BiH je potrebno članstvo u Mehanizmu EU za civilnu zaštitu- Potreba Bosne i Hercegovine je i članstvo u Mehanizmu Evropske unije za civilnu zaštitu.
Pokazali su to još jednom i požari koji su harali jugom Bosne i Hercegovine, sve dok ih konačno nije ugasila kiša. Da smo članica ovog mehanizma, mogli bismo računati i na pomoć Evropske unije u stanjima prirodne nesreće. S obzirom na to još nismo, oslanjamo na mogućnosti domaćih vlasti, dobru volju komšija, ali i silu prirode. Dobra stvar je da ne moramo biti članica Evropske unije da bismo bili članica njenog Mehanizma. Aplicirali smo nakon poplava 2014. godine, a osam godina kasnije, konačno bi nam se mogla otvoriti jedna vrata.
Svako ljeto nova je prijetnja od požara u Hercegovini. Jablaničani su se u to uvjerili. I ne samo oni. Tako je bilo ove, ali mnogo opasnije prošle godine. Kataklizmični prizori borbe sa vatrenom stihijom na nepristupačnom terenu trajali su danima.
– Da smo dobili helikopter, taj požar bi bio na maksimalno 3 hektara površine. Sjetit će se svi da angažman OSBiH nije odobrio član Predsjednisštva BiH Milorad Dodik, zbog čega sam ja podnio krivičnu prijavu protiv njega – kazao je načelnik Jablanice Damir Šabanović.
Na gašenju velikog požara učestvovalo je sedam vatrogasaca. Jedinu podršku koju su imali pružili su im mještani.
Sa naprtnjačom od 25 litara vi teško da šta možete uraditi. Mi smo se nekoliko puta zaputili sa naprtnjačom – više popijete nego što ugasite požar – ističe Haris Zukić, vatrogasac u Jablanici.
Na razmjere štete od požara u BiH ne utječu samo klimatski nego i politički faktori. Zato stanovništvo više očekuje od padavina nego od vlasti.
Iznos procijenjene štete je skoro 2 miliona i 200 hiljada maraka, a kad znamo da jedan air tractor košta 3,6 miliona eura, onda je svima jasno – podsjeća Šabanović.
Kanadere nemamo. Posjedujemo četiri helikoptera za gašenje požara. Hoće li oni djelovati, ne zavisi od širenja varene stihije nego od, kako je poznato, saglasnosti Predsjedništva BiH.
– Od 16. jula do 6. avgusta 2022. godine helikopterske jedinice OSBiH bile su angažovane na zadacima gašenja požara u općinama Posušje, Konjic, Čitluk, Trebinje i Neum. Tom prilikom ostvarili su 64,9 sati naleta, pri čemu je izbačeno više od 200 hiljada litara vode – navode iz Ministarstva odbrane BiH.
Pristupanje BiH Mehanizmu EU-a za civilnu zaštitu, osim neophodne pomoći i rasterećenja kapaciteta, spriječilo bi bh. političke opstrukcije u kriznim situacijama.
BiH dobija mogućnost direktnog apliciranja na projekte – sad je samo do nas u BiH koliko ćemo biti organizirani i spremni da radimo projekte i predlažemo ih kroz fondove EU-a – ističe Idriz Brković, šef pregovaračke delegacije BiH za pristupanje Mehanizmu EU-a za civilnu zaštitu.
Do sada su domaći timovi Civilne zaštite u akcijama spašavanja dokazali osposobljenost. Da bi bili priznati na međunarodnom nivou, nedostaje im zvanična potvrda.
Imat će certifikat za nešto što su već prošli i kroz taj certifikat će moći biti pozvani i odgovoriti na drugu nesreću. I kad BiH zatraži međunarodnu pomoć, oni mogu biti dio tima – objašnjava Majda Kovač, portparolka Federalne uprave civilne zaštite.
Svaka država Mehanizma plaća članarinu. Taj iznos za BiH će biti značajno umanjen, što predstavlja podršku našem eurointegracijskom putu.
Za BiH bi u prvoj godini bilo 300 hiljada eura. To su minimalna sredstva ako uzmemo mogućnost da mi kroz jedan projekat možemo povući peterostruko i više sredstava nego što je ta članarina – tvrdi Brković.
Ni Crna Gora nije članica EU, ali jeste Mehanizma EU za civilnu zaštitu. Do sada je korist od pristupanja procijenjena da je oko 5 miliona eura.
Jedan dokument koji smo završili – Procjena rizika od katastrofa – i vrijednost tog dokumenta je nekih 450 hiljada eura što i za Crnu Goru i za BiH predstavlja veliki novac ako bismo mi sami iz budžeta to realizovali – kaže Miodrag Bešović, v.d. generalnog direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a Crne Gore.
Implementacijom Projekta oporavka od poplava Evropske komisije, vrijednog 2,5 miliona eura, ispunili smo uvjet za članstvo u Mehanizmu za civilnu zaštitu. Bez te podrške šteta na domaćinstvima i privredi u 70 posto tada poplavljenog Orašja teško bi bila sanirana.
Tim novcem mi smo obnovili odbrambeni Savski nasip na način da smo ga povisili za jedan metar u odnosu na stogodišnje vode i samim tim taj dio od Vidovica do Kopanica, koji je bio pukao, sada je siguran – precizira Ilija Baotić, šef Ureda gradonačelnika Orašja.
Pristupnjem Mehanizmu, domaće strukture za zaštitu i spašavanja će postati prva institucija u sastavu struktura EU. Zanemariva nije ni garancija da adekvatan odgovor u kriznim situacijama neće izostati što je do sada zbog političkih opstrukcija otežavalo pružanje pomoći najugroženijim, piše Federalna.ba.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
