BiH nezanimljiva bez podjele i izbjeglica- Više zastava Bosne i Hercegovine vijorilo se u glavnom gradu Republike Hrvatske u protekla dva dana nego u Sarajevu. Istinabog, naopako okrenutih. Kao i na nekim bh. institucijama.
Na svakom nadvožnjaku na Savskoj aveniji, na ulazu u/izlazu iz Zagreba iz smjera Slavonskog Broda, bilo ih je postavljeno na desetke, kao znak dobrodošlice tročlanom Predsjedništvu BiH. Slična situacija bila je i na Pantovčaku nekad Titovoj, danas rezidenciji predsjednice, kao i ispred Banskih dvora gdje zasjeda hrvatska Vlada, te ispred crkve sv. Marka, odnosno zgrade hrvatskog Sabora.
Mostarsko sajmovanje
Atmosfera koju smo vidjeli na sastancima predsjedavajućeg i hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića te bošnjačkog i srpskog člana Bakira Izetbegovića i Mladena Ivanića pred novinarskim kamerama bila je nasmijana, prijateljska, srdačna, izrazito konstruktivna. “Izražena je spremnost” za rješavanje otvorenih pitanja “u što skorije vrijeme” jer je, kako je istaknuto, “sad stvoreno pozitivno ozračje”.
Kako će se riješiti, naprimjer, povijesno pitanje spornog dijela zajedničke nam granice, nije rečeno. Ili umjetno stvoreno pitanje skladišta i odlagališta na Trgovskoj gori, uz samu nepotpuno utvrđenu granicu, a koje će zaoštriti odnose u budućnosti? To je ostavljeno za kasnije.
Prvo je uručena pozivnica predsjednici da dođe na Mostarski sajam 12. aprila i otvori ga možda i umjesto Čovića koji to radi od njegovog osnivanja. Što je donekle banaliziranje važne posjete.
A onda je fokus novinara, javnosti pa i vlasti i u BiH i u Hrvatskoj okrenut prema “evropskoj agendi”. Nema zvaničnika, a posebno nema hrvatskih novinara koji se “vrte” oko hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović ili oko potpredsjednika Vlade RH Tomislava Karamarka, koji nam nije ustvrdio da su upravo eurozastupnici susjedne, prijateljske Hrvatske, uglavnom iz tamošnjeg HDZ-a, mjesecima lobirali kod kolega u Evropskom parlamentu, a ovi dalje u svojim zemljama da podrže ideju Čovića, šefa ovdašnjeg HDZ-a BiH, da u svojoj rotaciji na čelu kolektivnog Predsjedništva BiH preda zahtjev BiH za članstvo u EU. Strani zvaničnici i njihovi predstavnici u BiH su govorili da “nije pravo vrijeme”. Doduše, isto to su govorili i Hrvatskoj…
Nastavak tog procesa trebao bi biti, kako je to predsjedavajući Čović najavio, “strateški” sporazum o evropskom partnerstvu Hrvatske i BiH. S tim što je predsjednica Grabar-Kitarović BiH stavila na prvo mjesto. Zapravo, zagrebački dvodnevni sastanak bio je samo priprema za potpisivanje tog sporazuma što se očekuje na zajedničkoj sjednici Vlade RH i Vijeća ministara BiH, vjerovatno u Mostaru u sklopu spomenutog Sajma.
Na dokumentu je ispred Ureda predsjednice radio njezin savjetnik Mate Granić, ratni ministar vanjskih poslova tadašnjeg šefa države Franje Tuđmana s kojim je putovao u Dayton. Drugi sukreator hrvatske vanjske politike, ministar vanjskih poslova Miro Kovač, nekad Tuđmanov glasnogovornik i izuzetno obrazovan diplomat s doktoratom na Sorbonni, u svojoj prvoj inostranoj posjeti, i to Sarajevu, prije mjesec predstavio je nacrt tog dokumenta bh. kolegi Igoru Crnadku. S dokumentom su se svi složili, čak i u RS-u nisu “graknuli” protiv.
Iako zvučnog imena, ovaj sporazum je ustvari samo rješavanje formalnosti, “papirologije” potrebne da bi Hrvatska mogla ili pružiti neku tehničku i stručnu pomoć ili angažirati svoje, dakle hrvatske diplomate da lobiraju za bh. kandidaturu tamo gdje je BiH “tanka”. Recimo, u deset zemalja članica EU-a u kojima BiH nema ambasadu.
Je li BiH vijest
Sastanak s predsjednicom bio je koliko-toliko zanimljiv hrvatskim medijima, ponajprije iz dva razloga: na 8. mart je plasirana (dez)informacija da se u “hrvatskoj platformi” spominje riječ “treći entitet” kojeg (ne)će biti kad se provede platforma.
Grabar-Kitarović to nije čak ni željela komentirati, a Čović je rekao da unutrašnji preustroj BiH sad nije na dnevnom redu, da ne kažemo agendi. Usput su došli i pitati ima li Predsjedništvo BiH kakav plan ako se balkanska izbjeglička ruta okrene preko BiH. U kojoj ni prosječan Banjalučanin nije sasvim siguran kako, kojom cestom preko koje planine doći do Trebinja.
I dok je, naprimjer, u zagrebačkom Večernjem listu o tom susretu iz Mostara “izvještavala” zamjenica glavnog urednika bh. dopisništva i članica Upravnog odbora BHRT-a, drugi listovi su o tome prenijeli agencijsku vijest HINA-e, a televizije u “udarnom” dnevniku tome dale 30-ak sekundi prostora.
Susret s hrvatskim premijerom Tihomirom Oreškovićem, osim novinara hrvatskih državnih, pratilo je tek nekoliko medija iz BiH. Kako reče kolega sa RTL-a: dolazak “tri predsjednika” je vijest, analiziranje toga o čemu su pričali je kazna, a pokušaj shvaćanja situacije u BiH je glavobolja. Možda i zato što su sastanci zatvoreni za javnost.
(Faktor.ba)
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
