BH novinari: Pritisci, niske plate i samocenzura u lokalnim medijima u BiH- Četrdeset posto novinara lokalnih medija u BiH je bilo izloženo napadima i prijetnjama u protekle tri godine, a njih 75% posto kaže da su političari na vlasti u nekom periodu vršili pritiske. To su također radili oglašivači i politički subjekti opozicije, pokazalo je istraživanje o radnim uslovima i pravima novinara, zakonskom okviru i upravljanju u lokalnim medijima u Bosni i Hercegovini Udruženja Bh novinari, koje je predstavljeno jučer u Sarajevu.
Istraživanje autora Amera Džihane je provedeno u periodu od oktobra do decembra 2020. godine. U ispitivanju je učestvovalo 440 novinara koji rade u lokalnim medijima, a odgovori na sva pitanja su dobiveni od 157 novinara. Glavni cilj je bio identifikovati postojeće obrasce rada lokalnih medija te utvrditi jesu li oni u skladu sa postojećim zakonskim i međunarodnim standardima slobode izražavanja.
Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH novinari, ističe: ”Ključni rezultat istraživanja pokazuju da je više od 40% novinara, medijskih uposlenika bilo izloženo napadima i da su ti napadi najviše dolazili od političara na vlasti. Drugi podatak koji je važan jeste da 48% ispitanika radi više od 40 sati sedmično, što govori o prekovremenom radu novinara koji nisu plaćeni za svoj prekovremeni rad. Treći važan podatak jeste da većina ispitanika u lokalnim medijima ima platu koja je niža od prosječne plate u BiH, a ta plata je 950 konvertibilnih maraka. Posljednji podatak, ali ne i manje važan jeste, više od 70% ispitanika podliježe samocenzuri, smatrajući da njihove teme koje istražuju neće biti odobrene od strane urednika i onih koji vode lokalne medije”.
Istraživanje je pokazalo da su novinari u lokalnim medijima suočeni sa ograničenjima u području slobode izražavanja i slobode medija te da ne postoji sistematski pristup u suzbijanju pritiska vlada, državnih institucija i drugih političkih i ekonomskih faktora. Država nema kapacitete da novinarima osigura siguran i neometan rad, a nedostatak adekvatnog odgovora na nasilje nad novinarima iz ovlaštenih institucija uveliko utječe na osjećaj sigurnosti novinara.
Na napade na novinare uglavnom reaguju novinarska udruženja, nevladin sektor, a primjetno je odsustvo reakcije vlasti i političara.
Podaci Linije za pomoć novinarima pokazuju da je u prošloj godini evidentirano 69 slučajeva kršenja slobode izražavanja i napada na novinare i medije. Ovo uključuje fizičke napade, prijetnje putem interneta ili uživo, pokretanje kampanje diskreditacije, otkaze, mobing na poslu, onemogućavanje izvještavanja s određenih lokacija, hakarske napade, širenje govora mržnje itd. U većini slučajeva državno tužilaštvo i policija nisu pronašli počinitelje napada, a sudovi neadekvatnim procesuiranjem napadača šalju poruku da su napadi na novinare prihvatljivi.
“Stanje medijskih sloboda je još gore nego ranije. Šezdeset i devet različitih nasrtaja na medijske slobode i na ličnu sigurnost novinara. Struktura nasrtaja na novinare je veća što je nivo medija niži. U lokalnim medijima stvari su mnogo gore nego što se one na prvi mah vide. Problem je i u materijalnom smislu jer su često oslonjeni i na budžet lokalne zajednice, a najčešće su izloženi stranačkom pritisku ili pritisku od strane načelnika, gradonačelnika. Kako se boriti? Trebamo svi da pokažemo solidarnost. Ideja o formiranju fonda koji bi pomogao novinarima nije od jučer. Mi ne možemo da se dogovorimo jer među nama ne vlada sloga”, kazao je za medije Marko Divković, predsjednik Udruženja.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
