BAŠESKIJA, NIKAD MODERNIJI I AKTUELNIJI: Novo obogaćeno iskustvo čitanja čuvene hronike 18. vijeka

Piše: SAMIR BEGOVIĆ

Na 164 rukopisna lista sarajevski hroničar Mula Mustafa Bašeskija (1731?-1809) ostavio je zapisanim događaje i pojave iz druge polovine 18. vijeka, nadajući se da će, možda, “neki ašik u neka druga vremena tu knjigu, njegovu bilježnicu, gledati”.

Vrijeme je ispunilo Bašeskijina očekivanja, možda i više nego što se nadao. Njegove privatne bilješke doživjele su više izdanja, a interesovanje za njih nije prestalo ni u digitalnom 21. vijeku. Nakon skoro 25 godina od posljednjeg izdanja, ponovo će se medžmua sarajevskog vjeroučitelja i pisara naći na policama bh. knjižara.

Profesorica Kerima Filan o značaju Ljetopisa:

“Bašeskijine bilješke veoma raznovrsnog sadržaja svjedoče o kontinuitetu života u ovoj sredini. One sadrže podatke o svome vremenu koje ne možemo naći u drugim arhivima. A svoje značenje otkrivaju kada se dovedu u vezu sa životnim okolnostima tog doba na širem geografskom prostoru. Drugim riječima, ne trebamo se zadovoljiti doslovnošću Bašeskijinih bilježaka, a doslovnosti se oslobađamo kada ulazimo u život teksta.” (Oslobođenje)

DOBRO ZNAN, SLABO ČITAN

Zahvalnost za ovaj izvanredni izdavački poduhvat pripada Izdavačkoj kući “Vrijeme” iz Zenice i njenom direktoru Muameru Spahiću, a tajna uspjeha leži dugom i predanom radu vrlo stručnog tima sa znanjima iz različitih branši.

“Počeli smo prije više od dvije godine, a onda je korona poremetila naše prvobitne planove i rokove. Ljetopis smo objavili u našoj ediciji Posebna izdanja, u kojoj objavljujemo naslove bibliofilskog standarda i kvaliteta. Formirali smo stručni tim koji je predano radio na ovom izdanju, a koji su činili izvršna urednica IK ‘Vrijeme’ Fatima Zimić, kreativni direktor Kenan Zekić, redaktorica profesorica Kerima Filan i poseban tim u štampariji ‘Suton’ u Širokom Brijegu. Trajalo je prilično dugo, ali mislim da je vrijedilo”, kaže za “Slobodnu Bosnu” direktor IK “Vrijeme” Muamer Spahić.

Svjesni (tržišnog) rizika koji stoji pred svakim izdavačkim preduzećem kada se odluči na skupi i zahtjevni projekat izdavanja određene knjige, pitali smo Spahića zašto se njegova kuća odlučila za novo izdavanje Bašeskijinog Ljetopisa.

“Na objavljivanje Ljetopisa potaklo nas je jedno naše malo istraživanje, koje nam je otkrilo da je Bašeskijin kitab (medžmuu) čitao relativno mali broj ljudi. Uglavnom svi (posebno u Sarajevu) znaju za Ljetopis, međutim gotovo niko ga stvarno nije čitao. Dakle, tog davnog izdanja u knjižarama nije ni bilo, pa su novostasale čitalačke generacije do Ljetopisa mogle doći samo u bibliotekama, antikvarijatima ili je čitati u nekoj zamučenoj verziji u digitalnom formatu (to zaista nikome ne bih poželio). Učiniti dostupnim i oživiti ovo dragocjeno štivo te obogatiti iskustvo čitanja savremenim čitaocima, bili su važni motiv za njegovo novo objavljivanje“, kaže Spahić, dajući nam šlagvort za naredno pitanje: Šta novo izdanje Ljetopisa nudi u odnosu na prethodna?

STARI ZAPISI U DIGITALNOM DOBU

“Uz odobrenje i saglasnost nasljednika autorskih prava, Ljetopis smo priredili uz određene tehničke, jezičke i dizajnerske promjene. Redaktorsko-lektorske zahvate i intervencije u originalan tekst poduzimali smo tamo gdje je to bilo neophodno, ali i poželjno, uz nastojanje da ne narušimo duh ni originala ni prijevoda velikog Mehmeda ef. Mujezinovića. Ispravili smo uočene štamparske pogreške i tehničke omaške, otklonili određen broj jezičkih/prevodilačkih nepreciznosti, neujednačenosti, i nelogičnosti. Ipak, Ljetopis je doživio najviše promjena na planu vizuelnog uređenja i grafičkog oblikovanja. Doživljaj čitanja Bašeskije obogaćen je audioinsertima koji se aktiviraju skeniranjem QR koda na najavnim stranicama svake od šest dekada Ljetopisa, što čitaoce vodi na naš YouTube kanal. Ti audioinserti nisu u funkciji kreiranja audioknjige, već je njihova svrha da čitaocima približe tekst na još jednom iskustvenom nivou i da samog autora pokušaju dodatno humanizirati“, kaže direktor IK “Vrijeme” za “Slobodnu Bosnu”.

Zadatak  “humanizacije” Mula Mustafe Bašeskije pripao je velikanu bh. glumišta Nerminu Tuliću koji to svojim glasom čini već skoro trideset godina “na daskama koje život znače”. Da obogaćivanje iskustva čitanja, kako kaže Spahić, odgovori zahtjevima vremena pobrinuo se duo Basheskia & Edward Q, sarajevski elektroakustični dvojac koji čine Nedim Zlatar i Leonardo Šarić.

Ocjene njihovog rada u prethodne dvije godine nećemo davati. Samo ćemo vas uputiti na online platformu Izdavačke kuće “Vrijeme” da to sami uradite – “lajkom” ili “dislajkom”.