Bilino polje i KULIN, bosanski ban- Kulin, bosanski ban, na kraju XII i početkom XIII st. (1180-1204).
Pokušaji da se bliže odredi njegova ličnost i porijeklo, ili objasni njegovo ime, zasnovani su na proizvoljnim nagađanjima i naivnom etimologizovanju. Činjenica je da je to jedina ličnost bosanske, srednjovjekovne istorije koja nosi ovo, inače vlaško ime -Kulin. Ne mogu se utvrditi nikakve genealoške veze Kulina sa Kotromanovićima. Kulin se prvi put spominje u pismu koje je 1180.god. Papa Aleksandar III, preko svog legata uputio ,,bosanskom velikom banu Kulinu”.
Iste godine umro je vizantijski car Manojlo Komnen, te je praktično prestala i vizantijska vlast u Bosni, koja je tako ponovo došla u zavisnost od Ugarske. Da li je Kulin ban i ranije vršio neku vladalačku vlast u Bosni, ne može se znati ali bi se moglo naslućivati iz laskavih atributa koji su mu izrečeni u pomenutom pismu.
U Kulinovo doba nastaju prvi sačuvani, pisani spomenici na bosanskom tlu. Ispod sela Mahušinovića, kod Visokog, pronađena je 1898.god. kamena ploča, koja je bila postavljena na vratima nepoznate crkve. Prema natpisu, ban je dao sazidati tu crkvu ,,egda pl’jeni Kučevsko Zagorie”.
Ukoliko usvojimo pretpostavku da je u Ugarsko-Vizantijskom ratu, vođenom od 1182-1183.god. u sjeveroistočnoj Srbiji, oko rudarskog mjesta Kučeva, učestvovao i ban Kulin kao ugarski vazal, onda se može pretpostaviti da su se riječi natpisa odnosile na ovaj događaj. U dubrovačkim analima pominje se da je dubrovački biskup Bernard, na poziv bana Kulina (1190. ili 1191.god.?) išao u Bosnu da tamo posveti dvije crkve. Najvjerovatnije je da je crkva sa natpisom, koju je ban zidao iz sredstava ratnog plijena dobivenog u Kučevu, tada bila i dovršena i posvećena.
Prema nejasnim riječima natpisa, crkva se nalazila u Podgori, u Visočkom kraju.
Godine 1189. ban Kulin je zaključio ugovor s dubrovačkim knezom, kojim se dubrovačkim trgovcima daje puna sloboda trgovine u Bosni, bez ikakvih carinskih ograničenja i drugih davanja “razvje što mi k’to da svoivov’ volov’ poklon”. Dokument je pisan narodnim jezikom i u tom pogledu predstavlja najstariju , sačuvanu bosansku ispravu. Pisao ju je banov dijak Radoje, kao “povelov’ banov”, tj. Banovu povelju.
Iz Kulinova doba potječu i prve vijesti o širenju heretičkog učenja u Bosni. Prva od njih sadržana je u pismu ženskog kneza Vukana, starijeg sina Stefana Nemanje, koju je 1199.god. uputio papi, optužujući bana da je sa ženom, sestrom, srodnicima i sa preko 10.000 svojih podanika primio heretičku vjeru. Rimu je stigla vijest i iz Splita, da Kulin daje utočište splitskim i trogirskim hereticima koji su prebjegli u Bosnu. Papa je na to, 1200.god. pozvao ugarskog kralja Emerika ,,da opomene Kulina i traži od njega da protjera heretike iz svoje zemlje i oduzme im imanja; ukoliko to ban ne uradi, kralj će protjerati i njega i heretike i zaplijeniti im imanja gdjegod se nalazila; neka mu ne oprašta nego neka protiv njega upotrijebi pravo državne sile”. Ovo su prve prijetnje upućene iz Rima bosanskim hereticima i Bosni, koje su nagovještavale krstaški rat.
Kulin je izbjegao opasnost tako što je pristao da papini izaslanici ispitaju i sa njim rasprave čitavu stvar. U tu svrhu održan je 8.IV 1203.god. skup starješina heretičke, crkve bosanske; koji su se pred Kulinom i papinim legatom odrekli svog učenja i izjavili da će se ubuduće, u svemu pridržavati propisa rimske crkve.
Dva njihova predstavnika pošla su s papinim legatom u Ugarsku, gdje su pred kraljem i predstavnicima visokog ugarskog klera ponovila obavezu datu na Bilinom polju. Istu obavezu primio je i Kulinov sin koji se tada nalazio na ugarskom dvoru.
Od svih bosanskih vladara, narodna tradicija je sačuvala spomen samo na bana Kulina, s tim da se njegovo ime uvijek povezuje sa izvjesnim blagostanjem, redom i sigurnošću. Nema sumnje da u tome ima narodne idealizacije davne, patrijarhalne prošlosti, ali i dokumentovanih činjenica koje govore o relativnoj sređenosti bosanske države u Kulinovo doba.
Trgovački ugovor s Dubrovnikom svjedoči i o napretku proizvodnje koja je omogućavala robnu razmjenu na široj osnovi. Spominju se i organi lokalne vlasti, banovi, čestnici koji se brinu za sigurnost zemlje.
Pripremio: Ibrahim Emić
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
