BiH na prijenosnoj mreži trenutno nema niti jednu solarnu elektranu, kaže Bojan Zečević, šef odjela za strateško planiranje i razvoj Neovisnog operatera sustava BiH (NOS BiH), koji je zajedno sa Elektroprenosom, čini operatora prijenosnog sustava električne energije u BiH.
U pogledu tehničkih zahtjeva, mrežni kodeks NOS-a, nema definirane zahtjeve za priključenje solarnih fotonaponskih elektrana te će u narednom razdoblju biti potrebno izvršiti usklađivanje ovog kodeksa sa pravilnikom Europske mreže operatora prijenosnih sustava (ENTSO).
Iako naša zemlja raspolaže sa značajnim resursima energije i sunčanog zračenja koje se mogu iskoristiti za izgradnju većih kapaciteta za proizvodnju električne energije, kako u fotonaponskim tako i u koncentriranim solarnim elektranama, ona još nije iskoristila ovaj potencijal.
Zečević kao jednu od prepreka u povećanju korištenja ove energije vidi i osiguranje dodatne regulacijske rezerve. Pojašnjava da je solarna energija neupravljivi oblik energije za razliku od hidroenergije.
Nemate dugme kojim možete, kaže, usmjeriti solarnu energiju kao recimo što možete vodu u neku turbinu.
”Dakle mora postojati veći oblik regulacijske energije koja služi da se pokriju odstupanja od planirane proizvodnje. To se postiže osiguranjem dovoljnog iznosa sekundarne rezerve”, ističe naš sugovornik.
Još jedan izazov su poticaji od države za ovu vrstu energije. Analiza tržišta solarnih elektrana je pokazala da su za velik porast novih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz solarnih elektrana u svijetu zaslužne značajne poticajne mjere (feed-in tarife), što znači da će njihova veća implementacija u BIH ovisiti upravo od poticajnih mjera i samim tim i državne politike.
U prošle godine urađenoj studiji o utjecaju solarnih elektana na elektro-energetski sustav BiH ističe se da solarne elektrane čija je nominalna snaga veća od 1MW nemaju pravo na poticaj u BIH i ne tretiraju se kao povlašteni proizvođači električne energije, a planirani kapaciteti koji će se poticati do 2020. godine nisu značajni sa aspekta uticaja na elektroenergetski sustav BiH.
U budućem razdoblju predviđa se konstantan trend pada cijene tehnologije potrebne za izgradnju solarnih elektrana, te je moguće da će u bliskoj budućnosti cijena proizvedene električne energije iz solarne energije bila konkurentna na slobodnom tržištu. To bi značilo i ubrzano ulaganje u solarne elektrane, navode stručnjaci.
Kako će se BiH nositi sa izazovom povećanja proizvodnje iz solarne i drugih vidova obnovljive energije ostaje da se vidi no stručnjaci ističu da je, u vremenima velikih energetskih i geostrateških promjena, nerazvijanje i nekorištenje obnovljivih izvora energije znači osuditi zemlju na veću izloženost globalnim promjenama i rizicima u decenijama koje dolaze.
BiH će, kao i druge države članice Energetske zajednice, morati ispuniti ključne zahtjeve Direktive 2009/28/EC o unapređenju korištenja energije iz obnovljivih izvora.
Prema ovoj Direktivi, svaka članica zajednice mora odrediti i poštovati obvezujuće ciljeve potrošnje energije iz obnovljivih izvora do 2020. Nacionalni akcijski planovi za obnovljivu energiju moraju navesti ciljeve po najvažnijim sektorima generacije i potrošnje energije i sadržavati detaljne mjere kojima će se ti ciljevi postići i bez njih neće biti moguće postići ukupni cilj.
UČITI IZ POZITIVNIH ISKUSTAVA ITALIJE
Kako se može postići isplativnost korištenja solarne energije pokazuju iskustva Italije koja je druga u EU po korištenju solarne energije. Francesco De Mango, inženjer talijanskog javnog poduzeća za upravljanje energetskim uslugama “GSE”, koji zadnjih 10-tak godina radi u sektoru obnovljivih izvora energije, navodi da Italija trenutno ima 18 GW energije iz solara i iznos energije koje dobivaju iz solara se povećava svake godine.
“Iz našeg iskustva mogu reći da je moguće razviti sustav za podršku razvoju ovakve tehnologije. Sa druge strane mora se gledati i na troškove ovakve proizvodnje koja je veoma skupa i za vladu i za korisnike koji koriste i proizvode energiju. Vlada mora naći načina da kontrolira i odredi troškove ove tehnologije te da napravi ciljani iznos kapaciteta u proizvodnji ove energije”, navodi De Mango za Akta.ba.
Italija je kaže dostigla više ciljeva upravljanja garantiranom otkupnom cijenom (feed in tarifama), koje su mehanizam za podršku dobivanja energije iz solara. Naime, oni su već postigl tzv. grid parity tj. izjednačene cijene struje koje dobiju iz standardne elektro mreže i fotonaposnkog sustava.
”To je veliki uspjeh za ovu tehnologiju. Ona je ovim postala konkurentna”, kaže De Mango.
Smatra da se njihov uspjeh može postići i u zemljama kao što je BiH budući da ovdje postoji dosta solarne radijacije.
NJEMAČKA I ITALIJA LIDERI U ISKORIŠTAVANJU SOLARNE ENERGIJE
Iako nema veliki solarni potencijal (dosta manji nego BiH), Njemačka je uspjela postane država sa najvećim brojem instaliranih fotonaposnkih kapaciteta u Europi, najviše zahvaljujući velikim poticajnim mjerama (feed-in tarifama). Njemačka gledajući po instaliranoj snazi solara ima oko 36 GW, nakon koje dolaze Italija (18 GW), Španjolska (5.5 GW) i Francuska (4.5 GW).
Velike fotonaponske elektrane (vezane na prenosni sustav) predstavljaju oko 30% ukupne vrijednosti u EU, dok ostalih 70% odlazi na fotonaposke panele koji su postavljeni na krovove rezidencijalnih, komercijalnih i industrijskih objekata, tj na distributivni sustav.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
