisija je koristila četiri kriterija za raspodjelu izbjeglica – broj stanovnika, visina BDP-a, prosječan broj tražitelja azila na milion stanovnika u razdoblju 2010-2014., te stopa nezaposlenosti.
Najveći teret trebale bi podnijeti Njemačka, koja treba primiti 31.443 izbjeglice, što je nešto preko 26 posto od 120.000 izbjeglica, zatim Francuska 22.031, što je 20,3 posto. Slijedi Španija koja bi trebala primiti 14.931, zatim Poljska 9.287, Nizozemska 7.214, Rumunijq 6.646 izbjeglica, Belgija 4.564.
Velika Britanija i Irska, koje nisu članice Šengenskog sporazuma, nisu uključene u ovaj plan, mada je britanski premijer Dejvid Kameron najavio da je njegova zemlja spremna da dobrovoljno primi do 10.000 izbjeglica.
Sličan plan Evropske komisije, kojim je bilo predviđeno raseljavanje četiri puta manjeg broja izbjeglica, odbile se ljetos zemlje članice, pozivajući se na suvereno pravo svake države da sama odlučuje koliko će izbeglica primiti.
Ovaj put, plan odlučno podržavaju Njemačka i Francuska, a francuski predsjednik Fransoa Oland je danas upozorio da bi odbijanje novog plana moglo da znači kraj Šengenskog sporazuma.
“Ako ne postoji zajednička politika, to će nesumnjivo biti kraj Šengena i povratak na nacionalne granice”, rekao je Oland na konferenciji za novinare u Parizu, a prenjo je AFP.
Za sada se novom planu najglasnije suprotstavljaju Mađarska, Slovačka i Poljska, a konačnu odluku lideri zemalja članica će donjeti na samitu EU u Briselu koji će biti održan polovinom oktobra, nakon što o njemu budu razgovarali ministri spoljnih i unutrašnjih poslova.
U slučaju eskalacije izbjegličke krize, u Briselu ne isključuju mogućnost da se već ovog mjeseca sazove i vanredni samit evropskih lidera.
BUKA
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
