BiH nedovoljno iskoristila potencijal – BiH nedovoljno iskoristila potencijal – Akta.ba je prva objavila informaciju o tome da je BiH iz programa EU povukla preko 2, 8 miliona eura sredstava više nego što smo uplatili za ulaznu kartu. Iako smo mi u analizi fokusirali na sredstva uplaćena iz proračuna BiH , ostatak, koji čini veći dio sredstava od ulazne karte, je uplaćen iz IPA fondova koji su namijenjeni upravo za ovu svrhu.
Iz Vanjskopolitičke inicijative BiH (VPI BiH) upozoravaju da se postotak korištenja IPA sredstava smanjuje iz godine u godinu, što je, navode, dodatni razlog da se počne sa planskim radom jer postoji rizik da se ovaj pozitivni bilans izgubi.
BiH je proračunskom razdoblju 2007. – 2013 iz sredstva IPA fondova u svakoj od godina pokrivala između 85% i 100% troškova za ulazne karte, a ukupno dobijena sredstva iznose više od 14 miliona eura. Tako su u 2007. i 2013. godini svi neophodni troškovi dobijeni iz IPA fondova, a tijekom zadnje godine dobiveno je najviše sredstava u iznosu od 3.213.402 eura.
Ukupni iznos dodijeljen za Bosnu i Hercegovinu se povećavao svake godine, ali ipak ne u mjeri u kojoj je to bio slučaj npr. u Republici Srbiji.
“Bosna i Hercegovina je naime 2007. dobila 1.700.000 eura, a u zadnjoj godini je dobila 3.213.402 eura, što predstavlja povećanje za 89%. S druge strane, Republika Srbija je imala 2007. udjel od 2.000.000 eura iz fondova IPA,koji se povećao na 6.596.242 eura na kraju proračunskog razdoblja 2013. godine, što predstavlja povećanje od 202 posto”, navodi se u analizi VPI-ja.
(Tabela pokazuje sa koliko je sredstava EU sudjelovala za plaćanju ulaznih karata zemalja iz regiona: Izvor VPI)
Ističe se da su udjeli koje su države same uplaćivale bio dosta veći, i nominalno i procentualno, u svim državama u odnosu na Bosnu i Hercegovinu.
Tu prednjači Hrvatska koja je od 2007. – 2013. već bila odmakla na europskom putu u odnosu na druge države regije.
Takav podatak je bitan, navode autori analize, kako bi mogli napraviti pravilnu projekciju u kojem smjeru treba ići i Bosna i Hercegovina kada se bude približavala članstvu, što bi nam dalo mogućnost da već sada dugoročno i strateški razmišljamo.
Izuzetno je bitno vidjeti napredak Republike Hrvatske koja je 2007. godine uplaćivala za ulazne karte oko 1.200.000 eura, što se povećalo na više od 17.000.000 eura, koliko je uplaćivala 2012. godine kada je bila pred punopravnim članstvom u Uniji, navode autori.
Dodaju da se iz toga može zaključiti da su troškovi za Bosnu i Hercegovinu u proračunskom razdoblju 2007. – 2013. bili relativno niski i da se velika većina sredstava osiguravala iz IPA fondova.
Smatraju da je bitno slijediti korake ostalih država regije koje su koristile više sredstava, te je samim tim i obim postignutih rezultata bio veći.
Iako se može reći da je BIH bila uspješna u privlačenju sredstava iz EU programa budući da je povukla više sredstava nego što je uplatila kroz ulazne karte gledajući pojedinačne programe može se vidjeti da smo u nekim programima imali značajn uspjeh dok je u drugima on izostao.
”Projekti kao što je npr. CineLink Sarajevo Film Festivala uspjeli su da povuku značajna sredstva iz programa. Ipak, bez obzira na veoma uspješne pojedine projekte, generalna slika je da programi nisu iskorišteni u onoj mjeri u kojoj su mogli biti”, navode autori analize.
PolicyHub je proveo istraživanje koje je bilo fokusirano na sudjelovanje Bosne i Hercegovine na programu FP7 za istraživanje i razvoj (projekat koji je sada nastavljen pod imenom Horizon 2020). Istraživanje je pokazalo dosta skromne rezultate u smislu apliciranja i uspješnosti projekata iz Bosne i Hercegovine.
U istraživanju se ističe da je uporeda sudjelovanje i uspješnost BiH u znanstveno-istraživačkim projekatima u FP7 za razdoblje 2007-2012. godina sa drugim zemljama,kako u okruženju, tako i u EU, pokazala da je BiH među zemljama sa najnižim postotokom uspješnosti.
Naime, prema 6. Monitoring izvještaju za FP7 Europske komisije u pomenutom razdoblju BiH je imala 37 aplikanata (procenat uspješnosti od 11,8%) u odnosu nasusjednu Hrvatsku koja je imala 10 puta više, odnosno 317 aplikanata (procenat uspješnosti od 17,1%), te Srbiju koja je imala 8 puta više, odnosno 260 aplikanata (procenat uspješnosti 16,7%).“
NA NEKIM PROGRAMIMA NISMO ISKORISTILI PRILIKU ZA SUDJELOVANJE
U razdoblju od 2007 – 2013. godine na pojedinim veoma bitnim programima također, uopće nismo iskoristili pravo sudjelovanja kao što je program PROGRESS ili Program za poduzetništvo i inovacije (EIP), iako su oba programa bila u različitim momentima u proceduri. U ovima programaima su zato sudjelovale Srbija i Albanija.
Naravno, pored ovih pokazatelja da su države u regiji bile možda malo uspješnije, bilo je i pozitivnih primjera u kojim bi Bosna i Hercegovina bila u boljoj poziciji. Države regije su nam najreferentnije za poređenje obzirom da su one stekle pravo učešća u programima kada i Bosna i Hercegovina, i svaka od njih je imala istu startnu poziciju. Razdoblje 2007.–2013. je svakako bio obilježen slabom ili povremeno zaustavljenom putu napretku prema EU, pa su u sličnom kontekstu bili i rezultati sudjelovanja u programima, navode autori analize.
Podsjetimo, Bosna i Hercegovina je u ciklusu programa proračunskog razdoblja EU (2007.-2013.) potpisivanjem memoranduma o razumijevanju pristupila četiri programa Europske unije: Sedmi okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj (FP7) u siječnju 2009., program Kultura 2007.-2013. u siječnju 2011., program Europa za građane u srpnju 2012., te program Media 2007. u srpnju 2013. godine.
Od 2014. godine sudjeluje još u programu Horizon 2020, Erasmus + i Creative Europe(program koji je objedinio dosadašnje programe namijenjene kulturi i kinematografiji (Kultura, MEDIA i MEDIA,Mundus).
Iako nije bila pristupila programima Mladi u akciji, te Cjeloživotno učenje, pa stoga nije ni imala obavezu plaćanja ulazne karte, BiH je, navode iz Direkcije za europske integracije, imala mogućnost sudjelovanja u nekim od aktivnosti ovih programa, (Europski volonterski servis i Mladi u svijetu u okviru programa Mladi u akciji te u komponenti Jean Monet i pojedinim multilateralnim projektima programa Cjeloživotno učenje u svojstvu pridruženog partnera). Osim toga nedavno je potpisan sporazum za pristupanje COSME programa i bh. kompanije već imaju pristup ovom programu EU.
akta.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
