BiH koristi podatke o poljoprivredi iz bivše Juge – Procjena štete za poljoprivrednike zbog prilagođavanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) vjerovatno nije tačna, jer BiH ne raspolaže ni približno dobrim statističkim podacima o poljoprivredi na osnovu kojih bi se mogao izvući bilo kakav dobar zaključak.
Naime, kako nam je objasnio Velimir Jukić, direktor Agencije za statistiku BiH, zadnja precizna i pouzdana statistika iz oblasti poljoprivrede rađena je još u bivšoj Jugoslaviji.
“Od tada nije rađen popis stanja u našoj poljoprivredi i to nam je jedan od prioriteta svih prioriteta za rad u narednom periodu. U popisu 2013. godine bilo je nekih samo vrlo okvirnih podataka o poljoprivredi, međutim taj obim podataka nije ni približno dovoljan da bi se radila bilo kakva ozbiljnija analiza pa na osnovu toga izvršila dobra procjena efekata liberalizacije trgovine”, istakao je Jukić za “Nezavisne”.
Ove nalaze potvrdila nam je i Tatjana Proskurjakova, šefica Kancelarije Svjetske banke u BiH, koju su entitetska ministarstva poljoprivrede i Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH angažovali da izvrši analizu efekata prilagođenja SSPa. Iako podaci zvanično još nisu objavljeni, entitetska ministarstva su obavijestila javnost da Svjetska banka maksimalni gubitak tarifnih prihoda procjenjuje na 51 do 68 miliona maraka na godišnjem nivou. Proskurjakova, pak, upozorava da su stručnjaci Svjetske banke, nakon što su započeli sa analizom i modelima, čija je metodologija, kako je naglasila, unaprijed usaglašena sa bh. stranom, ustanovili da BiH jednostavno nema dobre statističke podatke.
“Veoma razočaravajuća činjenica koju smo ustanovili tokom analize je da BiH nema dovoljno objedinjene podatke kako bismo procjenu izvršili sa dovoljnom preciznošću koju su ljudi očekivali. Ja frustraciju tih ljudi razumijem, i sama sam razočarana, ali mi smo uradili ono što je bilo moguće”, naglasila je ona.
Proskurjakova je dodala da nije problem samo u tome što Svjetska banka nije mogla uraditi traženu analizu, već što će biti nemoguće formirati bilo kakvu poljoprivrednu politiku bez preciznih i lako dostupnih podataka. U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS rekli su nam da oni u svojim analizama, kreiranju politika i strategija koriste Registar poljoprivrednih gazdinstava RS.
“Za naše potrebe koristimo se registrom i podacima koji se nalaze u njemu. A što se tiče statistike, obratite se zavodima za statistiku koji su, kao što je javnosti dobro poznato, imali različita mišljenja o metodologiji”, naveli su oni. Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kaže za “Nezavisne” da možda nije moguće uraditi kvalitetnu analizu, ali da se efekti mogu sagledati i sa ovakvim dostupnim podacima.
“Oni vjerovatno misle na potrebu izrade poljoprivrednog popisa i slažem se da je to potrebno što prije uraditi. Nedostatak podataka otežava preduzimanje kredibilnih mjera, ali je još veći problem zadržavanje podataka samo za sebe, nespremnost da se razmjenjuju i da se napravi jedna zajednička baza podataka”, rekao je Šarović.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednika RS, kaže da se efekti prilagođenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju osjete u praksi i da poljoprivrednicima ne treba nikakva statistika da se to dokaže. Dodao je da poljoprivrednici iz RS nemaju ništa protiv da se uradi bolja statistika, ali da ne dolazi u obzir da to bude povod da se taj sektor prebaci na nivo BiH.
“Ako se svi usaglase o metodologiji kojom će napraviti dobru statistiku, to će biti sasvim dovoljno da se riješi taj problem. Mi vjerujemo da je u svakom slučaju bolje da se oblast poljoprivrede rješava na nivou lokalnih zajednica, jer su tamo ljudi mnogo bolje upoznati s kapacitetima koje imaju”, smatra on. Proskurjakova kaže da postoje dva važna rezultata iz analize koju su uradili. Jedan se, kako je navela, odnosi na činjenicu da je za BiH, globalno gledano, više pozitivnih nego negativnih efekata kao posljedica liberalizacije trgovine.
“Osim toga, efekti prilagođavanja SSPa su tek djelić ukupnih efekata kao posljedica liberalizacije trgovine. Čini mi se da je toliki fokus na ovo pitanje, u odnosu na mnoga druga pomalo vještački”, navela je ona. Dodala je da je važnije da vlasti nađu načine kako da pomognu poljoprivrednicima da se što bolje pripreme za liberalizaciju, nego što se fokusiraju samo na pojedine segmente. “Svjetska banka je spremna da bh. vlastima u tome pomogne”, rekla je ona.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
