BiH i dalje najviše uvozi iz Hrvatske- Bosna i Hercegovina je u prva tri kvartala ove godine ostvarila izvoz u vrijednosti 3,64 milijarde eura, što je 3,61 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Uvoz za devet mjeseci je iznosio 6,07 milijardi eura, što je više za 3,59 posto nego prošle godine u isto vrijeme.
“Takve promjene rezultirale su pokrivenošću uvoza izvozom od 60 posto, a deficit na kraju trećeg kvartala iznosi 2,42 milijarde eura”, izjavila je Belma Hasić, stručna suradnica u Sektoru za makroekonomski sistem pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
Navela je i kako je u Evropsku uniju, koja je najznačajnije izvozno tržište BiH, ostvaren izvoz od 2,64 milijarde eura, dok je uvoz iz zemalja Unije za devet mjeseci iznosio 4,27 milijardi eura, tako da se nastavlja trend kako izvoza tako i uvoza s tog tržišta.
Hasić je rekla i kako su drugi najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH zemlje CEFTA-e te da je izvoz na ovo tržište smanjen za 1,22 posto i iznosio je 0,55 milijardi eura, dok je uvoz povećan za 5,77 posto, a njegova vrijednost je 0,95 milijardi eura.
“Izvoz na ta tržišta je povećan za oko 14 posto, dok je uvoz smanjen za oko 48 posto”, rekla je Hasić na konferenciji za novinare u Sarajevu.
Izvoz struje, drveta, naftnih ulja
Od država članica Evropske unije najznačajniji vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine je Hrvatska, u koju je u tri kvartala izvezena roba vrijedna 381 milion eura, od čega se najviše izvezlo električne energije, drveta, naftnih ulja, dok je uvoz iznosio 0,95 milijardi eura, od čega se najviše uvezlo nafte, šećera te piva.
U poređenju s istim razdobljem u 2015. godini, zabilježen je rast hrvatskog izvoza u BiH za 3,2 posto, a uvoza iz te zemlje za 4,06 posto.
Nakon Hrvatske slijedi Njemačka, koja je s BiH imala vanjskotrgovinsku razmjenu vrijednu gotovo 1,22 milijarde eura.
“U Srbiju, partnera broj jedan sa područja CEFTA-e, ostvarili smo izvoz u vrijednosti od 312 miliona eura, od čega se najviše izvezlo električne energije, koksa, žice, dok je uvoz iznosio 0,86 milijardi eura, od čega smo najviše uvezli kukuruza, nafte, ulja suncokreta”, rekla je Hasić.
Kada se porede tri kvartala ove s istim razdobljem prošle godine, a uzimajući u obzir zabranu izvoza poljoprivrednih proizvoda na tržište Rusije, Hasić je istakla kako nije došlo do smanjenja izvoza pojedinih grupa proizvoda, osim grožđa, zbog vremena njegovog sazrijevanja, tako da je problem izgubljeni prihod, čije će se posljedice sumirati tek na kraju godine.
Kreirati agrarnu politiku
Bosna i Hercegovina je smanjila i izvoz lijekova za otprilike 25 posto te obuće za gotovo 83 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
“Agroindustrijski sektor je ostvario rast izvoza od 14,72 posto u odnosu na prošlu godinu, što se može ocijeniti pozitivnim, s obzirom na turbulentne događaje koji su usporavali izvoz na dva tržišta – Rusiju i Tursku”, rekla je Hasić.
Prema njenim riječima, u BiH je neophodno kreirati agrarnu politiku, a ujedno se i efikasno približavati euroatlantskim integracijama putem postepenog usklađivanja politike s principima zajedničke poljoprivredne politike EU-a.
Kada je riječ o elektroenergetskom sektoru BiH, on je zabilježio smanjenje izvoza za šest posto, dok je uvoz povećan za 26 posto. Uvoz nafte i naftnih ulja smanjen je, ali samo vrijedonosno, zbog pada cijena nafte na svjetskom tržištu.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
